Veliki četvrtak
Veliki četvrtak kršćanski je spomendan Isusove posljednje večere i prvi dan Vazmenoga (Svetoga) trodnevlja. Slavi se u četvrtak prije Uskrsa. Veliki četvrtak do Mise večere Gospodnje je ujedno i zadnji dan korizme. Na Veliki četvrtak ujutro slavi se Misa posvete ulja (Missa chrismatis) na kojoj se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu), te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene.
Na Veliki četvrtak uvečer, na svečan se način slavi euharistijsko slavlje, koje se naziva Misa večere Gospodnje. Tom misom počinje Vazmeno trodnevlje. Na otajstven se način slavi i obnavlja ustanovljenje Euharistije i svećeničkog reda.
Liturgijsko slavlje[uredi | uredi kôd]
- Uvodni obredi: ulazna pjesma i pozdrav, pokajnički čin, Gloria i zborna molitva
- Služba riječi: tri čitanja i propovijed
- Pranje nogu: ponegdje
- Euharistijska služba: priprava darova, euharistijska molitva i pričest
- Prijenos Svetotajstva
- Getsemanska ura: sat vremena šutnje i klanjanja pred Presvetim Sakramentom
Dok se pjeva Slava, na svim crkvama zvone sva zvona. Nakon toga se gase sve do Slave na Veliku Subotu.
Getsemanska ura[uredi | uredi kôd]
Kako svjedoči Evanđelje, Isus se poslije večere s učenicima uputio u Getsemanski vrt. Tamo ga je oblijevao krvav znoj dok se molio. Stoga vjernici kao uspomenu na ovo Isusovu molitvu provode uru klanjanja u svojim crkvama. Sam je Isus zapitao svoje učenike: "Niste li mogli probdjeti barem jednu uru moleći sa mnom?"
Pobožnosti[uredi | uredi kôd]
Sveti Filip Neri ustanovio je u Rimu pobožnost sedam crkava, koja se obdržava u pojedinim dijelovima svijeta, a čini ju pohod sedmerim crkvama uz molitvu i razmatranje događaja iz Kristove muke.
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
- Posljednja večera
- Isus na Maslinskoj gori
- Liturgijska godina
- Žudije
- Bazilika svetoga groba
- Za križen
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Veliki četvrtak |
| |||||
| |||||||||||