Vjetroelektrane u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vjetroelektrana Danilo kod Šibenika je trenutno najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 43,7 MW.
Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW.
Brdo Trtar, vjetroelektrane i autocesta.

Vjetroelektrane u Hrvatskoj su započele svoj razvoj još 1988., kada je Končar postavio prvi vjetroagregat u brodogradilištu Uljanik, koji se i danas tamo nalazi, no onda je razvoj istoga obustavljen. Danas Končar ima postavljen prvi prototip svog modernog vjetroagregata na lokaciji Pometeno brdo u blizini Splita i pokušava uhvatiti korak s ostalim poznatim proizvođačima vjetroagregata.[1]

Promatrajući karakteristike vjetra na prostoru Hrvatske, može se zaključiti da Hrvatska ima na desetke područja koja imaju zadovoljavajući vjetropotencijal za izgradnju elektrana. Mjerenja određenih karakteristika vjetra (brzina, smjer, učestalost) pokazala su kako je za iskorištavanje energije vjetra povoljnije područje Jadrana od kontinentalnog dijela Hrvatske. Stoga su prve hrvatske vjetroelektrane izgradene upravo na tom području.

Za projekte vjetroelektrana je do sada iskazano najviše interesa na područjima Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.

Postojeće vjetroelektrane[uredi VE | uredi]

U Hrvatskoj je trenutno 12 vjetroelektrana koje su u normalnom radu (lipanj 2014.) i koje isporučuju električnu energiju u elektroenergetski sustav Hrvatske. Instalirana snaga svih vjetrolektrana je 280 MW, u radu je 148 vjetroagregata koji isporučuju godišnje oko 810 GWh električne struje. Za usporedbu Termoelektrana Plomin ima snagu 330 MW i isporučuje godišnje oko 2173 GWh električne struje.

Vjetroelektrana Instalirana snaga
(MW)
Županija Godišnja
proizvodnja
(GWh)
Vjetroagregati i modeli Puštena u rad Opis
VE Danilo 43.7 Šibensko-kninska županija 100 19 × Enercon E-82 – 2.3 MW 2014. [2]
VE Vrataruša 42 Ličko-senjska županija 125 14 × Vestas V90 - 3 MW 2011. [3]
VE Kamensko-Voštane 40 Splitsko-dalmatinska županija 114 14 × Siemens SWT-3.0-101 – 3 MW 2013. [4]
VE Bruška 36.8 Zadarska županija 122 16 × Siemens SWT-93 - 2.3 MW 2012. [5]
VE Ponikve 36.8 Dubrovačko-neretvanska županija 122 16 × Enercon E-70 - 2.3 MW 2013. [6]
VE Jelinak 30 Splitsko-dalmatinska županija 81 20 × Acciona Windpower – 1.5 MW 2013. [7]
VE Trtar-Krtolin 11.2 Šibensko-kninska županija 28 14 × Enercon E-48 - 0.8 MW 2006. [8]
VE Crno Brdo 10 Šibensko-kninska županija 27 7 × Leitwind LTW77 – 1.5 MW 2011. [9]
VE Orlice 9.6 Šibensko-kninska županija 25 11 × Enercon (3 x E-48 – 0.8 MW + 8 x E-44 – 0.9 MW) 2009. [10]
VE Velika Popina 9.2 Zadarska županija 26 4 × Siemens SWT 93 – 2.3 MW 2011. [11]
VE Ravne 1 6 Zadarska županija 15 7 × Vestas V52 – 0.85 MW 2004. [12]
VE Pometeno Brdo 1 6 Splitsko-dalmatinska županija 15 6 × Končar KO-VA 57/1 – 1 MW 2012. [13]
Ukupno 280.5 810 148 lipanj 2014.

Vjetroelektrana Ravne 1, Pag[uredi VE | uredi]

Vjetroelektrana Ravne 1 podignuta je na brdu Ravne na otoku Pagu. Sustav od sedam vjetroagregata, koje je izgradila tvrtka "Adria Wind Power", pušten je u rad kao prvi komercijalni projekt korištenja energije vjetra u proizvodnji električne energije u Hrvatskoj, u kolovozu 2004. Radi se o sedam vjetroturbina ukupne snage 5.95 MW, pojedinačne snage 850 kW. Visina stupa svake turbine iznosi 49 metara, a promjer rotora 52 metra. Srednja godišnja brzina vjetra iznosi oko 6,4 metra u sekundi.

