Velodromi u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje


Olympic flag.svg Nedovršeni članak Velodromi u Hrvatskoj koji govori o športu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Prvi velodromi u Hrvatskoj izgrađeni su potkraj 19. stoljeća. Danas je u funkciji samo velodrom u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu, ostali su srušeni ili prenamijenjeni.

Velodromi su navedeni po datumu izgradnje.

Srednjoškolsko igralište[uredi | uredi kôd]

Prije poznato pod nazivom Elipsa je igralište u Zagrebu omeđeno Rooseveltovim trgom s istoka, Klaićevom ulicom sa sjevera, Kačićevom ulicom sa zapada i Ulicom Izidora Kršnjavoga s juga. Na tome je prostoru 1891. godine Hrvatski klub biciklista "Sokol 1887" izgradio prvo biciklističko trkalište, velodrom, u Zagrebu, duljine 333 metra. Trkalište je imalo nekakvu tribinu za posjetitelje koja je većim dijelom bila natkrivena. Godine 1895. velodrom se napušta zbog početka gradnje školskih zgrada. HBK "Sokol 1887" je taj sportski objekt izgradio vlastitim sredstvima. [1][2] Na toj stazi 25. lipnja 1892. godine je održano prvo trkališno Prvenstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.[3]

PNIŠK-ov stadion[uredi | uredi kôd]

1894. sagrađen je 500-metarski velodrom južno od današnje Koturaške ceste (nazvana po tom sportu; biciklizam/koturaštvo[4]) u Zagrebu i bio je namijenjen korištenju Prvog hrvatskog biciklističkog društva. Staza je bila ovalna i dio sjedećih mjesta je bio natkriven. U međuvremenu zapušten velodrom preuzeo je 1907. PNIŠK. Pretvorili su ga u višenamjensko športsko igralište s nogometnim terenom u centru. Biciklistička traka oko terena pretvorena je u 500-metarsku atletsku stazu, prvu te vrste u Zagrebu. Korišten je za povremene utakmice između PNIŠK-a i HAŠK-a. Nakon što je PNIŠK ugašen 1909. stadion je napušten.[5][3]

Maksimir[uredi | uredi kôd]

Nakon što je zbog gradnje gimnazija, Hrvatski klub biciklista “Sokol 1887” morao 1895. godine napustiti svoje prvo trkalište novo je izgradio u Maksimiru 1897. godine, na križanju Maksimirske ulice i Svetica. To novo trkalište Zagrepčani su jednostavno zvali "Sokolovo trkalište". Ovalna vozna staza bila je duga 333,33 metra. U zavojima je staza postupno dignuta do 3 metra visine. Trkalište je bilo građeno posebno impregniranom hrastovinom, gornji sloj vozne staze bio je zaliven katranom te je pijesak u tom sloju otežavao proklizavanje. Tribina je bila duga 20 metara. Pod uzdignutim dijelom staze bile su klupske prostorije, sobe za trenere, a oko trkališta je bila drvena ograda. Unutar glavne staze je bila pomoćna staza. Velodrom je službeno otvoren 30. svibnja 1897. godine.[3][5]

Stadion Kranjčevićeva (Velodrom Zagreb)[uredi | uredi kôd]

Izgradnja stadiona započela je 1910-ih godina za potrebe nogometnog kluba Concordija, a završena je 1921.

Vidi[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. https://blog.dnevnik.hr/nepoznatizagreb/2010/12/1628454993/font-colorcc0000srednjeskolsko-igraliste-nekad-i-danasfont.2.html
  2. Štulhofer, Muraj, Ariana, Iva. 2003. Srednjoškolsko igralište u Zagrebu. Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. Zagreb. str. 125–134. Pristupljeno 9. listopada 2019.
  3. a b c Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. listopada 2019. Pristupljeno 9. listopada 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. http://tehnika.lzmk.hr/bicikl/
  5. a b Štulhofer, Ariana. Lipanj 1995. Contribution to the History of Sports Facilities Construction in Zagreb - Chronology of Construction from 1808 to 1975. Prostor. University of Zagreb Faculty of Architecture. Zagreb. str. 55–72. Pristupljeno 17. kolovoza 2010.