Vrhovine

Koordinate: 44°51′00″N 15°25′05″E / 44.85°N 15.418°E / 44.85; 15.418
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Vrhovine. Za druga značenja pogledajte Vrhovine (razdvojba).
Vrhovine

grb
Država Hrvatska
Županija Ličko-senjska

NačelnikMilorad Delić
NaseljaDonji Babin Potok, Gornje Vrhovine, Gornji Babin Potok, Rudopolje, Turjanski, Vrhovine, Zalužnica

Površina[1]225,3 km2
Površina središta29,8 km2
Koordinate44°51′00″N 15°25′05″E / 44.85°N 15.418°E / 44.85; 15.418

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno653
– gustoća3 st./km2
Urbano218
– gustoća22 st./km2

Poštanski broj53223 Vrhovine

Zemljovid

Vrhovine na zemljovidu Hrvatske
Vrhovine
Vrhovine

Vrhovine na zemljovidu Hrvatske

Vrhovine su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Ličko-senjskoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Vrhovine su malo ličko mjesto, nalaze se na cesti koja vodi od Otočca prema Korenici. Vrhovine su stanica na željezničkoj pruzi Ogulin - Knin.

Do 1991. godine, Vrhovine su bile u sastavu općine Otočac.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Općina Vrhovine je tipična planinska sredina s vrlo malo stanovnika.

Nacionalni sastav[uredi | uredi kôd]

Nacionalni sastav stanovništva prema posljednjem popisu provedenom 2001. godine:

  • Hrvati: 39 %
  • Srbi : 55 %
  • Ostali i neizjašnjeni : 6 %

Vrhovine (naseljeno mjesto)[uredi | uredi kôd]

  • 2001. – 451
  • 1991. – 873 (Srbi - 742, Hrvati - 65, Jugoslaveni - 24, ostali - 42)
  • 1981. – 951 (Srbi - 722, Jugoslaveni - 128, Hrvati - 76, ostali - 25)
  • 1971. – 1.005 (Srbi - 847, Hrvati - 143, Jugoslaveni - 6, ostali - 9)

Izvor[uredi | uredi kôd]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Općina Vrhovine: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
5104
5096
4564
4965
5437
5412
5737
5745
4108
4034
3821
3193
2783
2453
905
1381
653
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Otočac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Vrhovine: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1542
2553
2172
1102
1187
1346
1530
1558
1152
1111
1144
1005
951
873
451
465
218
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1900. iskazivano pod imenom Donje Vrhovine. Sadrži podatke za naselje Gornje Vrhovine u 1869. i 1880. Od 1857. do 1880. dio podataka sadržan je u naselju Zalužnica. Sadrži podatke za bivše naselje Dugi Dol Vrhovinski koje je od 1857. do 1961. iskazivano kao samostalno naselje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Općina obuhvaća naselja:

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi poznati stanovnici bili su Japodi, iza kojih je ostala nekropola u špilji Bezdanjači.[3]Oko 626. godine Vrhovine kao i cjelu Liku naseljavaju Hrvatska plemena. Već oko 700. godine formirano naselje Vrhovine nalazi se u sastavu Starohrvatske županije Gacke. Poslije bitke na Krbavskom polju Turci počinju prodirati u te krajeve Like i pred njima poslije 1500. godine doseljavaju vlaške izbjeglice koji se pod utjecajem Pravoslavne crkve tek nakon 1800. godine počinju izjašnjavati kao Srbi.

Željeznička pruga od Plaškog do Vrhovina otvorena je 12. lipnja 1918., a od Vrhovina do Gospića 23. ožujka 1920. godine.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Razvoj seoskog i planinskog turizma osnovne su razvoja tog planinskog prostora. Drvna industrija i prerada drva obilježila je prošlo stoljeće. Nakon zamiranja aktivnosti DIV Vrhovina, prerada drva ponovo oživljava nakon 2000. Stanovništvo se cijelo 20. stoljeće većinom bavilo stočarstvom i poljoprivredom.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Općina Vrhovine gotovo da nema industriju pa je područje općine biser netaknute prirodne baštine. Osim šuma, visoravni i proplanaka ovdje se nalaze i nedovoljno istraženi ili uređeni speološki lokaliteti.

Zanimljivo je pogledati djelomično uređenu "Pećinu" koja se nalazi u Zalužnici iza mjesne crkve Svetog Petra i Pavla. Ulaz u pećinu je popločan prirodnim kamenim pločama i u suhom dijelu godine (od lipnja do studenog) je, jer je ulaz gotovo vodoravan, lako moguće ući do dubine od stotinjak metara, a onda se dođe do podzemnog jezera. Ovo podzemno jezero je u davnim vremenima seljanima služilo kao stalni izvor pitke vode (i danas je pitka). Od kasne jeseni, do početka ljeta (ako ima dovoljno oborina) nivo ovog jezera se podigne, počne prelijevati preko ulaza u pećinu i formira se oko 5 km dugački potok koji teče do susjednog sela Sinac, gdje se razlijeva u "bare" blizu toka rijeke Gacke.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna škola "Zrinskih i Frankopana" Otočac, područna škola Vrhovine
  • Narodna knjižnica S.S. Kranjčević, Vrhovine

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Do 1991. godine u Vrhovinama je postojao nogometni klub Lokomotiva.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Lika Club

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Nedovršeni članak Vrhovine koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.