Veliki Grđevac

Popis naselja
Veliki Grđevac
	; Veliki Grđevac Veliki Grđevac na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Bjelovarsko-bilogorska
Načelnik općine	Tomislav Pavlečić
Naselja u sastavu općine	11 naselja: Cremušina, Donja Kovačica, Dražica, Gornja Kovačica, Mala Pisanica, Mali Grđevac, Pavlovac, Sibenik, Topolovica, Veliki Grđevac i Zrinska
Površina	164,84 km2
Stanovništvo (2001.)	3.313
	Broj stanovnika; Veliki Grđevac, Bjelovarsko-bilogorska [uredi]
	Izvor: Državni zavod za statistiku RH; Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Poštanski broj	43270 Veliki Grđevac
	Crkva Duha Svetoga u Velikom Grđevcu
	; Veliki Grđevac Veliki Grđevac na zemljovidu Bjelovarsko-bilogorske županije

Veliki Grđevac je općina u Republici Hrvatskoj, u sastavu Bjelovarsko-bilogorske županije.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Područje današnje Općine Veliki Grđevac nastalo je tijekom Domovinskog rata izdvajanjem iz bivše općine Grubišno Polje. Grđevački kraj proteže se od jugozapadnih obronaka Bilogore, preko rijeke Česme prema krajnjim sjevernim padinama Moslavačkog gorja. Kraj oko Velikog Grđevca obilježavaju vlažne livade pod bilogorskim bregovima.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

11 naselja: Cremušina, Donja Kovačica, Dražica, Gornja Kovačica, Mala Pisanica, Mali Grđevac, Pavlovac, Sibenik, Topolovica, Veliki Grđevac i Zrinska.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po popisu iz 2001. godine, općina Veliki Grđevac je imala 3.313 stanovnika^[1] te 1.157 obiteljskih kućanstava.^[2]

Područje općine nastanjuju uglavnom Hrvati s 80,41%. Od manjina, zastupljeni su Srbi s 8,06%, Česi s 4,77% i Mađari s 2,51%. Ostale nacionalne manjine zastupljene su s manje od 1%.

Općina Veliki Grđevac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	4799	5488	5206	7708	9090	9113	9050	9571	7751	8299	7667	6561	5250	4490	3313	2849	2316
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Grubišno Polje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Veliki Grđevac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1073	1305	1177	1575	1829	1851	1749	1917	1873	2078	1958	1849	1639	1525	1358	1200	1054
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Veliki Grđevac[uredi | uredi kôd]

2001. – 1.358
1991. – 1.525 (Hrvati - 1.055, Srbi - 260, Jugoslaveni - 51, ostali - 159)
1981. – 1.639 (Hrvati - 917, Srbi - 293, Jugoslaveni - 254, ostali - 175)
1971. – 1.849 (Hrvati - 1.221, Srbi - 379, Jugoslaveni - 22, ostali - 227)

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1.358 stanovnika^[1] te 471 obiteljskih kućanstava.^[2]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Srednjovjekovna hrvatska država u svojim podjelama na županije u svom kontinentalnom (tada "slavonskom" ili "panonskom") dijelu, među ostalima, dala je organizirati i grđevačku županiju čije se središte nalazilo u kastrumu nedaleko današnje grđevačke osnovne škole. Iako sama županija nije postojala dovoljno dugo da bi povijesti dala značajne velmože ili, pak, vojskovođe, njeni su župani odigrali značajnu ulogu u sprječavanju turskih napredovanja prema zapadu.

Veliki Grđevac je u kasnom srednjem vijeku bio sjedištem upravne i crkvene župe koja se spominje još 1334. i 1501. godine. Nakon turskih pustošenja, župa je obnovljena 1789. godine. Godine 1827. izgrađen je župni stan dok je 1832./'33. podignuta velika župna crkva Duha Svetoga.^[3]

U Velikom Grđevcu došlo je do Grđevačke bune seljaka 2. rujna 1920.^[4] godine pod vodstvom seljačkog vođe i zastupnika u Narodnoj skupštini Jure Valečića. Seljaci su se pobunili zbog visokih poreza, novih nameta i zabrane sadnje duhana i pečenja rakije za vrijeme Kraljevine SHS. Slične pobune dogodile su se i u Novoj Rači i Velikom Trojstvu. Godine 2010. u Velikom Grđevcu, otkrivena je spomen-ploča u spomen na ove događaje i objavljena knjiga: "Grđevačka buna i Juro Valečić" autora Vjenceslava Herouta.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenik književniku Mati Lovraku

Mato Lovrak, hrvatski književnik
s. Bernadeta Banja, blaženica Katoličke Crkve
Dragutin Knežić, general
Zvonimir Majdak, hrvatski književnik (rođen u Zrinskoj)
Ivan Budak, hrvatski iseljenički književnik i kulturni djelatnik
Željko Pavičić, hrvatski skladatelj, tekstopisac i pjesnik (proveo djetinjstvo u V. Grđevcu)^[5]

Kultura[uredi | uredi kôd]

U Velikom Grđevcu se održava kulturna manifestacija Lovrakovi dani kulture.

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ ^a ^b Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
↑ ^a ^b Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
↑ https://www.veliki-grdjevac.hr/defaultcont.asp?id=23&n=6 Preuzeto 4. siječnja 2023.
↑ Bosiljka Janjatović, Represija spram hrvatskih seljaka 1918. — 1921. // ČSP, Vol. 25, br. 1/1993., str. 25. – 44.
»Pobuna je počela 2. rujna 1920. u selu Velikom Grđevcu, a ugušena je u svim županijama polovicom rujna iste godine. Ugušena je u krvi; u pomoć žandarmeriji stigla je i vojska. Bilo je mrtvih i ranjenih na obje strane. Ubijeno je 25 osoba, a među njima 15 seljaka. (…)«
(Janjatović, 1993., 39.)
↑ http://www.veliki-grdjevac.hr/default_vijest.asp?sid=6081 Preuzeto 18. prosinca 2021.

CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

[dsz-1] Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr

[dsz2-2] Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr

[3] ttps://www.veliki-grdjevac.hr/defaultcont.asp?id=23&n=6 Preuzeto 4. siječnja 2023.

[4] Bosiljka Janjatović, Represija spram hrvatskih seljaka 1918. — 1921. // ČSP, Vol. 25, br. 1/1993., str. 25. – 44.
»Pobuna je počela 2. rujna 1920. u selu Velikom Grđevcu, a ugušena je u svim županijama polovicom rujna iste godine. Ugušena je u krvi; u pomoć žandarmeriji stigla je i vojska. Bilo je mrtvih i ranjenih na obje strane. Ubijeno je 25 osoba, a među njima 15 seljaka. (…)«
(Janjatović, 1993., 39.)

[5] ttp://www.veliki-grdjevac.hr/default_vijest.asp?sid=6081 Preuzeto 18. prosinca 2021.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]