Vikinške kružne utvrde

Vikinške kružne utvrde
	Svjetska baština – UNESCO
Država	Danska
Godina uvrštenja	2023. (45. zasjedanje)
Vrsta	Kulturna baština
Mjerilo	iii, iv
Ugroženost	–
Poveznica	UNESCO:1660
	v; r; u;

Vikinška kružna utvrda ili vikinški prstenasta tvrđava, poznata i kao trelleborg, je naziv za kružnu utvrdu (u obliku prstena), karakterističnu za područje današnje Danske i južne Švedske izgrađenih u Vikinškom dobu.

Ova vrsta fortifikacije je dobila ime po prvom pronađenom primjerku - Trelleborgu kraj Slagelsea, Danska. Naziv trelleborg se objašnjavao kao „utvrda koju su izgradili robovi”, budući da je staronordijska riječ za „roba” bila thrall (moderna riječ je træl na danskom i träl na švedskom), a borg znači „utvrda” ili „grad”. Riječ trel (množ. trelle) također je uvjerljivo objašnjenje jer se odnosi na drvene letve koje su prekrivale obje strane zaštitnih kružnih palisadnih zidova.^[1]

Trenutno postoji ukupno pet potvrđenih vikinških kružnih utvrda, koje se nalaze u Danskoj (iako nalazišta u Švedskoj i diljem sjeverne Europe imaju sličnu konstrukciju). Ovih pet ih je datirano u doba vladavine kralja Harolda Modrozubog od Danske (oko 980.). Godine 2023. pet danskih trelleborga upisano je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog svoje jedinstvene arhitekture i svjedočanstva o vojnoj moći dinastije Knutlinga iz Jellinga, vladara danskog kraljevstva krajem 10. stoljeća.^[2]

Povijest

Utvrde tvore niz strateških točaka za obranu od Sasa, Svetog Rimskog Carstva i slavenskih plemena (Obodriti i Veleti), koje se protežu od Aggersborga na sjeveru Jutlanda prema jugu preko Fyna do kraja u Borgringu na istočnoj obali Sjællanda. ^[3] Pretpostavlja se da je cijeli kompleks utvrda, mostova i cesta, bio u rukama Harolda Modrozubog. On je bio na vlasti do 985. godine, kada ga je svrgnuo njegov sin Sven I. Rašljobradi, koji je nekoliko godina kasnije na kraju osvojio anglosaksonsko kraljevstvo Æthelreda Nespremnog. Ovo je vrhunac dinastije Knutling, a njezina patristička linija završava 1042. godine s Hartaknutom, sinom Knuta Velikog i unukom Svena I.

Utvrde su ubrzo napuštene i nikada se nisu spominjale u književnim izvorima, što je učinkovito stvorilo enigmu danas poznatu kao trelleborge. Moderno otkriće ovih nalazišta započelo je iskapanjima Trelleborga u Danskoj, između 1936. i 1941. godine. Od tada je ukupno pet nalazišta službeno prihvaćeno kao vikinške kružne utvrde.

Odlike

Vikinške kružne utvrde bile su strateški smještene u blizini važnih kopnenih i morskih ruta, a svaka je koristila prirodnu topografiju okolnog krajolika u obrambene svrhe. Ove utvrde imaju strogo kružni oblik, s cestama i vratima usmjerenim u četiri strane svijeta. Unutar utvrde, svaki kvadrant ima jedan (u jednom slučaju četiri) kvadratna bloka dugih kuća, što upotpunjuje geometrijsku simetriju.^[2] Jasno se razlikuju od drugih utvrda u toj regiji zbog svog geometrijskog plana,

Utvrde sličnog oblika iz ovog doba pronađene su oko drugih starih gradova u Skandinaviji, uključujući Borgeby^[4], Trelleborg i Helsingborg u Skåneu u Švedskoj^[5], blizu Aarhusa u Jutlandu i Rygge u Norveškoj^[6]. Druge slične utvrde diljem sjeverne Europe uključuju franačku utvrdu Walcheren u Friziji (izgrađenu na periferiji Karolinškog Carstva, sa sličnom orijentacijom ulica) i Warham Camp u Engleskoj, ali one se ne smatraju vikinškim kružnim utvrdama jer su vjerojatno izgrađene u različitim vremenskim razdobljima.

Slične strukture pronađene su širom Sjeverne Evrope, posebno u Irskoj, ali nijedna od njih nema isti strog i precizan geometrijski dizajn kao vikinške kružne utvrde. Na obalama Nizozemska i Belgije postoje prstenasti dvorci sa određenim točkama sličnosti.

