Wikipedija:Pravila i smjernice

Ovo je pravilo Wikipedije na hrvatskome jeziku. Svi bi ga suradnici trebali poštovati.

Pravila i smjernice Wikipedije na hrvatskom jeziku razvija zajednica suradnika u svrhu opisivanja dobrih običaja i prakse, pojašnjavanja načela, razrješavanja sukoba te općenito unapređenja zajedničkog cilja stvaranja slobodne i pouzdane enciklopedije. Prije početka doprinošenja nije nužno pročitati nijedno pravilo ili smjernicu. Pet stupova Wikipedije pristupačan su sažetak svih najvažnijih načela.

Iako se na Wikipediji obično ne primjenjuju čvrsta pravila, ona pravila i smjernice koje postoje opisuju načela i najbolje postupke do koje se dolazi konsenzusom zajednice. Pravila su standardi kojih bi se obično trebali pridržavati svi suradnici, a smjernice najčešće opisuju najbolje postupke pri provođenju pravila u točno određenom kontekstu. Pravila i smjernice uvijek se trebaju provoditi uz dozu zdravog razuma.

Ovo pravilo navodi standarde zajednice vezane uz organizaciju, životni ciklus, održavanje, pridržavanje i primjenu pravila, smjernica kao i drugih povezanih stranica Wikipedije na hrvatskom jeziku. Za detaljan pregled, pogledajte popis pojedinačnih pravila i smjernica.

Temeljna pravila i pravila projekta Wikipedije na hrvatskom jeziku

Wikipedijom upravlja neprofitna Zaklada Wikimedia koja zadržava određena zakonska prava. Za popis pravila Zaklade pogledati Wikimedijinu stranicu o pravilima koja su primjenjiva na sve Wikipedije. Ipak, svaka Wikipedia je u pravilu samostalan projekt kojim upravlja zajednica suradnika koji na njemu doprinose, a pravila i smjernice trebaju odražavati konsenzus te zajednice.

Uloga

Pravila su među suradnicima općeprihvaćena i opisuju standarde koje bi svi suradnici uglavnom trebali slijediti. Sva pravila sadržana su na stranici Wikipedija:Pravila Wikipedije i u kategoriji Kategorija:Pravila Wikipedije.

Smjernice su skup zapisanih dobrih običaja, praksi i postupanja podržanih konsenzusom zajednice. Iako bi suradnici trebali slijediti smjernice, najbolje im je prilaziti s dozom zdravog razuma jer ponekad postoje opravdane iznimke. Popis smjernica nalazi se na stranici Wikipedija:Smjernice Wikipedije i u kategoriji Kategorija:Smjernice Wikipedije.

Eseji su zapisana razmišljanja ili savjeti jednoga ili više suradnika za koje konsenzus zajednice nije uspostavljen. Eseji ne zastupaju mišljenje cijele zajednice i za njihovo pisanje nije potrebno ničije dopuštenje. Eseji za koje njihov autor ne želi da ih se mijenja ili eseji koji proturječe općeprihvaćenom konsenzusu pripadaju u imenski prostor suradnika. Za više informacija, pogledajte Wikipedija:Eseji.

Ostale administrativne stranice u imenskom prostoru Wikipedija uključuju:

• Proceduralne stranice koje olakšavaju primjenu pravila i smjernica, kao npr. Wikipedija:Zahtjev za brisanje stranice,
• Stranice Wikiprojekata,
• Vodiči i stranice za pomoć koje se nalaze u imenskom prostoru pomoć sadrže upute za korištenje, razne informacije o korištenju Wikipedije i tehničke podatke,
• Pomoćne stranice koje detaljnije razjašnjavaju pravila i smjernice,
• Stranice za raspravu o Wikipediji i oglasne ploče za komunikaciju među suradnicima, te
• Povijesne stranice koje su zastarjele.

Iako ove navedene stranice nisu pravila ili smjernice, svejedno mogu sadržavati vrijedne savjete i informacije.

Pridržavanje

Pri interpretaciji i primjeni pravila i smjernica držite se zdravog razuma. U primjeni pravila mogu imati povremene iznimke. Svejedno, ako suradnik prekrši duh pravila može biti opomenut ili sankcioniran čak i ako tehnički nije prekršio pisano pravilo.

Opisuje li neko pravilo ili smjernica dovoljno precizno općeprihvaćene dobre običaje, praksu i postupanja može se utvrditi samo konsenzusom.

Na stranicama za razgovor i u sažecima načinjenih promjena ponekad se na relevantna pravila i smjernice ukazuje prečacima. Na primjer, prečac WP:BVI označava pravilo koje zabranjuje postavljanja na Wikipediju vlastitih istraživanja; WP:NPOV označava pravilo o obveznom nepristranom gledištu, a WP:ŽŽO označava pravilo o pisanju životopisa živih osoba. Slični prečaci koriste se za druge stranice projekta, uključujući eseje i vodiče. Prečac stoga ne naznačuje nužno da je tako povezana stranica ima status pravila ili smjernice ili da je od zajednice prihvaćena konsenzusom.

