Vladimir Kosma Zworykin

Vladimir Kosma Zworykin
Rođenje	30. srpnja 1889. Murom, Vladimirska oblast, Rusija
Smrt	29. srpnja 1982. Princeton, New Jersey, SAD
Državljanstvo	Amerikanac, Rus
Polje	Televizija
Institucija	Izumitelj
Alma mater	Tehnološki institut u Sankt Peterburgu ESPCI u Parizu Sveučilište u Pittsburghu
Poznat po	Televizija Ikonoskop Kineskop
Portal o životopisima

Zworykinov patent za ikonoskop iz 1931.

Kineskop PA-302, General Precision Laboratories (GPL), (oko 1950. – 1955.).

Vladimir Kosma Zworykin (rus.: Влади́мир Козьми́ч Зворы́кин, Vladimir Koz’mič Zvorykin; Murom, Rusija, 30. srpnja 1889. – Princeton, New Jersey, SAD, 29. srpnja 1982.), američki izumitelj ruskoga podrijetla. Studirao u Sankt Peterburgu i Parizu, od 1919. živio u SAD-u. Već se u Rusiji bavio radijem i početcima televizije. U SAD-u je nastavio raditi na razvoju televizije i ubrzo prijavio prve patente. Među ostalim izumima, konstruirao je ikonoskop i kineskop, prve elektronske cijevi za pretvorbu pomične optičke slike iz svjetlosnoga u elektronički oblik, odnosno iz elektroničkoga u svjetlosni oblik. Kako su dotadašnji uređaji za televizijsko snimanje i reprodukciju bili mehanički, na osnovi Nipkovljeva perforiranoga rotirajućeg diska, Zworykinovi izumi postavili su temelj razvoju cjelovitoga elektroničkog sustava suvremene televizije. Radio je i na razvoju drugih elektronskih cijevi, na primjer za snimanje u mraku s pomoću infracrvenoga zračenja, na razvoju elektronskih leća te elektronskoga mikroskopa, posebno za ispitivanje površine materijala.

Doprinosi

Televizija

Podrobniji članak o temi: Televizija

Dok se kod radiodifuzije vrši prijenos akustičnih, kod televizije se vrši prijenos optičkih utisaka. Televizija je, dakle, bežični prijenos slika. Ona se osniva na svojstvu fotoćelije i katodne cijevi. U fotoćeliji svjetlost se pretvara u električne impulse, a u katodnoj cijevi električni se impulsi pretvaraju u svjetlost. Na prvom principu se osniva kamera za televizijsko snimanje, a na drugom televizijski prijemnik, to jest televizor. Prenošenje slika sastoji se u tome da se slika podijeli na vrlo mnogo djelića pomoću uskih redova. Svaka, naime i najjednostavnija slika može se smatrati kao skup različito osvijetljenih mjesta čiji je poredak svojstven za sliku o kojoj se radi. U tu svrhu televizijski odašiljač ima uređaj koji se zove televizijski analizator. Svaki se djelić slike osvijetli prema određenom redoslijedu jedan za drugim, a svjetlost od osvijetljenih djelića pretvara se u električnu struju. Nakon pojačanja, ta električna struja modulira val nosilac visoke frekvencije (UKV), koji se preko antene emitira u prostor u obliku elektromagnetskih valova. Kod televizijskog prenošenja slika treba stvoriti bar 25 slika u sekundi. Te se slike, koje dolaze jedna za drugom, prividno sliju u cjelinu zbog tromosti našeg oka i daju utisak žive slike.

Ikonoskop

Podrobniji članak o temi: Ikonoskop

Ikonoskop je prva elektronska cijev za snimanje (pretvorbu pomične optičke slike iz svjetlosnog u elektronički oblik). Patentirao ga je 1923. američki izumitelj ruskoga podrijetla V. K. Zworykin. Iako su ikonoskop ubrzo zamijenile naprednije cijevi za snimanje (vidikon, ortikon, poslije i poluvodički slikovni senzori), taj je izum, s kineskopom, omogućio razvoj moderne televizije.

Kineskop

Podrobniji članak o temi: Kineskop

Kineskop je prva reprodukcijska elektronska cijev za pretvorbu pokretne slike iz elektroničkoga u svjetlosni, vidljivi oblik. Konstruirao ga je 1924. američki izumitelj ruskoga podrijetla V. K. Zworykin za prikaz crno-bijele televizijske slike, to jest za obratnu funkciju od ikonoskopa. U kineskopu elektronski mlaz iz katode, upravljan po smjeru magnetskim poljem, a po jakosti svjetloćom onoga djelića slike koji treba iscrtati, prelazeći sinkronizirano po luminiscentnome zaslonu, iscrtava na njemu vidljivu sliku. Kineskop je zajedno s ikonoskopom omogućio razvoj moderne televizije, no danas se umjesto njega rabe zasloni s tekućim kristalima i plazmatski zasloni.