Vice Bune

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Vice Bune (Lopud, 1559. - Napulj, 12. studenog 1612.)[1] bio je dubrovački diplomat i pomorski kapetan, te najstariji poznati starohrvatski istraživač na oceanima u doba prekomorskih otkrića i prvi je iz Europe oplovio na Pacifiku otočje Bismarck i Nove Hebride.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen je na otoku Lopudu gdje je proveo mladost, a potom se školovao u susjednom Dubrovniku. Otac Petar Valohov Bune također je bio pomorski kapetan. Bio je diplomatski poslanik Dubrovnika na španjolskom kraljevskom dvoru u Madridu za vrijeme Filipa II. i Filipa III. Potom je kao pomorski kapetan u španjolskoj službi otputovao do indijske luke Goa koju su držali Španjolci, a tamo je bio i dubrovački trgovinski emporij Sao Braz za Indiju (danas prigradsko selo Gandaulim). Od god. 1598. u službi Španjolske putuje u Srednju Ameriku, gdje je nakratko prema Appendiniju bio španjolski podkralj Meksika, a potom je španjolski veleposlanik u Belgiji. Podkraj života od god 1600. je bio diplomatski poslanik Dubrovnika na dvoru podkralja u Napulju, gdje je i umro 12. studenog 1612, a pokopan je na rodnom Lopudu.

Postoje izražene sumnje u istinitost tvrdnje da je Bune bio potkralj Meksika. Ime Vice Bune ne nalazi se na popisu potkraljeva Meksika (popis sadrži 3 200 imena u razdoblju do 1700.), kao ni na popisu predsjednika Audijencija. Od 1535. (dolaska na vlast glasovitog potkralja Mendoze) poznata su i navedena imena sudaca, prisjednika i drugih visokih sudskih službenika. Praktično ne postoji vjerojatnost da ovako iscrpan popis, temeljen na arhivskim istraživanjima koji su trajali cijeli Schaferov radni vijek, ispušta važnu osobu kakva je predsjednik Audiencije ili prvi čovjek u upravi najvećeg potkraljevstva. Da je Bune dakle bio potkralj u doba privremene vlade, njegovo bi se ime moralo pojaviti na popisu predsjednika ili barem članova Audiencije.

Diplomatska aktivnost Vice Bune počinje pismom koje upućuje dubrovačkom Senatu iz Lisabona krajem 1597. godine, nakon povratka iz Indija. U pismu izražava svoje domoljublje i stavlja se na raspolaganje Republici. Od Dubrovačke Republike kao znak zahvalnosti dobio je zlatnu kolajnu 1600. godine. Kad je iste godine Dubrovniku zaprijetila opća glad, na zamolbu Senata poslao je 200 kara žita. Osim žitarica, nabavljao je i sočiva pa čak i sumpor. Pomogao je pronaći i angažirati vrsne brodograditelje za gradnju manjeg ratnog broda namijenjenog obalnoj straži. Angažirao se i tijekom Lastovske bune 1606. godine. Senat je Buni godinu kasnije dodijelio konzulat u Napulju.

Znatan dio svoga kapitala ulagao je u trgovinu. Imao je trgovačke i poslovne veze u Lisabonu, u Indijama, u gradu Goi u istočnoj Indiji, gdje je posjedovao kapital od oko 6 000 dukata, dok je u Napulju imao pravo ubiranja poreza na svilu, uz koji mu je bio vezan kapital od 3 000 dukata. Većinu svoje imovine i posjeda ostavio je rodbini na Lopudu i Pelješcu te Crkvi svetog Trojstva na Lopudu u kojoj je sahranjen.

Isticao se hrabrošću i domišljatošću. Jednom su brod pod njegovim zapovjedništvom na povratku iz Meksika u Europu napala dva velika marokanska gusarska broda i opasno mu oštetila trup. Kako ne bi pao u zarobljeništvo, naoružao je dva čamca s posadom i spustio ih u more napasti najbliži neprijateljski brod. Ubrzo ga je zarobio i njime napao drugi, koji je isto tako uspio zarobiti. Na samom dolasku u odredišnu luku napali su ga jer je na zarobljeni brod zaboravio izvjesiti španjolsku zastavu. Ipak, signaliziranjem su ga uspjeli prepoznati te mu priredili doček i nagradu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. www.enciklopedija.hr, HE natuknica Vice Bune, Bune, Vice, hrvatski pomorac i diplomat (Lopud, 1559 – Napulj, 12. XI. 1612). Djelovao u službi španjolskih kraljeva Filipa II. i Filipa III. Pretpostavke da je neko vrijeme bio meksički potkralj nisu znanstveno potvrđene., pristupljeno 21. prosinca 2015.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • F.M. Appendini: Notizie istorico-critiche sulle antichita, storia e letteratura dei Ragusei, vol. II: 201-203 Dubrovnik 1803.
  • Jozo Luetić: Vice Bune, pomorac i diplomat. Anali Historijskog instituta, sv. I: 255-267, Dubrovnik 1952.
  • Jorjo Tadić: Španija i Dubrovnik u XVI veku, str. 134-136. Beograd 1932.
  • E. Ambrosius: Andrees allgemeine Handatlas, Auflage VIII/5 (Karten 216-224). Velhagen & Klasing, Bielefeld und Leipzig 1930 (na kartama u zagradi su toponimi koje je dao V. Bune)
  • G. Milazzi & M. Yoshamya: Ancient origin of Croatian sailing and naval migrations. Proc. 1st Symp. 'Old-Iranian origin of Croats', 461-473, Iran Cultural Center, Teheran 1999.
  • Dubrovački vjesnik, br. 3324 (18. listopada 2014.), Crtice iz povijesti, "U službi španjolske krune i Dubrovačke Republike od Lopuda do Meksika", str. 18-19

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]