Za realizaciju ovog projekta trebalo je punih 7 godina. Sama gradnja trajala je svega 4 mjeseca, ali pripreme su bile jako duge. Sve je počelo 1998. godine postavljanjem mjernih instrumenata za praćenje brzine i smjerova vjetra na Ravnama. Tako se ustvrdilo da je Pag pogodno područje za izgradnju vjetroelektrana, i da će sustav davati optimalne rezultate. Pokazalo se da su središnje brzine vjetra dovoljne za komercijalnu izgradnju vjetroelektrana. Izmjeren je godišnji prosjek brzine vjetra između 6 i 6.5 m/s, a ispitivanja su potvrdila da na Pagu ima oko 1600 vjetrovitih sati godišnje.

Vjetroelektrana Trtar-Krtolin, Šibenik[uredi VE | uredi]

Vjetroelektrana Trtar-Krtolin nalazi se u blizini Šibenika te se nalazi uz autocestu kod izlaza Šibenik prema Splitu. Puštena je u pogon u lipnju 2006. godine kada je dovršena njena izgradnja. Sastoji se od 14 vjetroagregata Enercon E - 48 pojedinačne nazivne snage 800 kW, što ukupno daje 11.2 MW instalirane snage. Promjer lopatica vjetroagregata je 48 metara, a visina stupa 50 metara. U 2007. godini vjetroelektrana je proizvela oko 28 GWh električne energije.[14] [15] Vlasnik elektrane i glavni ulagač u projekt bila je hrvatska podružnica njemačke vjetroenergetske tvrtke EnerSys, dok su ukupna ulaganja iznosila 12,5 mil. eura. [16]

Vjetroelektrana Orlice, Šibenik[uredi VE | uredi]

Vjetroelektrana Orlice je puštena u pogon i u proizvodnji je od ljeta 2009., kada je dovršena njena izgradnja, a puštena u pogon u prosincu iste godine. Sastoji se od 11 Enerconovih vjetroagregata, i to 3 E-48 pojedinačne nazivne snage 800 kW i 8 E-44 pojedinačne nazivne snage 900 kW, što ukupno daje 9.6 MW instalirane snage. Promjer lopatica vjetroagregata je 48 i 44 metara, a visina osi 50 metara. Predviđena je proizvodnja vjetroelektrane od oko 25 GWh električne energije godišnje.[17]

Vjetroelektrana Crno brdo, Šibenik[uredi VE | uredi]

Vjetroelektrana Crno Brdo nalazi se u blizini Šibenika, a također i u blizini dvije postojeće vjetroelektrane Trtar-Krtolin i Orlice. Vjetroelektrana je puštena u pogon tokom ljeta 2011. godine. Priključena je na distributivnu mrežu HEP-ODS-a. Sastoji se od 7 vjetroagregata Leitwind LTW77 pojedinačne snage 1.5 MW. Zbog ograničenja priključne snage na distributivnoj mreži izlazna snaga cijele vjetroelektrane je ograničena na 10 MW ukupno. Promjer lopatica vjetroagregata je 77 m, a visina stupa 80 m. Predviđa se godišnja proizvodnja ove vjetroelektrane od 27 GWh.

Vjetroelektrana Vrataruša, Senj[uredi VE | uredi]

Vjetroelektrana Vrataruša nalazi se u blizini Senja na obroncima Velebita nedaleko Vratnika. Vjetroelektrana je izgrađena 2009., ali je dobila sve dozvole i u punom pogonu je od siječnja 2011., zbog dugog perioda probnog pogona. To je ujedno i prva vjetroelektrana u Hrvatskoj priključena na prijenosnu mrežu, na 110 kV. Isto tako je trenutno i najveća hrvatska vjetroelektrana sa ukupno instaliranih 42 MW. Sastoji se od 14 Vestasovih vjetroagregata V90 pojedinačne nazivne snage 3 MW. Promjer lopatica vjetroagregata je 90 metara, a visina osi 80 metara.

