Veliki Grđevac
| Veliki Grđevac | |
|---|---|
.gif) | |
  Veliki Grđevac Veliki Grđevac na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Bjelovarsko-bilogorska |
| Načelnik općine | Tomislav Pavlečić |
| Naselja u sastavu općine | 11 naselja: Cremušina, Donja Kovačica, Dražica, Gornja Kovačica, Mala Pisanica, Mali Grđevac, Pavlovac, Sibenik, Topolovica, Veliki Grđevac i Zrinska |
| Površina | 164,84 km2 |
| Stanovništvo (2001.) | 3.313 |
| Poštanski broj | 43270 Veliki Grđevac |
 Veliki Grđevac Veliki Grđevac na zemljovidu Bjelovarsko-bilogorske županije | |
Veliki Grđevac je općina u Republici Hrvatskoj, u sastavu Bjelovarsko-bilogorske županije.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Područje današnje Općine Veliki Grđevac nastalo je tijekom Domovinskog rata izdvajanjem iz bivše općine Grubišno Polje. Grđevački kraj proteže se od jugozapadnih obronaka Bilogore, preko rijeke Česme prema krajnjim sjevernim padinama Moslavačkog gorja. Kraj oko Velikog Grđevca obilježavaju vlažne livade pod bilogorskim bregovima.
Općinska naselja[uredi | uredi kôd]
11 naselja: Cremušina, Donja Kovačica, Dražica, Gornja Kovačica, Mala Pisanica, Mali Grđevac, Pavlovac, Sibenik, Topolovica, Veliki Grđevac i Zrinska.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Po popisu iz 2001. godine, općina Veliki Grđevac je imala 3.313 stanovnika[1] te 1.157 obiteljskih kućanstava[2].
Područje općine nastanjuju uglavnom Hrvati s 80,41%. Od manjina, zastupljeni su Srbi s 8,06%, Česi s 4,77% i Mađari s 2,51%. Ostale nacionalne manjine zastupljene su s manje od 1%.
Kretanje broja stanovnika 1857. – 2001.[3][Napomena 1]
Veliki Grđevac (naseljeno mjesto)[uredi | uredi kôd]
- 2001. - 1.358
- 1991. - 1.525 (Hrvati - 1.055, Srbi - 260, Jugoslaveni - 51, ostali - 159)
- 1981. - 1.639 (Hrvati - 917, Srbi - 293, Jugoslaveni - 254, ostali - 175)
- 1971. - 1.849 (Hrvati - 1.221, Srbi - 379, Jugoslaveni - 22, ostali - 227)
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1.358 stanovnika[1] te 471 obiteljskih kućanstava[2].
Kretanje broja stanovnika 1857. – 2001.[3]
Uprava[uredi | uredi kôd]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Srednjovjekovna hrvatska država u svojim podjelama na županije u svom kontinentalnom (tada "slavonskom" ili "panonskom") dijelu, među ostalima, dala je organizirati i grđevačku županiju čije se središte nalazilo u kastrumu nedaleko današnje grđevačke osnovne škole. Iako sama županija nije postojala dovoljno dugo da bi povijesti dala značajne velmože ili, pak, vojskovođe, njeni su župani odigrali značajnu ulogu u sprječavanju turskih napredovanja prema zapadu.
U Velikom Grđevcu došlo je do Grđevačke bune seljaka 2. rujna 1920.[4] godine pod vodstvom seljačkog vođe i zastupnika u Narodnoj skupštini Jure Valečića. Seljaci su se pobunili zbog visokih poreza, novih nameta i zabrane sadnje duhana i pečenja rakije za vrijeme Kraljevine SHS. Slične pobune dogodile su se i u Novoj Rači i Velikom Trojstvu. Godine 2010. u Velikom Grđevcu, otkrivena je spomen-ploča u spomen na ove događaje i objavljena knjiga: "Grđevačka buna i Juro Valečić" autora Vjenceslava Herouta.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Mato Lovrak, hrvatski književnik
- s. Bernadeta Banja, blaženica Katoličke Crkve
- Dragutin Knežić, general
- Zvonimir Majdak, književnik (rođen u Zrinskoj)
- Ivan Budak, hrvatski iseljenički književnik i kulturni djelatnik
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Kultura[uredi | uredi kôd]
U Velikom Grđevcu se održava kulturna manifestacija Lovrakovi dani kulture.
Šport[uredi | uredi kôd]
Napomena[uredi | uredi kôd]
- ↑ Nastala iz stare općine Grubišno Polje.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
- ↑ 2,0 2,1 Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
- ↑ 3,0 3,1 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Bosiljka Janjatović, Represija spram hrvatskih seljaka 1918. — 1921. // ČSP, Vol. 25, br. 1/1993., str. 25. – 44.
„Pobuna je počela 2. rujna 1920. u selu Velikom Grđevcu, a ugušena je u svim županijama polovicom rujna iste godine. Ugušena je u krvi; u pomoć žandarmeriji stigla je i vojska. Bilo je mrtvih i ranjenih na obje strane. Ubijeno je 25 osoba, a među njima 15 seljaka. (…)”(Janjatović, 1993., 39.)
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Veliki Grđevac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| |||||||
