Veliki četvrtak

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
"Posljednja večera" - muzejska kopija rada majstora Pavla, iz bazilike sv. Jakova u Levoči, Slovačka

Veliki četvrtak kršćanski je spomendan Isusove posljednje večere. Slavi se u četvrtak prije Uskrsa. Veliki četvrtak do Mise večere Gospodnje je ujedno i zadnji dan korizme. Na Veliki četvrtak ujutro slavi se Misa posvete ulja (Missa chrismatis) na kojoj se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu), te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene.

Na Veliki četvrtak uvečer, na svečan se način slavi euharistijsko slavlje, koje se naziva Misa večere Gospodnje. Tom misom počinje Vazmeno trodnevlje. Na otajstven se način slavi i obnavlja ustanovljenje Euharistije i svećeničkog reda.

Liturgijsko slavlje[uredi VE | uredi]

Rimokatolički patrijarh Jeruzalema, Michael Sabbah, služi misu pred kapelom Isusova groba na Veliki četvrtak 2006.

Dok se pjeva Slava, na svim crkvama zvone sva zvona. Nakon toga se gase sve do Slave na Veliku Subotu.

Getsemanska ura[uredi VE | uredi]

Kako svjedoči Evanđelje, Isus se poslije večere s učenicima uputio u Getsemanski vrt. Tamo ga je oblijevao krvav znoj dok se molio. Stoga vjernici kao uspomenu na ovo Isusovu molitvu provode uru klanjanja u svojim crkvama. Sam je Isus zapitao svoje učenike: "Niste li mogli probdjeti barem jednu uru moleći sa mnom?"

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Veliki četvrtak