Popis trelleborga


ID (UNESCO)	Naziv	Lokacija	Promjer i širina bedema	Koordinate	Godina otkrića	Godina izgradnje
1660-001	Aggersborg	Limfjorden, Danska	240 m / 11 m	56°59′44″N 9°15′18″E / 56.99556°N 9.25500°E / 56.99556; 9.25500 (Aggersborg)		975.–980.
1660-002	Fyrkat	Hobro, Danska	120 m / 13 m	56°37′24″N 9°46′14″E / 56.62333°N 9.77056°E / 56.62333; 9.77056 (Fyrkat)	1950.	980.
1660-003	Nonnebakken	Odense, Danska	120 m	55°23′32″N 10°23′17″E / 55.39222°N 10.38806°E / 55.39222; 10.38806 (Nonnebakken)	1953.	980.–1000.
1660-004	Trelleborg	Slagelse, Danska	136 m / 19 m	55°23′39″N 11°15′55″E / 55.39417°N 11.26528°E / 55.39417; 11.26528 (Slagelse)	1936.	981.
1660-005	Borgring	Lellinge, Danska	122 m / 10–11 m	55°28′11″N 12°7′19″E / 55.46972°N 12.12194°E / 55.46972; 12.12194 (Borgring)	2014. (1875.)
nije upisan	Borgeby	Lund, Švedska	150 m / 15 m	55°45′05″N 13°02′12″E / 55.75139°N 13.03667°E / 55.75139; 13.03667 (Borgeby)	1997.
nije upisan	Trelleborg	Skåne, Švedska	112 m	55°22′34″N 13°08′51″E / 55.3762°N 13.1476°E / 55.3762; 13.1476 (Trelleborg, Švedska)	1988.	oko 800.
nije upisan	Kernan	Helsingborg, Švedska		56°01′31″N 12°24′54″E / 56.0254°N 12.4151°E / 56.0254; 12.4151 (Helsingborg, Švedska)	2009.	oko 980.

Izvori

↑ Janne Bøje Andersen, Veje ind i arkæologien (PDF) Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. listopada 2017. (Wayback Machine) style="text-align: center; color:black; background: #90ff90" class="table-yes" | Da 2010., str. 66. ISBN 978-87-993972-0-4
1 2 Prstenaste utvrde iz vikinškog doba, UNESCO-ov centar svjetske baštine (engl.) Preuzeto 28. srpnja 2025.
↑ Mads Thagård Runge i Barry Gamble, ur. Nominacija prstenastih utvrda iz vikinškog doba za uvrštavanje na Popis svjetske baštine, Danska agencija za kulturu i palače, 2021., str. 118. ISBN 9788792687364
↑ The second circular fort "Trelleborg" found in Sweden. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. lipnja 2004. Pristupljeno 20. svibnja 2012.
↑ Margareta Weidhagen-Hallerdt, „Moguća prstenasta utvrda iz kasnog vikinškog razdoblja u Helsingborgu“, arhivirano 19. listopada 2014. na Wayback Machine (šved.) Preuzeto 28. srpnja 2025.
↑ Frans-Arne H. Stylegar, Trelleborg u Ryggeu?, 29. ožujka 2005. (nor.) Preuzeto 28. srpnja 2025.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Vikinške kružne utvrde

Vikinška utvrda, nordijska-mitologija.com
Otkriće nevjerovatne vikinške kružne tvrđave sa pozitivno.ba, 12. prosinac 2022.

[1] Janne Bøje Andersen, Veje ind i arkæologien (PDF) Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. listopada 2017. (Wayback Machine) style="text-align: center; color:black; background: #90ff90" class="table-yes" | Da 2010., str. 66. ISBN 978-87-993972-0-4

[UNESCO-2] 1 2 Prstenaste utvrde iz vikinškog doba, UNESCO-ov centar svjetske baštine (engl.) Preuzeto 28. srpnja 2025.

[3] Mads Thagård Runge i Barry Gamble, ur. Nominacija prstenastih utvrda iz vikinškog doba za uvrštavanje na Popis svjetske baštine, Danska agencija za kulturu i palače, 2021., str. 118. ISBN 9788792687364

[4] The second circular fort "Trelleborg" found in Sweden. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. lipnja 2004. Pristupljeno 20. svibnja 2012.

[5] Margareta Weidhagen-Hallerdt, „Moguća prstenasta utvrda iz kasnog vikinškog razdoblja u Helsingborgu“, arhivirano 19. listopada 2014. na Wayback Machine (šved.) Preuzeto 28. srpnja 2025.

[6] Frans-Arne H. Stylegar, Trelleborg u Ryggeu?, 29. ožujka 2005. (nor.) Preuzeto 28. srpnja 2025.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

v r u Svjetska baština u Danskoj (13)
	Kulturna baština (8)	Aasivissuit – Nipisat, Inuitsko lovno područje između mora i leda¹⁾ (2018.) • Christiansfeld, naselje Moravske Crkve²⁾ (2015.) • Kamene rune, humci i Crkva u Jellingu (1994.) • Dvorac Kronborg (2000) • Kujataa na Grenlandu: nordijske i inuitske farme na rubu ledene ploče¹⁾ (2017.) • Katedrala u Roskildeu (1995.) • Kraljevski lovački krajolik Sjevernog Zealanda (2015.) • Vikinške kružne utvrde (2023.)
	Prirodna baština (5)	Fjord Ilulissat na Grenlandu¹⁾ (2004.) • Fosili koštunjača u zapadnom Limfjordu (2026.) • Møns Klint (2025.) • Stevns Klint (2014.) • Vadensko more³⁾ (2009.)
¹⁾ Svjetska baština Danske u Americi ²⁾ Zajednička svjetska baština Njemačke, Velike Britanije, SAD-a i Danske ³⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske