Veliki orijent Austrije
| Veliki orijent Austrije
Großorient von Österreich | |
|---|---|
 | |
| Skraćenica | GOÖ |
| Utemeljena | 26. lipnja 1985. |
| Tip | liberalna velika loža |
| Sjedište | Beč |
| Lokacija | Austrija Bugarska |
| Broj članova | 170 (2018.) |
| Službena stranica | freimaurer |
Veliki orijent Austrije (njem. Großorient von Österreich), skraćeno GOÖ, je liberalna i adogmatska te mješovita slobodnozidarska velika loža u Austriji. Osnovana je 1985. godine. Suosnivač je CLIPSAS-a.
Nakon obnove slobodnog zidarstva u Austriji nakon razdoblja nacionalsocijalizma, Velika loža Beča za Austriju nastojala je postići priznanje od strane Ujedinjene velike lože Engleske. Početkom 1950-ih godina ta je institucija kao uvjet za priznanje regularnosti zahtijevala, među ostalim, prekid svih odnosa s tzv. "neregularnim" ložama, uključujući i one povezane s Velikim orijentom Francuske. Dio članova, ponajprije mlađih slobodnih zidara, većinom iz bečke Lože "Budućnost" (Loge Zukunft), nije prihvatio takav zaokret. Nakon što je 1952. godine Ujedinjena velika loža Engleske formalno priznala Veliku ložu Beča za Austriju, liberalnije orijentirani članovi počeli su od 1953. djelovati izvan njezina okvira, nastojeći razviti suvremeniji oblik slobodnozidarskog rada na principima liberalnog i adogmatskog ustroja.[1]
Dana 24. rujna 1955. osnovana je Neovisna loža Beč (Unabhängige Freimaurerloge Wien), koja je uspostavila veze s idejno srodnim ložama u Europi. Iz Neovisne lože su se početkom 1960-ih razvile nove lože: "Van Swieten" i "Sonnenfels" (1960.) te "Tradition" (1961.), koje su iste godine osnovale Veliki orijent Austrije. Taj je orijent 1961. u Strasbourgu bio među osnivačima međunarodnog saveza CLIPSAS, koji je okupljao obedijencije izvan sustava priznanja Ujedinjene velike lože Engleske. Iako se Veliki orijent Austrije ubrzo raspao, Neovisna loža Beč je nastavila djelovati.[1]
Godine 1973. uz Neovisnu ložu osnovana je humanitarna i nepolitička organizacija kao platforma za susrete slobodnih zidara i nemasona te za održavanje predavanja i rasprava. Od 1978. na tim su se susretima sve češće uključivale i žene. Unutar same Neovisne lože vodile su se rasprave o mogućnosti njihove inicijacije, što je naposljetku ostvareno 1985. godine u novom obliku, čime je tradicionalni "bratski savez" počeo prerastati u širu zajednicu.[1]
Preduvjeti za uspostavu Velikog orijenta Austrije ostvareni su 1985. godine osnivanjem dviju novih loža, "Nove dužnosti" i "Gotthold Ephraim". Ove tri lože su 26. lipnja 1985. u Beču utemeljile Veliki orijent Austrije.[2] Iste godine u lože su primljene i prve žene. Tijekom narednih desetljeća Veliki orijent postupno se razvijao, uključujući nove lože različitih ritualnih tradicija.[1]
Nakon pada Željezne zavjese 1990. godine osnovana je istraživačka i obrazovna Loža "Perpetuum Mobile", usmjerena na međunarodnu suradnju. Tijekom 1990-ih i 2000-ih osnovane su dodatne lože, uključujući muške, mješovite i jezično specifične lože. Tako je muška Loža "Tri zrcala" je u rujnu 1998. godine započela je s radom unutar Velikog orijenta Austrije, a listopada 1999. isto je učinila i mješovita Loža "Mudrost srca".[3] U svibnju 2001. Loža "Hiram" primljena je u Veliki orijent Austrije, čime je učinjen važan korak prema organizacijskom pluralizmu, budući da ta loža djeluje prema Drevnom i prihvaćenom škotskom obredu. U svibnju 2003. u članstvo je primljena i Loža "Kraljevska umjetnost", koja radi prema Francuskom obredu na njemačkom jeziku.[1]
Organizacijske promjene početkom 21. stoljeća dovele su i do podjela. Tijekom ljeta 2003. došlo je do organizacijskih nesuglasica, uslijed kojih su tri osnivačke lože – Neovisna loža, "Nove dužnosti" i "Gotthold Ephraim" – napustile Veliki orijent. Četiri godine kasnije ujedinile su se u Veliku liberalnu ložu Austrije.[2][1][4]
U rujnu 2005. mješovita Loža "Euklid" započela je s radom,[5] a 21. prosinca iste godine primljena je kao peta loža u sastav Velikog orijenta. Na poticaj frankofonih članova koji žive u Beču osnovana je Loža "Ušće",[6] koja je započela s radom u ožujku 2010. godine i radi na francuskom jeziku. Ona djeluje prema Modernom francuskom obredu. U svibnju 2010. osnovana je i Loža "Feb Apolon",[7] čiji članovi rade prema Drevnom i prihvaćenom škotskom obredu.
