Velika sovjetska enciklopedija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Velika sovjetska enciklopedija
Обложка первого издания БСЭ.svg
Korice prvog izdanja Velike sovjetske enciklopedije
Naziv izvornika Большая советская энциклопедия (БСЭ)
Autor razni
Država Flag of the Soviet Union.svg SSSR
Jezik ruski
Vrsta djela enciklopedija
Izdavač Sovjetska enciklopedija
Datum (godina)
izdanja
1926.1947.; 1949.1958.; 1969.1978.

Velika sovjetska enciklopedija (ruski: Большая советская энциклопедия, БСЭ) najpoznatija je i najpotpunija sovjetska enciklopedija. Jedna je od najvećih enciklopedija na ruskome jeziku. 1 Izdavao ju je Sovjetski Savez u razdoblju između 1926. i 1978. godine. Od 2002. godine enciklopedijski podatci djelomično su uključeni u kasniju Veliku rusku enciklopediju u ažuriranom i ispravljenom obliku. Autori Velike sovjetske enciklopedije tvrdili su da je „prva marksističko-lenjinistička enciklopedija za opću namjenu“.[1]

Izdanja[uredi VE | uredi]

Velika sovjetska enciklopedija tiskana je u tri izdanja:

  • Prvo izdanje (1926.1947.) sastojalo se od 65 svezaka te dodatnog sveska o Sovjetskome Savezu. Prvo izdanje imalo je oko 65.000 članaka.
  • Drugo izdanje (1949.1958.) sastojalo se od 49 svezaka u abecednom redu, jednog o Sovjetskome Savezu i jednog dodatnog sveska. Tiskan je i indeks bez broja sveska (1960.). Drugo izdanje imalo je oko 100.000 članaka.
  • Treće izdanje (1969.1978.) sastojalo se od 30 svezaka. Dvadeset i četvrti svezak bio je tiskan u dvije knjige, od kojih je druga o Sovjetskome Savezu. Tiskan je i indeks bez broja sveska (1981.). Treće izdanje imalo je 95.279 članaka.

Prvo izdanje[uredi VE | uredi]

Ideja Velike sovjetske enciklopedije nastala je 1923. godine u Gosizdatu (ruski: Госиздат) na inicijativu Ota Juljeviča Šmidta, člana Ruske akademije znanosti, koji je također bio tadašnji predsjednik Gosizdata.[2] Početkom 1924. godine Šmidt je radio sa skupinom koja je uključivala Mihaila Nikolaeviča Pokrovskog, Nikolaja Leonidoviča Meščerjakova, Valerija Jakovleviča Brjusova, Veniamina Fjodoroviča Kagana i Konstantina Stanislavoviča Kuzminskog[3] kako bi sastavila prijedlog koji je Politbjuro prihvatio 17. travnja 1924. godine. Za ideju se također zalagao Anatolij Vasiljevič Lunačarski, koji se ranije s Aleksandarom Aleksandrovičem Bogdanovom i Maksimom Gorkim zalagao za nastanak radničke enciklopedije.

Velika sovjetska enciklopedija pokrenuta je 1925. dekretom Centralnog komiteta Komunističke partije boljševika i Predsjedništva Centralnog izvršnog odbora SSSR-a, u skladu s kojim je na Komunističkoj Akademiji stvoreno dioničko društvo Государственное научное издание „Большая Советская Энциклопедия“, kojoj je povjereno objavljivanje Velike sovjetske enciklopedije.[3]

Prvi svezak bio je objavljen 1926. godine, no čitavo je izdanje (od 65 svezaka i dodatnog sveska posvećenog Sovjetskome Savezu) bilo izdano tek 1947. godine, 21 godinu od objavljivanja prvog sveska, što je prilično mnogo vremena kada se usporedi s drugim izdanjem, za koje je bilo potrebno 8 godina, i trećim izdanjem, za koje je bilo potrebno 9 godina. Godine 1930. dioničko društvo Государственное научное издание „Большая Советская Энциклопедия“ mijenja ime u Государственное словарно-энциклопедическое издательство, a 1937. u Государственный научный институт „Советская энциклопедия“.

Prvo izdanje sveukupno je imalo oko 65.000 članaka, 12.000 ilustracija i 1.000 karata. Šezdeset i šest svezaka zajedno se sastojalo od oko 4.300 stranica teksta. Prosječna duljina članka iznosila je 2.700 znakova. Svaki svezak imao je 8 – 10 karta u boji te do 20 djelomično obojenih ilustracija na odvojenim listovima. Osim odvojenih listova, tekstu su nadodavane karte i crteži. Većinu crteža drvorezom su napravili poznati sovjetski umjetnici. Za dizajn korica korišten je kožnati uvez sa zlatnim tiskanim slovima, dok su korice odostraga polukožnate. Svaki svezak tiskan je u 50 – 80 tisuća primjeraka.

Glavni urednik od 1924. do 1941. bio je Oto Juljevič Šmidt. Među autorima članaka bili su poznati sovjetski znanstvenici i političari N. N. Baranskij, A. N. Bah, G. I. Brojdo, A. S. Bubnov, N. I. Buharin, N. N. Burdenko, V. G. Fesenkov, P. A. Florenskij, M. V. Frunze, I. E. Grabar, I. M. Gubkin, L. N. Kricman, G. M. Kržižanovskij, V. V. Kujbišev, N. A. Kun, J. Larin, A. V. Lunačarskij, N. L. Meščerjakov, V. P. Miljutin, M. F. Nesturh, N. M. Nikoljskij, V. V. Obolenskij, V. A. Obručev, M. N. Pokrovskij, E. A. Preobraženskij, K. B. Radek, N. A. Semaško, I. I. Skvorcov-Stepanov, V. R. Viljams, K. E. Vorošilov, itd.

Šezdeset i treći svezak dvaput je bio objavljen: godine 1933. u 31.000 primjeraka sa 776 stranica i 1935. u 20.200 primjeraka sa 778 stranica. Zbog visoke potražnje 11. sveska, 1930. je godine tiskano 7.000 primjeraka s dodatnim člankom „ВКП(б)“ (Всесоюзную Коммунистическую партию (большевиков), Svesavezna komunistička partija (boljševika)) čiji je redaktor bio A. S. Bubnov.







Drugo izdanje[uredi VE | uredi]

Большая советская энциклопедия второе издание. Тома на полке.jpg
Drugo izdanje

Drugo izdanje je pripremljeno u skladu s dekretom Sovjeta ministara SSSR-a objavljenog 20. veljače 1949.[4] Drugo izdanje je izdavala državna znanstvena izdavačka kuća „Большая советская энциклопедия“ između 1950. i 1958. godine. Drugo izdanje se sastojalo od 51 sveska: 49 u abecednom redu, jedan o Sovjetskome Savezu i jedan dodatni svezak. 1960. godine tiskan je i indeks bez broja sveska.

Drugo izdanje je sveukupno imalo oko 100.000 članaka, 50.852 ilustracija i 2.362 karata. Drugo izdanje je sveukupno činilo oko 4.900 stranica teksta. Više od 40% članaka je sadržavalo preporučenu literaturu koja je bila na 60 jezika: 35 jezika Sovjetskog Saveza i 25 stranih jezika. Svesci drugog izdanja tiskani su u 250 – 300 tisuća primjeraka što je 3 – 5 puta veće od tiskanih primjeraka svezaka prvoga izdanja.

Drugo izdanje je u odnosu na prvo izdanje imalo znatan porast broj članaka (s 65.000 na 100.000) te mali porast broja stranice teksta (s 4.400 na 4.900). Do toga povećanja je došlo zbog nastanka novih članaka, najčešće kratke ili srednje duljine, proširenja i podijeljivanja već postojećih članaka, recenzija (npr., članci o državama i znanostima). Prosječni članak je imao 2.000 znakova.

Članci o društvenim i političkim temama te aktualnim državnicima pisani su u skladu sa sovjetskom ideologijom. Ponekad je zbog političkih promjena u zemlji dolazilo do mijenjanja sadržaja članka. Npr., kada je 1953. došlo do uklanjanja Lavrentija Pavloviča Berije s položaja ministara unutarnjih poslova, pretplatnicima Velike sovjetske enciklopedije su poslane dodatne stranice koje su sadržavale dopune člancima o Beringovom moru i Georgu Berkeleyju zajedno s prijedlogom zamjenjivanja članka o Beriju s dopunama za Beringovo more i Georga Berkeleyja.[5] Unatoč tome, Berijev portret je i dalje ostao u popisu ilustracija.

