Velimir Božikov

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Veljko Božikov)

Velimir (Veljko) Božikov (Murter, 10. rujna 1947.),[1] hrvatski liječnik internist, subspecijalist endokrinolog i dijabetolog, redoviti profesor Medicinskoga fakulteta u Zagrebu,[2] hrvatski proljećar

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rođen 1947. god. u Murteru. U Zadru završio osnovnu školu i gimnaziju. Sudionik Hrvatskog proljeća. S nekolicinom murterskih studenata iz 1971. namjeravao osnovati ogranak Matice hrvatske. Pripreme za osnivanje prekinuli su poznati protuhrvatski događaji s porukama početkom prosinca 1971. upućeni iz Karađorđeva od tadašnje komunističke partijske vlasti.[3] Na skupštini Saveza studenata Zagreba 4. travnja 1971. izabrano je novo studentsko vodstvo na čelu s Draženom Budišom. Za tajnika je bio izabran Ferdo Bušić. Taj je događaj odjeknuo širom Hrvatske i Jugoslavije. Studentsko gibanje i organizirano političko djelovanje proželo je cijelu Hrvatsku. Uslijedio je val nasilnih političkih i policijskih udara, uhićenja i suđenja u atmosferi očekivanja strašnih višegodišnjih kazni i teške robije. Optuženi su bili Dražen Budiša, Ivan Zvonimir Čičak, Ante Paradžik i Goran Dodig. U drugoj skupini optuženih zagrebačkih studenata bili su Stjepan Sučić, Veljko Božikov, Ferdo Bušić, Krešimir Martinec, Davorin Pamić, Rene Hollos i Krešimir Ganza. Optuženi su po članku 100. Krivičnog zakonika kao kontrarevolucionari koji napadaju državno i društveno uređenje.[4]

Diplomirao 1974. godine diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao 1979. godine radom Utjecaj egzogenog somatostatina na sekreciju endogenih hormona gušterače, hormona rasta i nekih metaboličkih parametara u zdravih ispitanika i novootkrivenih ispitanika sa šećernom bolešću. Godine 1985. položio specijalistički ispit iz interne medicine. 1988. god. dobiva naslov endokrinologa. Od 1991. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Predaje internu medicinu. U Zagrebu na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu predaje predmet Klinička farmacija od 1998. godine.[1]

Želja murterskih studenata o osnivanju ogranka Matice hrvatske ostvarena je znatno kasnije, 27. lipnja 2003. godine, iz trećeg pokušaja. Među sudionicima događaja bio je i budući potpredsjednik MH Stjepan Sučić, koji je kao i Božikov, osuđen 1971. za sudjelovanje u nacionalnom buđenju tog doba. Ogranak je osnovan zahvaljujući dvadesetorici inicijatora koje je okupio pjesnik i istaknuti domoljubni aktivist pok. Ivan Skračić-Bodul, 1991. povratnik iz Australije.[3] Doktorirao kod mentora Krešimira Pavelića 1981. godine na tezi Protivtumorski učinak somatostatina.[5][6]

Bio je ravnatelj KB Dubrava. Član liječničkog konzilija koji je liječio teško bolesnog hrvatskog predsjednika dr Franju Tuđmana.[7] Pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma.[1] Predstojnik Klinike za unutarnje bolesti u KB Dubrava.[8] Bio član Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.[9]

Supruga profesorica na Medicinskom fakultetu u Zagrebu Jadranka Božikov.[10]

Priznanja[uredi | uredi kôd]

Odlikovan Spomenicom domovinske zahvalnosti 1998. za časnu i uzornu službu.[11]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c Institut Ruđer Bošković - Tko je tko u hrvatskoj znanostiArhivirana inačica izvorne stranice od 6. ožujka 2017. (Wayback Machine) Velimir Božikov (pristupljeno 28. veljače 2017.)
  2. Medix, specijalizirani medicinski dvomjesečnikArhivirana inačica izvorne stranice od 18. listopada 2011. (Wayback Machine) Zijad Duraković i suradnici: Farmakoterapija u gerijatriji, CT - Poslovne informacije, Zagreb, 2011. Popis suradnika, str. VII (pristupljeno 5. ožujka 2017.)
  3. a b Vijenac 419 - 25. ožujka 2010. Dragutin Pasarić: Matica hrvatska, Reportaža. Ogranak MH Murter. Stoljeća Murterina u almanahu , 25. ožujka 2010. (pristupljeno 5. ožujka 2017.)
  4. Vijenac 463 - 1. prosinca 2011. Stjepan Sučić: U spomen: Ferdo Bušić (14. listopada 1948–12. studenoga 2011). Predan Hrvatskoj, 1. prosinca 2011. (pristupljeno 5. ožujka 2017.)
  5. VIAF
  6. VIAF 305509199
  7. Slobodna Dalmacija Snježana Dukić, Vuk Đuričić, Bisera Lušić, Anita Malenica, Silvije Tomašević, Marija Brnić i Hina: Stanje dr Tuđmana i dalje vrlo teško, 13. studenoga 2017. (pristupljeno 5. ožujka 2017.)
  8. Medicinski fakultet u Zagrebu. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. ožujka 2017. Pristupljeno 5. ožujka 2017.
  9. Narodne novine Rješenje o razrješenju predsjednika i članova Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, NN 35/2000, 31. ožujka 2000.
  10. Medicinski fakultet u ZagrebuArhivirana inačica izvorne stranice od 20. siječnja 2021. (Wayback Machine) Jadranka Božikov (pristupljeno 5. ožujka 2017.)
  11. NN 81/1998, Odluka o odlikovanju Spomenicom domovinske zahvalnosti broj: 01-051-98-18-1/1 od 26. svibnja 1998. Narodne novine NN 81/1998, Odluka o odlikovanju Spomenicom domovinske zahvalnosti broj: 01-051-98-18-1/1 od 26. svibnja 1998.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]