Prijeđi na sadržaj

Vjersko nasilje u Nigeriji

Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta kršćanstvo. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Vjersko nasilje u Nigeriji odnosi se na dugotrajne sukobe između kršćana i muslimana u Nigeriji, čiji se počeci mogu pratiti još od 1953. godine. U novije vrijeme sukobi su povezani ponajviše s pobunom Boko Harama, islamističkim pokretom koji nastoji uspostaviti islamsku državu na području s većinskim muslimanskim stanovništvom na sjeveru zemlje, nasuprot većinski kršćanskom jugu.[1]

Od početka 21. stoljeća, prema procjenama, više od 62.000 nigerijskih kršćana ubijeno je u napadima koje su izveli pripadnici skupina Boko Haram, fulanski stočari i druge militantne organizacije.[2][3] Ta su ubojstva često opisivana kao „tihi genocid“.[4][5]

Povijesna pozadina

[uredi | uredi kôd]

Država Nigerija nastala je 1914. godine spajanjem sjevernih i južnih teritorija britanskog protektorata, otprilike deset godina nakon poraza Sokotskog kalifata i drugih islamskih država koje su tada činile većinu sjeverne Nigerije. Nakon Prvoga svjetskog rata, Njemačka je izgubila svoje kolonije, uključujući i Kamerun, koji je podijeljen između francuskog, belgijskog i britanskog upravljanja. Britanski je Kamerun bio dodatno podijeljen na južni i sjeverni dio.

Tijekom plebiscita 1961. godine, južni Kamerun odlučio je priključiti se francuskom Kamerunu, dok je sjeverni dio glasovao za pridruživanje Nigeriji, čime je povećan udio muslimanskog stanovništva u sjevernom dijelu zemlje.[6] Upravo su ta područja postala središtem kasnijih vjerskih i etničkih napetosti.

Razvoj sukoba

[uredi | uredi kôd]

Od ponovne uspostave demokratske vlasti 1999. godine, pojedine sjevernjačke države uvele su šerijat kao dio svog pravnog sustava, uključujući kazne za bogohuljenje i otpadništvo od vjere.[7] Od tada su se dogodili brojni incidenti u kojima su ljudi ubijeni zbog stvarnog ili navodnog bogohuljenja, što je dodatno pojačalo podjele između vjerskih zajednica.

Skupine poput Boko Harama i naoružanih fulanskih milicija nastavile su nasilne napade na sela, crkve i škole, osobito u sjeveroistočnoj Nigeriji. Nasilje se često prelijeva i u susjedne države poput Kameruna i Čada.[nedostaje izvor]

Procjene i reakcije

[uredi | uredi kôd]

Brojne međunarodne organizacije, među njima Amnesty International i Human Rights Watch, upozoravaju na ozbiljna kršenja ljudskih prava i sistematske napade na civile. Neki analitičari i nevladine organizacije, poput Međunarodni odbor za Nigeriju, nazivaju stanje u zemlji „tihim genocidom“ zbog velikog broja žrtava i nedostatka međunarodne reakcije.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Who are Nigeria's Boko Haram Islamist group?. BBC News (engleski). 24. studenoga 2016. Pristupljeno 16. listopada 2025.
  2. F. Haverluck, Michael. 7. kolovoza 2020. 'Silent slaughter' – 2 decades of genocide in Nigeria. Genocide Watch
  3. ICON Launches New Report Proving Nigerian Genocide. Missions Box. 3. kolovoza 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. travnja 2023. Pristupljeno 29. listopada 2023.
  4. 1 2 Silent Slaughter. International Committee on Nigeria Preuzeto 16. listopada 2025.
  5. Nigeria's Silent Slaughter: Genocide in Nigeria and the Implications for the International Community. International Committee on Nigeria Preuzeto 16. listopada 2025.
  6. Meredith, Martin. 11. A House Divided. The State of Africa: A History of Fifty Years of Independence. The Free Press. str. 197
  7. Refugee Documentation Centre. Nigeria: Recent reports regarding the treatment of persons who convert from Islam to Christianity. webarchive.archive.unhcr.org. Pristupljeno 18. srpnja 2014.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]