Slično se dogodilo i s člankom o Gao Gangu koji je 1954. godine uklonjen s rukovodilačkih mjesta unutar NR Kine. Pretplatnici enciklopedije su bili zamoljeni da uklone stranicu s člankom o Gao Gangu te da dodaju novu koja je izostavljala članak o njemu.[6]

Ovakve izmjene nisu se kasnije nudile, a promijenjeni stavovi Komunističke partije mogli se pratiti u sadržaju članaka Velike sovjetske enciklopedije. Tako na primjer, prvi svesci drugog izdanja govore negativno o Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. U ranijim svescima Tito je nazvan fašistom. (Npr., članak o Georgi Dimitrovu piše da je „nemilosrdno razotkrivao nacionalističku, fašističku kliku Tita – agenta američkog imperijalizma na Balkanu.“ U kasnijim svescima, pogotovo u člancima o Titu i Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji korišten je pozitivni vokabular. Članci o Kalmikiji i Kalmicima nedostaju iz 21. sveska te su dodani tek kasnije u jednom drugom svesku nakon povratka iz progonstva 1956. godine. Ista situacija je bila i s ostalim prognanim narodima i njihovim autonomnim republikama (Čečenci, Karačajevci, Balkarci, Inguši) osim kod Krimskih Tatara i Krimske ASSR koji nisu dobili članke jer su Krimski Tatari i dalje bili prognani.

Glavni urednici drugoga izdanja Velike sovjetske enciklopedije bili su Sergej Ivanovič Vavilov (1. – 8. svezak, 1949.1951.) i Boris Alekseevič Vvedenskij (8. – 51. svezak, 1951.1958.), a zamjenici glavnoga urednika Anatolij Alekseevič Zvorikin i Lev Stepanovič Šaumjan. Među urednicima odjela i autorima članaka bili su vodeći sovjetski znanstvenici toga vremena: N. N. Aničkov, I. P. Bardin, A. A. Blagonravov, E. A. Čudakov, A. A. Grigorjev, B. V. Iogason, A. N. Kolmogorov, F. V. Konstantinov, O. B. Lepešinskaja, T. D. Lisenko, A. A. Mihajlov, A. I. Oparin, K. V. Ostrovitjanov, N. M. Strahov, S. P. Tolstov, V. V. Vinogradov, B. M. Vul, E. M. Žukov, i drugi.

Biološki dio enciklopedije pisali su pseudoznanstvenici kao što su T. D. Lisenko, O. B. Lepešinskaja, A. I. Oparin 2 i njihove pristaše, pa zbog toga drugo izdanje sadrži veliku količinu neznanstvenih informacija iz područja genetike, citologije, agrobiologije, itd.

Prema Sergeju Leonidoviču Kravecu, glavnom uredniku izdavačke kuće Большая российская энциклопедия (Boljšaja rossijskaja enciklopedija; na hrvatskome: Velika ruska enciklopedija), drugo izdanje Velike sovjetske enciklopedije najbolje je od sva tri izdanja jer je, za razliku od prvog i trećeg izdanja, pisana iz znanstvenog stajališta, zahvaljujući čemu je moguće uspješno napisati diplomski rad u području višeg obrazovanja.[7]

Treće izdanje[uredi VE | uredi]

Treće izdanje Velike sovjetske enciklopedije bilo je pripremljeno u skladu s dekretom Centralnog komiteta Komunističke partije boljševika 2. veljače 1967., a izdavala ga je „Советская энциклопедия“ od 1969. do 1978. godine. Treće izdanje sastojalo se od 31 knjiga u 30 svezaka (24. svezak tiskan je u dvije knjige, od kojih je druga bila posvećena Sovjetskome Savezu). Za potrebe trećeg izdanja osmišljen je font Кудряшевская энциклопедическая гарнитура (Kudrjaševskaja enciklopedičeskaja garintura) veličine 7.[8]:45:. Svesci trećega izdanja tiskani su u oko 630.000 primjeraka što je 8 – 12 puta više od prvog izdanja i 2 – 2,5 više od drugog izdanja. Godine 1981. tiskano je 50.000 primjeraka indeksa. Na trećem izdanju radilo je oko 10.000 specijalista. Mnogi savjetnici, nekoliko stotina ljudi, imali su diplomu.[9] Popularizacija znanosti jedno je od vodećih načela trećega izdanja.[8]:46