Vjetroelektrana Velika Popina, Gračac[uredi VE | uredi]

Vjetroelektrana Velika Popina nalazi se na području općine Gračac, a u pogon je puštena u siječnju 2011. Vjetroelektrana se sastoji od 4 Siemensova SWT 93 2.3 MW vjetroagregata, čime joj ukupna snaga iznosi 9.2 MW. Predviđena je godišnja proizvodnja od 26 000 MWh električne energije. Prema navodima iz Dalekovoda ukupna investicija iznosila je 16 milijuna eura.

Vjetroelektrana Bruška, Benkovac[uredi VE | uredi]

Vjetroelektrana Bruška je vjetroelektrana koja se ustvari vodi kao dvije vjetroelektrane - VE ZD2 i VE ZD3, svaka snage 18.4 MW, ukupno 36.8 MW. Nalazi se u blizini mjesta Bruška, sjeveroistočno od Benkovca, na oko 600 metara nadmorske visine. Status povlaštenog proizvođača električne energije ova vjetroelektrana dobila je 14. veljače 2012., a priključena je na prijenosnu mrežu HEP-OPS-a. Sastoji se od 16 vjetroagregata Siemens SWT-93, pojedinačne snage 2.3 MW, što ukupno čini 36.8 MW. Promjer lopatica vjetroagregata je 93 metra, a zbog posebno ugrađenih krilaca na svakom krilu, nema gotovo nikakve buke. Godišnje se predviđa proizvodnja od 122 GWh. To je dovoljno struje za 40 tisuća kućanstava ili dvije trećine Zadarske županije.

Vjetroelektrana Pometeno Brdo, Dugopolje[uredi VE | uredi]

Vjetroelektrana Pometeno Brdo projekt je na kojem su po prvi puta korišteni vjetroagregati koji su proizvedeni i dizajnirani u Hrvatskoj, odnosno vjetroagregati tvrtke Končar. Vjetroelektrana se nalazi kraj Konjskog, u blizini Dugopolja. Ukupno je postavljeno 16 vjetroagregata snage 17.5 MW. Riječ je o 15 vjetroagregata Končar KO - VA 57/1 snage 1 MW i jednog novog Končarovog vjetroagregata K 80 snage 2.5 MW, čime se prati svjetski trend ponude sve snažnijih i učinkovitijih vjetroagregata. U izgradnji vjetroelektrane sudjelovale su uglavnom hrvatske tvrtke, odnosno 14 tvrtki Končara i 15 kooperanata iz Hrvatske.Vjetroagregat KO-VA 57/1 ima snagu od 1 MW, promjer rotora od 57 metara, a radi na brzinama vjetra od 2.5 m/s što je ujedno i brzina vjetra pri uključivanju, pri čemu nazivnu snagu ostvaruje kod vjetra brzine 12 m/s. Veći vjetroagregat, K 80 ima snagu 2.5 MW, promjer rotora od 92 metra, brzina vjetra pri uključivanju je kao i kod modela KO - VA 57/1,odnosno 2.5 m/s, dok nazivnu snagu ostvaruje na brzinama vjetra od 12.5 m/s. Procijenjena godišnja proizvodnja iznosi 30,083 GWh električne energije dok su investicijski troškovi iznosili 28 milijuna eura. [18]

Vjetroelektrana Ponikve, Ston[uredi VE | uredi]

Vjetroelektrana Ponikve se nalazi na poluotoku Pelješcu, u mjestu Ponikve kraj Stona i prva je vjetroelektrana sagrađena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. VE Ponikve je svečano otvorena 17. svibnja 2013. Vjetroelektrana Ponikve ima instaliranu snagu 36.8 MW, a koristi 16 Enerconovih E - 70 vjetroagregata snage 2.3 MW. Devet od tih vjetroagregata je na visini osi od 64 metra, a sedam na 85 metara. Promjer rotora iznosi 70 metara. Cjelokupna investicija iznosila je 46 milijuna eura. Godišnja proizvodnja njezinih 16 vjetroagregata može zadovoljiti potrebe za 26 tisuća kućanstava. [19]

Vjetroelektrana Jelinak, Trogir[uredi VE | uredi]

