Velika kiselica
| Velika kiselica | |
|---|---|
 Velika ili obična kiselica | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Sigurni | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Rosopsida |
| Red: | Caryophyllales |
| Porodica: | Polygonaceae |
| Potporodica: | Polygonoideae |
| Rod: | Rumex |
| Vrsta: | R. acetosa |
| Dvojno ime | |
| Rumex acetosa L. | |
| Sinonimi | |
| Acetosa pratensis Mill. | |
Velika kiselica (obična kiselica, lat. Rumex acetosa), biljka je koja se ubraja u raširene livadne korove, porodica Polygonaceae. Izvorni joj je areal Euroazija, no danas je raširena po cijeloj sjevernoj hemisferi.
Kao što joj i naziv kaže, kiselog je okusa, i to prije svega zbog toga što sadrži soli oksalne kiseline. Iz tog razloga ovu jestivu divlju zelen ne treba uživati u većim količinama.
Biljka sadrži 40-80 mg% vitamina C i oko 5 mg% karotina.
Jestiv je i kuhani korijen.[1]
Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]
- Grlić, Lj., Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Grlić, Lj., Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.,str.116