Vijeće Europske unije

Vijeće Europske unije

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Logo Vijeća Europske unije.

Vijeće Europske unije je institucija Europske unije koju čine 27 ministara vlada država članica od kojih svaki predstavlja jednu državu članicu (koji će ministri sudjelovati na sastanku, ovisi o temi koja je na dnevnom redu). U njoj se sastaju ministri i drugi dužnosnici iz država članica EU-a kako bi donijeli zakone i uskladili politike koji spadaju u nadležnost Europske unije. Vijeće je glavni donositelj odluka u EU-u te pregovara i donosi nove propise EU-a ili ih prema potrebi prilagođava. Novi se zakoni EU-a obično donose uz suglasnost Europskog parlamenta, primjenom redovnog zakonodavnog postupka.

Vijeće također:

• usklađuje politike država članica, na primjer, u području gospodarstva
• sklapa međunarodne sporazume u ime EU-a
• razvija zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku na temelju strateških smjernica koje utvrđuje Europsko vijeće
• donosi proračun EU-a, zajedno s Europskim parlamentom

Do 1993. Vijeće je bilo poznato pod nazivom Vijeće ministara.

Sjedište

Sjedište Vijeća u zgradi Justus Lipsius u Bruxellesu.

Vijeće ima sjedište u Bruxellesu. Tijekom travnja, lipnja i listopada Vijeće održava sastanke u Luxembourgu.

Sastav Vijeća

Glavna dvorana za sastanke u Vijeću.

Posebnost Vijeća EU ogleda se i u njegovom sastavu. Pravno gledajući, Vijeće je jedinstveno tijelo, a u stvarnosti se sastoji od deset formacija.

• opći poslovi;
• vanjski poslovi;
• ekonomski i financijski poslovi;
• pravosuđe i unutarnji poslovi;
• zapošljavanje, socijalna politika, zdravlje i zaštita potrošača
• konkurentnost (unutarnje tržište, industrija i istraživanje);
• promet, telekomunikacije i energija;
• poljodjelstvo i ribarstvo;
• zaštita okoliša;
• obrazovanje, mladi i kultura.

Dakle, ministarski sastav mijenja se ovisno o temi o kojoj se raspravlja. U pravilu u radu Vijeća sudjeluju ministri vanjskih poslova, međutim kada se raspravlja o poljoprivredi, sudjeluju ministri poljoprivrede, kada se radi o prometu, sudjeluju ministri zaduženi za transport itd.

Načini donošenja odluka

Vijeće i dalje zajedno s Europskim parlamentom dijeli zakonodavnu djelatnost i donošenje odluka u svezi s proračunom EU, te zadržava središnje mjesto u okvirima zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Nakon donošenja Lisabonskog ugovora postupak odlučivanja kvalificiranom većinom postaje redoviti postupak odlučivanja, osim ako Osnivački ugovori ne inzistiraju na drugačijoj vrsti glasovanja (jednoglasnosti).

Od 2014. godine uvodi se novi sustav glasovanja tzv. dvostruke većine, na temelju kojeg će predložene akte morati prihvatiti većina država članica koje čine 55 posto glasova te koje istovremeno predstavljaju većinu EU stanovništva odnosno barem 65%.

Broj glasova država članica EU-a unutar Vijeća

Država	Glasovi	Postotni udio
Njemačka	po 29	po 8,2 %
Francuska
Italija
Ujedinjeno Kraljevstvo
Poljska	po 27	po 7,7 %
Španjolska
Rumunjska	14	4,0 %
Nizozemska	13	3,7 %
Belgija	po 12	po 3,4 %
Češka
Grčka
Mađarska
Portugal
Austrija	po 10	po 2,8 %
Bugarska
Švedska
Danska	po 7	po 2,0 %
Finska
Hrvatska
Irska
Litva
Slovačka
Cipar	po 4	po 1,1 %
Estonija
Latvija
Luksemburg
Slovenija
Malta	3	0,9 %
Ukupan broj glasova	352	100 %

Raspored predsjedavanja

Tipografska šahovnica - Vizualni identitetet predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije

Vijećem predsjedaju države članice u trajanju od po šest mjeseci, (od 1. siječnja do 30. lipnja i od 1. srpnja do 31. prosinca).

Raspored predsjedavanja Vijećem Europske unije i Europskim vijećem (prvo i drugo polugodište)
2013.	Irska Litva	2014.	Grčka Italija	2015.	Latvija Luksemburg
2016.	Nizozemska Slovačka	2017.	Malta Ujedinjeno Kraljevstvo	2018.	Estonija Bugarska
2019.	Austrija Rumunjska	2020.	Finska Hrvatska	2021.	Portugal Slovenija
2022.	Francuska Češka	2023.	Švedska Španjolska	2024.	Belgija Mađarska
2025.	Poljska Danska	2026.	Cipar Irska	2027.	Litva Grčka
2028.	Italija Latvija	2029.	Luksemburg Nizozemska	2030.	Slovačka Malta

Ostala tijela Vijeća

Kada bi se priprema odluka Vijeća EU-u odvijala isključivo na sastancima ministara Vijeće bi bilo potpuno neoperativno. Stoga u sklopu Vijeća EU dijeluju i razna podtijela koja pomažu Vijeću u uspješnom obavljnju njegovih zadataka. To su:

• rotirajuće Predsjedništvo
• Odbor stalnih predstavnika (COREPER) - odgovoran za pripremu rada svih sastanaka Vijeća i za obavljanje zadataka koje mu povjeri Vijeće. Coreper osigurava dosljednost politika i aktivnosti Europske unije.
• radne skupine stručnjaka
• Glavno tajništvo Vijeća