Po istom obredu radi na bugarskom jeziku Loža "Orfej Sofija" sa sjedištem u Sofiji, u Bugarskoj, koja je započela s radom u studenom 2012. pod okriljem Velikog orijenta Austrije,[8] a službeno je primljena kao članica iste godine tijekom zimskog Ivanjskog slavlja. Nakon istupanja Lože "Hiram", u prosincu 2015. osnovana je Loža "Salomonov hram",[9] dok je u svibnju 2016. osnovana Loža "Metamorfoze".
Tijekom posljednje dvije decenije Veliki orijent Austrije je sudjelovao u osnivanju obedijencija u drugim državama, pa je tako unio svijetlo u Veliki orijent Slovenije 2012. godine, Veliki orijent Estonije (2019., uz pomoć Velikog orijenta Belgije[10]), kao i u Liberalnu veliku ložu Srbije 2020. godine.
Sjedište Velikog orijenta Austrije je u Beču.
Orijent Velikog orijenta Austrije |
U ožujku 2026. godine ovaj veliki orijent pod svojim okriljem ima 11 loža, od toga osam je u Beču te jedna u Innsbrucku, dok u bugarskom glavnom gradu Sofiji rade dvije lože.[11]
- Loža "Tri zrcala" (Loge Zu den 3 Spiegeln), Beč – nosi naziv po zrcalu.[12]
- Loža "Mudrost srca" (Loge Sapientia Cordis), Beč[3]
- Loža "Kraljevska umjetnost" (Loge Zur königlichen Kunst), Beč – nosi naziv po pojmu koji je sinonim za slobodno zidarstvo.[13]
- Loža "Euklid" (Loge Euklid), Beč – nosi naziv po starogrčkom matematičaru Euklidu.[5]
- Loža "Ušće" (Loge Confluences), Beč – nosi naziv po ušću i radi na francuskom jeziku.[6]
- Loža "Feb Apolon" (Loge Phoibos Apollon), Beč – nosi naziv po Apolonu, bogu ljepote u grčkoj mitologiji.[7]
Loža "Orfej Sofija" (Loge Orpheus Sophia; bug. Ложа "Орфей София"), Sofija – nosi naziv po Orfeju, zastupniku umjetnosti u grčkoj mitologiji.[8]- Loža "Salomonov hram" (Loge Tempel Salomos), Beč – nosi naziv po Salomonovom hramu u Jeruzalemu.[9]
- Loža "Metamorfoze" (Loge Metamorphoses), Beč[14] – nosi naziv po zbirci mitoloških priča Metamorfoze starorimskog pjesnika Publija Ovidija Nazona.
- Loža "Vječna sofija" (Loge Sophia Aeterna), Innsbruck[15] – nosi naziv po grčkoj riječi sophia što označava božansku mudrost i znanje.
- Loža "Ex Oriente Lux" (Loge Ex Oriente Lux), Sofija[16] – nosi naziv po latinskom aforizmu koji znači "Svjetlo s Istoka".[17]
U okviru ove velike lože radile su i:
- Neovisna loža Beč (Unabhängige Freimaurerloge Wien), Beč – izdvojila se 2003. godine.[18]
- Loža "Nove dužnosti" (Loge Zu den Neuen Pflichten), Beč – osnovana 1985.; izdvojila se 2003. godine.[19]
- Loža "Gotthold Ephraim" (Loge Gotthold Ephraim), Beč – nosila naziv po njemačkom književniku Gottholdu Ephraimu Lessingu; osnovana 1985.; izdvojila se 2003. godine.[20]
- Loža "Hiram" (Loge H.I.R.A.M.), Beč – djelovala od 2001. do 2015. pod okriljem Velikog orijenta.
