Volosko
Volosko je manje ribarsko i turističko mjesto na Kvarneru, udaljeno oko 2 kilometra sjeverno od središta Opatije.[1] Ime naselja potječe od imena slavenskog boga Velesa (mitologija).
Povijest[uredi | uredi kôd]
Bio je najnaseljeniji kraj Opatijštine, što je pogodovalo razvoju njegovih primorskih funkcija. Prvi puta spominje se još 1543., a u prošlosti je primao brodove svih veličina i imao ulogu luke grada Kastva.[1] Godine 1860. se politički i crkveno odvaja od grada Kastva i postaje samostalna općina sve do 1932. kada postaje dio grada Opatije[2].
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Andrija Mohorovičić, hrv. seizmolog, (1857. – 1936.)
- Ivan Fiamin, hrv. svećenik i književnik (1833. – 1890.)
- Rikard Katalinić Jeretov, hrv. pjesnik, (1869. – 1954.)
- Jože Gregorčič, narodni heroj (1903. – 1942.)
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Umjetničke instalacije "Lautus" i "1857"[3][uredi | uredi kôd]
U Vološćanskom zaljevu, ispod mora na dubini od 15 m nalazi se trajna podmorska site-specific umjetnička instalacija „Lautus“ (lat. čistač), mlade opatijske umjetnice Nike Laginje, koju čine mahovnjaci, školjkaši, spužve i ostali organizmi koji djeluju kao čistači mora i kroz godine rastu. Osim što doprinosi obnavljanju bioraznolikosti podmorja, ova kamena instalacija također pronosi poruku o angažmanu pojedinca i preuzimanju odgovornosti za svijet u kojemu živimo.
Kao odgovor na podmorski projekt Laginje, na samom početku Lungomare šetnice svoj je trajni dom našla minimalistička također „site-specific“ instalacija "1857" češkog umjetnika Jiříja Kovande. Nadahnut lokalnom prirodom i njezinom poviješću, Kovanda svoj rad smješta u blizini rodne kuće Andrije Mohorovičića, ukazujući na rasprostranjenost danas ugrožene morske prirodne vrste - Jadranskog bračića u godini rođenja ovog istaknutog znanstvenika.[4]
Sport[uredi | uredi kôd]
Akvatorij Preluka je prirodno zaštićeni zaljev u blizini Voloskog i Opatije. Jedno je od rijetkih mjesta za windsurfing, gdje uz stabilne vremenske prilike jutarnji termički vjetar tramontana dostiže velike brzine.[5] Najbolje vrijeme za surfanje stoga je rano ujutro. Tramontana koja puše sa sjevera počinje puhati u kasnim večernjim satima i traje do jutra. Surfanje u Preluki obično započinje oko 5 ujutro i najčešće potraje do 7 sati. Najbolji uvjeti za surfanje su početkom jeseni.[6] Volosko Open je windsurfing regata koja se održava više od 15 godina.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Natuknica "Volosko" na stranici Istarske enciklopedije, istra.lzmk.hr (pristupljeno 3. svibnja 2016.)
- ↑ Volosko - Istrapedia. www.istrapedia.hr. Pristupljeno 9. travnja 2022.
- ↑ Lungomare Art Volosko - 1857 - Jiří Kovanda (CZ) i Lautus (lat. čistač) - Nika Laginja (HR) • Rijeka 2020. Rijeka 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. travnja 2021. Pristupljeno 31. ožujka 2021.
- ↑ Grad Opatija. www.opatija.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. travnja 2021. Pristupljeno 31. ožujka 2021.
- ↑ http://www.dsnm-volosko-windsurf.hr/termicki-vjetar-u-zaljevu-preluka-kod-opatije/
- ↑ http://novilist.hr/Zivot-i-stil/Za-sve-je-kriva-tramontana-Surferski-raj-u-rijeckoj-okolici
