Vila Jovis
Villa Jovis ("Jupiterova vila") je rimska palača na Capriju, u južnoj Italiji, koju je sagradio car Tiberije, a dovršena je 27. godine. Tiberije je vladao uglavnom odande do svoje smrti 37. godine.[1]
Vila Jovis je najveća od dvanaest tiberijskih vila na Capriju koje spominje Tacit. Cijeli kompleks, koji se prostire na nekoliko terasa i visinske razlike od oko 40 m, obuhvaća oko 7000 m².[1] Dok preostalih osam razina zidova i stubišta samo nagovještavaju veličanstvenost koju je zgrada morala imati u svoje vrijeme, nedavne rekonstrukcije pokazale su da je vila izvanredno svjedočanstvo rimske arhitekture iz 1. stoljeća.
Položaj i opis palače[uredi | uredi kôd]
Villa Jovis nalazi se na samom sjeveroistoku otoka na vrhu Monte Tiberio; njegova visina od 334 m čini ga drugim najvišim vrhom Caprija, nakon Monte Solara (589 m nadmorske visine) u Anacapriju.[2]
Sjeverno krilo zgrade sadržavalo je stambene prostore, dok je južno krilo imalo upravnu namjenu.[3] Istočno krilo bilo je namijenjeno prijemima, dok je zapadno krilo imalo dvoranu otvorenih zidova (ambulatio) s koje se pružao prekrasan pogled prema Anacapriju.[4]
Kako je do vode bilo teško doći na mjestu gdje je vila izgrađena, rimski inženjeri su konstruirali zamršen sustav za skupljanje kišnice s krovova i veliku cisternu koja je palaču opskrbljivala svježom vodom.[5]:str 83.
Južno od glavne zgrade nalaze se ostaci osmatračnice (specula) za brzu telegrafsku razmjenu poruka s kopnom, npr. vatrom ili dimom.[5]:str 84.
Pristup kompleksu moguć je samo pješice, a uključuje uzbrdo oko dva kilometra hoda od grada Caprija.
Tiberije i njegov život na Capriju[uredi | uredi kôd]
Očigledno, glavni motivi za Tiberijev odlazak iz Rima na Capri bili su njegov oprez zbog političke situacije u Rimu i dugotrajni strah od atentata. Vila se nalazi na vrlo osamljenom mjestu na otoku, a Tiberijeve četvrti na sjeveru i istoku vile bile su posebno teško dostupne i strogo čuvane.
Vila Jovis također je, barem prema Suetoniju, mjesto gdje se Tiberije bavio divljim razvratom.[6] Suvremeni povjesničari smatraju ove priče senzacionaliziranim, ali Svetonijeve priče barem oslikavaju kako je Tiberija doživljavao rimski narod u to vrijeme.[7]
Galerija[uredi | uredi kôd]
-
Map of Capri with Villa Jovis in the north-east corner of the island
-
Reconstruction by Weichardt (1900), view from the south-west
-
Reconstruction by Weichardt (1900), view from the east
-
Marble statue of Tiberius found on Capri
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Archäologisches Institut Heidelberg - Villa Jovis. Heidelberg University. 2003. Pristupljeno 6. srpnja 2012.
- ↑ Krause (2003), p. 28
- ↑ Krause (2003), p. 82–83
- ↑ Krause (2003), p. 83
- ↑ a b Krause (2003.)
- ↑ Suetonius, The Lives of Twelve Caesars, Life of Tiberius 43, 44, 45
- ↑ Wallace-Hadrill, Andrew (1984) Suetonius: The Scholar and His Caesars, Yale University Press, ISBN 0-300-03000-2
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Clemens Krause, 2003. (enciklopedijska natuknica). "Villa Jovis — Die Residenz des Tiberius auf Capri", Zaberns Bildbände zur Archäologie (Mainz am Rhein)
- Clemens Krause, Villa Jovis. L'edificio residenziale, electa napoli 2006.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
![]() | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vila Jovis |