Treće izdanje sveukupno je imalo 95.279 članaka, 29.120 ilustracija, 3.701 portreta i 524 karata u boji. Ilustracije u boji bile su izrađene tehnikom dubokog, visokog i ofsetnog (plošnog) tiska. U 14. svesku, kod članka o Vladimiru Iljiču Lenjinu, priložena je fleksibilna gramofonska ploča s njegovim govorima. Prosječna duljina članka iznosila je 1.470 znakova. Treće izdanje u cijelosti se sastojalo od oko 3.800 stranica teksta.[9] Treće izdanje razlikuje se od prva dva po razvijenom sustavu povezivanja članaka u kojem su drugi članci koji se navode u tekstu označeni kurzivno.[8]

Glavni urednik trećeg izdanja bio je Aleksandr Mihajlovič Prohorov.

Prijevodi[uredi VE | uredi]

Treće izdanje Velike sovjetske enciklopedije prevedeno je na engleski i grčki jezik.

Engleski prijevod izdavala je izdavačka kuća Macmillan Publishers u Sjedinjenim Američkim Državama između 1973. i 1982.[9] Izdana su 31 sveska i indeks.[10]

Grčki prijevod izdavala je grčka izdavačka kuća Akadimos (grčki: Ακάδημος) između 1977. i 1989. Izdana su 34 osnovna sveska i 1 dodatni svezak. Svi članci vezani za Grčku, njezinu povijest, kulturu i društvo znatno su prošireni te je za grčko izdanje bilo napisano nekoliko stotina novih članaka.







Elektronička verzija[uredi VE | uredi]

Godine 1998. tvrtke ЗАО „Аутопан“ („Студия Multimedia.ru“),[11][12][13] ЗАО „Гласнет“ i ЗАО „Лукойл-Информ“[14] počele su digitalizirati treće izdanje. Do 2001. članci i ilustracije bili su skenirani, optički prepoznati i pregledani. Prava na internetsko izdanje kupila je tvrtka Russ Portal Company Ltd., koja je u travnju 2001. pokrenula internetski enciklopedijski projekt Рубрикон.[15] Godine 2002. stvoren je softver, a u jeseni te godine na Moskovskom međunarodnom sajmu knjiga programeri su demonstrirali konačnu verziju enciklopedije na tri CD-a.[16] Tvrtka ЗАО „Новый диск“ bila je izdavač i distributer elektroničke verzije.[17] Elektronička verzija bila je objavljena u sklopu Zlatnog fonda ruske enciklopedije (Золотой фонд российских энциклопедий (Zolotoj fond rossijskih enciklopedij)).

Elektronička verzija prvog i drugog izdanja Velike sovjetske enciklopedije pripremio je i objavio ООО Словарное издательство „Электронные и традиционные словари“ 2010. i 2012. godine. Izdavač za CD/DVD diskove bio je ЗАО „БукаСофт“.[18]

Indeksi[uredi VE | uredi]

Za drugo i treće izdanje Velike sovjetske enciklopedije objavljen je indeks u zasebnom svesku bez broja.[19]

Ime na ruskome Godina objavljivanja Broj knjige Glavni urednik Članci Stranice Količina tiskanih primjeraka
Алфавитный указатель ко второму изданию 1960 I. Lev Stepanovič Šaumjan А—Нарикины 1—800 75.000
Алфавитный указатель ко второму изданию 1960 II. Lev Stepanovič Šaumjan Нариман—Яянга 801—1575 75.000
Алфавитный именной указатель к третьему изданию 1981. А—Я 719 50.000

Godišnjaci[uredi VE | uredi]

Između 1957 i 1990. godine jednom godišnje izdavani su jednosveščani godišnjaci zvani „Ежегодником Большой советской энциклопедии“ za drugo (plave boje, 1957.1969.) i treće (crvene boje, 1970.1990.) izdanje Velike sovjetske enciklopedije. Ti godišnjaci sadržavali su ažurirane podatke o Sovjetskome Savezu i drugim zemljama, važnim svjetskim događajima i relevantnim biografskim podatcima. Objavljeno je 34 izdanja godišnjaka.[19]


Autorska prava[uredi VE | uredi]

Velika sovjetska enciklopedija trenutačno nije u javnom vlasništvu jer je izdavačku kuću „Советская энциклопедия“, koja je izdavala Veliku sovjetsku enciklopediju, naslijedila izdavačka kuća „Большая российская энциклопедия“.[20] Prava na elektroničko izdanje trećega izdanja dogovorno pripadaju nekolicini tvrtki, iako su ekskluzivna prava na internetsko izdanje prenesena na tvrtku „Russ Portal“ koja se nalazi u vlasništvu web-stranice www.rubricon.com,[11][21] a prava na multimedijalno izdanje (CD-ROM) prenesena su na tvrtku „Новый Диск“.[17]

Popis općih sovjetskih enciklopedija[uredi VE | uredi]

Originalni naziv Hrvatski naziv Broj svezaka Godina objavljivanja Suvremena verzija
Большая советская энциклопедия Velika sovjetska enciklopedija 65; 49; 30 1926.1947.; 1949.1958.; 1969.1978. Velika ruska enciklopedija
Малая советская энциклопедия Mala sovjetska enciklopedija 10; 11; 10 1928.1931.; 1936.1941.; 1958.1960. Kratka ruska enciklopedija
Հայկական սովետական հանրագիտարան Armenska sovjetska enciklopedija 13 1974.1987. Armenska kratka enciklopedija
Азәрбајҹан Совет Енсиклопедијасы Azerbajdžanska sovjetska enciklopedija 10 (sveukupno je bilo planirano 11 svezaka) 1976.1987. Azerbajdžanska nacionalna enciklopedija
Беларуская савецкая энцыклапедыя Bjeloruska sovjetska enciklopedija 12 1969.1976. Bjeloruska enciklopedija
Eesti nõukogude entsüklopeedia Estonska sovjetska enciklopedija 8; 10+5 1968.1976.;
1985.1991./2006.
Estonska enciklopedija
ქართული საბჭოთა ენციკლოპედია Gruzijska sovjetska enciklopedija 12 1975.1987. Enciklopedija „Gruzija“
Қазақ кеңес энциклопедиясы Kazaška sovjetska enciklopedija 13 1972.1978. Kazahstan. Nacionalna enciklopedija
Кыргыз Совет Энциклопедиясы Kirgiska sovjetska enciklopedija 6 1976.1980. Nacionalna enciklopedija „Kirgistan“[22]
Latvijas padomju enciklopēdija Latvijska sovjetska enciklopedija 11 1981.1988. Velika latvijska enciklopedija
Lietuviškoji tarybinė enciklopedija Litavska sovjetska enciklopedija 13 1976.1985. Univerzalna litavska enciklopedija
Енчиклопедия советикэ молдовеняскэ Moldavska sovjetska enciklopedija 8 1970.1981. Moldavska enciklopedija
Сибирская советская энциклопедия Sibirska sovjetska enciklopedija 4 (sveukupno je bilo planirano 6 svezaka) 1929.1933. Veliki enciklopedijski rječnik Sibira i Dalekoga istoka[23] u 4 sveska (2011.2013.)
Энциклопедияи советии тоҷик Tadžička sovjetska enciklopedija 8 1978.1988. Tadžička nacionalna enciklopedija
Түркмен совет энциклопедиясы Turkmenska sovjetska enciklopedija 10 1974.1989.
Українська радянська енциклопедія Ukrajinska sovjetska enciklopedija 17; 12 1927.1934.; 1959.1965.; 1978.1985. Velika ukrajinska enciklopedija
Уральская советская энциклопедия Uralska sovjetska enciklopedija 1 (broj planiranih svezaka je nepoznat) 1933.
Ўзбек совет энциклопедияси Uzbečka sovjetska enciklopedija 14 1971.1980. Nacionalna enciklopedija Uzbekistana
(12 svezaka; 1997.2005.)
Лесная энциклопедия[24] Šumska enciklopedija 2 1985.1986.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Great Soviet Encyclopedia na web stranici The Free Divtionary-a, pristupljeno 23. studenog 2019.
  2. ГОСИЗДА́Т, Большая российская энциклопедия, pristupljeno 23. studenog 2019.
  3. 3,0 3,1 История издательства, pristupljeno 23. studenog 2019.
  4. Документ № 107. Постановление Политбюро ЦК ВКП(б) о втором издании Большой Советской Энциклопедии. 10.02.1949, Архив Александра Н. Яковлева, pristupljeno 23. studenog 2019.
  5. Сергей Леонидович Кравец, «Платон» не должен быть больше «Ленина». БРЭ правдивей БСЭ? Интервью с ответственным редактором издательства «Большая Российская энциклопедия», Собеседник, pristupljeno 23. studenog 2019.
  6. Елена Прозорова, БСЭ — найдётся всё, Soviet life, pristupljeno 23. studenog 2019.
  7. Татьянин день, pristupljeno 23. studenog 2019.
  8. 8,0 8,1 8,2 Пухначев Ю, Наша новая энциклопедия, Наука и жизнь, 1979., № 2, str. 40–46.
  9. 9,0 9,1 9,2 Прохоров А. М., Вселенная в алфавитном порядке, Наука и жизнь, 1979., № 2, str. 40.
  10. The Great Soviet Encyclopedia: A Translation of the Third Edition of the Bol'shaya Sovetskaya Entsiklopediya, New York, London, Macmillan, Collier-Macmillan, 1973. — 1982.
  11. 11,0 11,1 О Большой советской энциклопедии, Рубрикон, pristupljeno 23. studenog 2019.
  12. БСЭ на дисках, pristupljeno 23. studenog 2019.
  13. Описание издания на сайте компании Аутопан (multimedia.ru), pristupljeno 23. studenog 2019.
  14. Немиров, Мирослав Маратович, О Тюмени и о её тюменщиках. Алекперов Вагит, pristupljeno 23. studenog 2019.
  15. Большая Советская энциклопедия пришла в Рунет, pristupljeno 23. studenog 2019.
  16. Вершинский, Анатолий Николаевич С ней так просто держать совет, Техника — молодёжи, 2002., № 11., str. 52—53.
  17. 17,0 17,1 Информация об издании на сайте компании «Новый диск», pristupljeno 23. studenog 2019.
  18. Первое издание «Большой советской энциклопедии» вышло на DVD, Мир энциклопедий, pristupljeno 23. studenog 2019.
  19. 19,0 19,1 По данным сайта Рубрикон. Ру, pristupljeno 23. studenog 2019.
  20. О Большой советской энциклопедии, pristupljeno 23. studenog 2019.
  21. О проекте, Рубрикон, pristupljeno 23. studenog 2019.
  22. Презентация IV тома Национальной энциклопедии Кыргызстана состоится 23 сентября :: Информационное Агентство Кабар, pristupljeno 23. studenog 2019.
  23. Региональные энциклопедии России, pristupljeno 23. studenog 2019.
  24. Лесная энциклопедия. В 2‑х тт. — М.: «Советская энциклопедия»:
    • Том 1. Абелия — Лимон. 1985. — 563 с.
    • Том 2. Лимонник — Ящерицы. 1986. — 631 с.

Literatura[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. 1  Treće izdanje Velike sovjetske enciklopedije je sadržavalo 95.279 članaka, 29.120 ilustracija, 3.701 portreta i 524 karata u boji. Enciklopedijski rječnik Brockhausa i Efrona, koji je bio izdavan između 1890. i 1907. sadrži preko 120.000 članaka, a ruski prijevod 15. izdanja Encyclopædie Britannice oko 100.000 članaka.
  2. 2  Oparin, za razliku od Lisenka i Lepešinskaje, nije bio pseudoznanstvenik, no prihvaćao je njihove tvrdnje jer se bojao političkih represija.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Velika sovjetska enciklopedija