Velikim orijentom Austrije upravlja veliki majstor (njem. Großmeister) koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:
- Gabriele Eder (oko 2017./2018.)
- Albert Fürth (oko 2025.)[21]
Veliki orijent Austrije je član nekoliko međunarodnih saveza:[22][23][24]
- CLIPSAS (1961.; suosnivač)
- Alijansa masona Europe (2012.; suosnivač)
- Adogmatska udruga srednje i istočne Europe
Veliki orijent Austrije upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim stupnjevima na dodatna tijela i redove. Obredi koji se rade u plavoj loži su:
- Schröderov obred
- Škotski obred (samo prva tri stupnja)
- Francuski obred (samo prva tri stupnja)
Upravljanje visokim stupnjevima Veliki orijent Austrije provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata.
- Veliki kolegij Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Austrije (njem. Großkollegium des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich, GKSRA) – nadležno za rad Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda.
Veliki kolegij Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Austrije formiran je 2005. godine u Beču uz brazilsku potporu, a od 2012. godine radi samostalno. Pored Austrije djeluje u Bugarskoj i Sloveniji. U Sloveniji ima jednu ložu savršenstva, "Addytum Lucis", zajedničku ložu s Velikim orijentom Slovenije.[25]
- 1 2 3 4 5 6 Die Geschichte der Liberalen Großloge. liberale-grossloge.org (njemački). Pristupljeno 23. ožujka 2026.
- 1 2 Geschichte des Großorients von Österreich. freimaurer.at (njemački). Pristupljeno 13. ožujka 2026.
- 1 2 Sapientia Cordis. freimaurer.at (njemački). Pristupljeno 13. ožujka 2026.
- ↑ Liberale Großloge von Österreich. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 28. kolovoza 2023.
- 1 2 Euklid. freimaurer.at (njemački). Pristupljeno 13. ožujka 2026.
- 1 2 Confluences. freimaurer.at (njemački). Pristupljeno 13. ožujka 2026.
- 1 2 Phoibos Apollon. freimaurer.at (njemački). Pristupljeno 13. ožujka 2026.
- 1 2 Orpheus Sophia. freimaurer.at (njemački). Pristupljeno 13. ožujka 2026.
- 1 2 Tempel Salomos. freimaurer.at (njemački). Pristupljeno 13. ožujka 2026.
- ↑ Eesti Suurorient - Ajalugu. goe.ee (estonski). Pristupljeno 14. listopada 2025.
- ↑ Unsere Logen. freimaurer.at (njemački). Pristupljeno 13. ožujka 2026.
- ↑ Zu den 3 Spiegeln. freimaurer.at (njemački). Pristupljeno 13. ožujka 2026.
- ↑ Zur königlichen Kunst. freimaurer.at (njemački). Pristupljeno 13. ožujka 2026.
- ↑ Metamorphoses. freimaurer.at (njemački). Pristupljeno 13. ožujka 2026.
- ↑ Sophia Aeterna. freimaurer.at. Pristupljeno 13. ožujka 2026.
- ↑ Ex Oriente Lux. freimaurer.at (njemački). Pristupljeno 13. ožujka 2026.
- ↑ ex oriente lux. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. enciklopedija.hr. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 23. ožujka 2026.
- ↑ Willkommen bei der Unabhängigen Freimaurerloge zu Wien. ufml.at (njemački). Pristupljeno 23. ožujka 2026.
- ↑ Zu den Neuen Pflichten. liberale-grossloge.org (njemački). Pristupljeno 23. ožujka 2026.
- ↑ Loge „Gotthold Ephraim“ (GE). liberale-grossloge.org (njemački). Pristupljeno 23. ožujka 2026.
- ↑ Masonske vrednosti i demokratija. radar.nova.rs. 27. ožujka 2025. Pristupljeno 1. travnja 2025.
- ↑ Membres. clipsas.org (engleski). Pristupljeno 16. svibnja 2023.
- ↑ EMA Members. ame-ema.eu (engleski i francuski). Inačica izvorne stranice arhivirana 20. srpnja 2025. Pristupljeno 23. listopada 2025.
- ↑ Members of the A.A.C.E.E. aacee.eu (engleski). Pristupljeno 25. rujna 2025.
- ↑ Großkollegium des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich (GKSRA). freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 28. kolovoza 2023.