Vjetroelektrana Jelinak je vjetroelektrana na na predjelu Blizna-Bristivica u trogirskom zaleđu (na području Općine Marina i Općine Seget), ima instaliranu snagu 30 MW, sastoji se od 20 vjetroagregata tehnologije Acciona Windpower (svaki snage 1.5 MW). Planira se da će vjetroelektrana Jelinak godišnje proizvoditi 81 milijun KWh električne energije, što bi pokrivalo potrebe oko 30 000 kućanstava. Gradnja je započela početkom ožujka 2012., a dovršena je krajem studenog 2012. Novina je da je investitor vlastitim sredstvima izgradio 110 kV trafostanicu s priključcima, a koja je priključena direktno na elektroenergetsku mrežu u vlasništvu HEP OPS, koji je i nadzirao postupak izgradnje. Izgradnjom priključne trafostanice 110 kV TS Jelinak omogućio se nesmetan i siguran priključak u elektroenergetski sustav u srpnju 2013.

Vjetroelektrana Kamensko-Voštane, Trilj[uredi VE | uredi]

Vjetroelektrana Kamensko-Voštane je izgrađena na području Grada Trilja u Splitsko-dalmatinskoj županiji. 15. srpnja 2013. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović je uz prigodnu svečanost u pogon pustio vjetroelektranu Kamensko (ST1-2) snage 20 MW s pripadajućom trafostanicom Voštane 20/110 kV i priključnim dalekovodom 2 × 110 kV. Na istu trafostanicu također je već spojena i vjetroelektrana Voštane (ST1-1) snage 20 MW, koja je uspješno prošla tehnički pregled, pa se također očekuje njezino skoro puštanje u pogon (kolovoz 2013.). Očekuje se da će, kada i druga vjetroelektrana bude bila puštena u trajni pogon, njihova ukupna proizvodnja iznositi 114 GW h električne energije godišnje, što bi trebalo zadovoljiti potrebe za oko 38 000 kućanstava.

Vjetroelektrana Danilo, Šibenik[uredi VE | uredi]

Vjetroelektrana Danilo ili VE Danilo je vjetroelektrana izgrađena u blizini sela Danilo u Šibensko-kninskoj županiji. VE Danilo se nalazi oko 15 kilometara od obale Jadranskog mora i grada Šibenika. Svih 19 vjetroagregata ENERCON E-82 (svaki pojedinačne snage 2.3 MW), s ukupnom instaliranom snagom od 43.7 MW, proizvodit će oko 100 GWh električne energije godišnje, te obnovljivom energijom opskrbljivati oko 22 000 kućanstava u Hrvatskoj. Nakon službenog završetka testiranje pogona vjetroelektrane Danilo (Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh), vjetroelektrana je puštena se u rad 7. lipnja 2014.

Planirane vjetroelektrane[uredi VE | uredi]

Vjetroelektrana Glunča, Šibenik[uredi VE | uredi]

Vjetroelektrana Glunča u blizini Šibenika trebala bi imati vjetroagregate Siemens i to SWT-93 2,3 MW. Ukupno bi se trebali postaviti 10 vjetroagregata, a instalirana snaga bi trebala iznositi 23 MW. Iako su radovi na VE Glunča započeli, pitanje je da li će se dovršiti budući da je HEP - OPS u lipnju 2013. ažurirao listu vjetroelektrana za priključenje na elektroenergetsku mrežu te je budućnost ovog projekta postala još neizvjesnija. [20]

Vjetroelektrana Rudine, Slano[uredi VE | uredi]

Investitori u prvu vjetroelektranu u Hrvatskoj - Ravne 1 na otoku Pagu, tvrtka Adria Wind Power kreće u izgradnju svoje druge vjetroelektrane ukupne snage 27,6 MW u prvom koraku. Vjetroelektrana Rudine će se nalazi u blizini Slanoga u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a bit će postavljeno 12 Enercon E82 vjetroagregata pojedinačne snage 2,3 MW. VE Rudine zbog problema s dozvolama još nije spremna za gradnju, te se trenutno nalazi i na HEP-ovoj listi vjetroelektrana koje nisu ušle u kvotu. Iako do sada nije poznato kada će se ova vjetroelektrana početi graditi, početak gradnje se ipak može očekivati u sljedećih godinu dana.

