Vodovađa
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
| Vodovađa | |
|---|---|
  Vodovađa Vodovađa na zemljovidu Republike Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Konavle |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Nadmorska visina | 340 m |
| Zemljopisne koordinate | 42°31′23″N 18°25′19″E / 42.52314°N 18.42207°EKoordinate: 42°31′23″N 18°25′19″E / 42.52314°N 18.42207°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 212 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 190 |
| Pošta | 20216 Dubravka |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
 Vodovađa Vodovađa na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije | |
Vodovađa je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, smješteno u općini Konavle.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Vodovađa se nalazi iznad jadranske turističke ceste, oko 38 km jugoistočno od Dubrovnika, prema Crnoj Gori.
Naziv[uredi | uredi kôd]
Mjesto je dobilo naziv po rječici iz koje se vadila voda (Vodovađa).
Povijest[uredi | uredi kôd]
Tijekom Domovinskog rata Vodovađu je okupirala JNA i četničke postrojbe te je mjesto u potpunosti bilo uništeno, opljačkano i spaljeno. Nakon rata je mjesto u cjelosti obnovljeno.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Gospodarstvo je u Vodovađi nerazvijeno, a jedina grana privrede je poljoprivreda.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Ivan Fiorović, hrvatski isusovački misionar
- Prof. Dr. sc. Pero Ramadan (1944-2001), sveučilišni profesor na Veterinarskom Fakultetu u Zagrebu i boćar.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
U Vodovađi, prema popisu stanovnika iz 2011. godine, živi 190 stanovnika, uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti[1].
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
| |||||||