Vjetroelektrana Mravinjac, Dubrovačko primorje[uredi VE | uredi]

Vjetroelektrana Mravinjac će ukupno imati instalirane snage do 87 MW, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na području općine Dubrovačko primorje i grada Dubrovnika. Vjetroelektrana Mravinjac planirana je idejnim rješenjem kako slijedi:

  • 29 vjetroagregata (svaki do 3 MW) s odgovarajućom trafostanicom i platoom,
  • trafostanica 30(20)/110 kV sa zgradom SN postrojenja,
  • podzemni elektroenergetski kabelski rasplet za povezivanje vjetroagregata,
  • pristupne ceste od postojećeg puta do posljednjeg vjetroagregata.

Prostor planiranog zahvata se nalazi u zaleđu Općine Dubrovačko primorje, uz lokalnu cestu koja od Slanog vodi prema Orašcu, između mjesta Riđica i Mrčevo. Od mjesta Slanoga lokacija je udaljena 7 – 8 km zapadno, a od Dubrovnika oko 50 km u smjeru sjeverozapada. Položaj se nalazi na području sljedećih katastarskih općina: Majkovi gornji, Majkovi donji i Mravinjac. Nositelj zahvata je tvrtka Vjetroelektrana Mravinjac d.o.o. [21]

VE Zelengrad[uredi VE | uredi]

Vjetroelektrana koja bi se uskoro trebala početi graditi je i VE Zelengrad u blizini Obrovca, a nositelj ovog projekta je tvrtka Eko-Energija d.o.o. u vlasništvu jedne tvrtke iz Luksemburga. Snaga ove vjetroelektrane trebala bi biti 42MW, a sastojala bi se od 14 V - 90 vjetroagregata snage 3 MW tvrtke Vestas. Vjetroelektrana bi trebala ući u pogon u drugom kvartalu 2014. te bi trebala proizvoditi više od 110.000 MWh električne energije godišnje što bi trebalo biti dovoljno za opskrbu 31.000 kućanstava u Hrvatskoj. [22]

VE Ogorje[uredi VE | uredi]

Na HEP-ovoj listi vjetroelektrana koje su ušle u kvotu je i VE Ogorje, nositelj koje je tvrtka Aiolos Projekt d.o.o. u privatnom vlasništvu, a instalirana snaga bi trebala biti 44 MW. [23]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1] "Vjetroelektrane u regiji", www.vjetroelektrane.com, 2011.
  2. >[2]
  3. [3]
  4. [ http://www.poslovni.hr/hrvatska/u-trilju-otvorena-vjetroelektrana-247298] " U Trilju otvorena vjetroelektrana ", www.poslovni.hr, 2013.
  5. [4]
  6. [5]
  7. [ http://www.vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1217-vjetroelektrana-jelinak-u-probnom-pogonu] "Vjetroelektrana Jelinak u probnom pogonu", www. vjetroelektrane.com, 2013.
  8. [6]
  9. [7]
  10. [8]
  11. [9]
  12. [10]
  13. [11]
  14. Enersys d.o.o.: Iskustva iz dosadašnjeg rada VE Trtar-Krtolin
  15. http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/410-vjetroelektrana-trtar-krtolin , http://www.vjetroelektrane.com/
  16. http://www.energetika-net.com/vijesti/obnovljivi-izvori-energije/ve-trtar-krtolin-u-pogonu-1746 , http://www.energetika-net.com/
  17. [12] "Realizacija projekta i iskustva iz dosadašnjeg rada VE Orlice", Željko Samardžić, dipl.ing., WPD ENERSYS d.o.o. Inženjering obnovljivih izvora energije, www.ho-cired.hr, 2010.
  18. http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/1284-vjetroelektrana-pometeno-brdo , http://www.vjetroelektrane.com/
  19. http://www.banka.hr/hrvatska/otvorena-vjetroelektrana-ponikve-kod-stona , http://www.banka.hr/ ,
  20. http://www.vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1414-treci-put-ove-godine-azurirana-lista-vjetroelektrana-za-prikljucak-na-elektroenergetsku-mrezu-hep-ops-a , http://www.vjetroelektrane.com/ ,2013.
  21. [13] "Vjetroelektrana Mravinjac", www.puo.mzoip.hr, 2011.
  22. http://www.vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1418-vestas-isporucuje-vjetroagregate-za-vjetroelektranu-zelengrad-obrovac , http://www.vjetroelektrane.com , 2013.
  23. [14]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Vjetroelektrane u Hrvatskoj