Provođenje

Ako koji suradnik prekrši standarde zajednice koji su opisani u pravilima i smjernicama, drugi suradnici mogu ga pokušati uvjeriti kako se mora pridržavati općeprihvaćenih obrazaca ponašanja. Ako suradnik ne prihvati sugestije zajednice, suradnici smiju pribjeći i oštrijim mjerama, uključujući i intervenciju administratora i stjuarda. U slučaju teškog kršenja normi ponašanja, suradnici smiju i mogu relativno brzo primijeniti oštrije metode. Djelovanje suradnika koje je protivno načelima predstavljenima na ovim stranicama, a naročito ako se radi o pravilima (ne smjernicama), vjerojatno neće biti prihvatljivo, iako je moguće uvjeriti ostale suradnike kako je iznimka opravdana. Sve ovo znači da su i pojedinačni suradnici (uključujući i vas) dužni primjenjivati, ali i sprovoditi sva pravila i smjernice.

U slučajevima kada je jasno da suradnik djeluje protivno pravilu (ili protivno smjernici tako da pri tome krši pravilo), pogotovo ako to čini namjerno i uporno, administrator može privremeno ili trajno blokirati tog suradnika. U slučajevima kada je uobičajeni postupak razrješavanja sukoba bezuspješan ili nedjelotvoran, Wikipedija:Arbitražni odbor (u slučaju da je oformljen) ima ovlasti rješavati ovakve slučajeve remećenja rada na projektu ili druge osjetljive situacije.

Sadržaj

Pravila i smjernice trebaju:

• Biti jasne. Treba izbjegavati ezoterične i kvazi-legalne pojmove, kao i pretjerano pojednostavljen jezik. Pri pisanju pravila i smjernica treba biti jasan, izravan, nedvosmislen i konkretan. Treba izbjegavati propovijedanje i okolišanje. Čak i u smjernicama, pomoćnim stranicama i drugim stranicama koja ne sadržavaju pravila, ne treba se bojati izravno reći suradnicima da nešto trebaju ili moraju učiniti.
• Biti jezgrovite koliko je moguće, ali ne više od toga. Preopširnost nije pouzdana obrana protiv pogrešnog interpretiranja. Izostavite nepotrebne riječi. Izravno, koncizno pisanje često je jasnije od opširnih primjera. Radi dodatnog pojašnjenja mogu se koristiti fusnote i poveznice na druge stranice.
• Naglašavati duh pravila. Očekujte da će se suradnici držati zdravog razuma. Ako je duh pravila jasan, nije potrebno dodati ni riječ više.
• Držati se zadanog okvira i izbjegavati ponavljanje. Jasno identificirajte svrhu i polje djelovanja pravila ili smjernice na samom početku stranice, jer mnogi čitatelji čitaju samo početak. Sadržaj pravila bi trebao biti unutar polja djelovanja pravila kojeg opisuje. Kada se polja djelovanja stranica koje sadržavaju pravila i smjernice preklapaju s poljem djelovanja srodnih stranica, tekst koji se ponavlja treba svesti na minimum. Kada jedno pravilo upućuje na drugo, to treba naznačiti kratko, jasno i eksplicitno.
• Izbjegavati pretjerano korištenje poveznica. Poveznice na pravila, smjernice, eseje i članke trebaju biti korištene samo onda kada je potrebno pojašnjenje ili kada čitatelja treba uputiti u kontekst. Poveznice na druge stranice mogu na te stranice slučajno ili namjerno prenijeti nadležnost i autoritet pravila. Jasno treba naznačiti kada je povezana stranica mjerodavna, a kada nije.
• Međusobno ne proturječiti. Stav zajednice ne može istovremeno biti "A" i "ne A". Kada među stranicama postoji neusklađenost, nepodudarnost ili proturječje, suradnici bi raspravom trebali odlučiti koji predstavljeni stav najpreciznije odražava stav zajednice i ispraviti stranice kako bi ga ispravno odrazile. Rasprava o proturječnim stranicama pravila i smjernica trebala bi se voditi na jednoj stranici za razgovor, a s pozivom na raspravu na drugim stranicama o kojima se također raspravlja o istom problemu, inače bi ispravci mogli i dalje međusobno ostati proturječni.

Pravila i smjernice nisu dio enciklopedije

Wikipedija sadrži brojna pravila i smjernice vezana uz enciklopedijski sadržaj objavljen na Wikipediji. Standardi koje enciklopedija zahtijeva uključuju provjerljivost, neutralnost, poštovanje prema živim osobama i drugo.

Pravila, smjernice i proceduralne stranice same po sebi nisu dio enciklopedije. Samim time one se općenito ne trebaju pridržavati istog standarda ili stila pisanja kao enciklopedijski članci, pa zato nije potrebno dodavati vjerodostojne izvore kako bi ih se učinilo provjerljivima, niti ih je potrebno artikulirati s neutralnog gledišta, niti se pozivati na autoritet stručnjaka u oblikovanju Wikipedijinog načina rada. Umjesto svega nabrojenog sadržajem tih stranica upravlja zajednica suradnika uspostavljanjem konsenzusa o njihovom stvaranju i održavanju, a stil pisanja treba biti jasan, izravan i koristan ostalim suradnicima.

Stranice o pravilima i smjernicama svejedno se trebaju pridržavati civilnih zakona, pravila ponašanja na Wikipediji, kao i ostalih pravila koje se odnose na stranice izvan glavnog, enciklopedijskog sadržaja. Na primjer, suradnici ne smiju kršiti autorska prava nigdje na Wikipediji. Uređivački ratovi također su zabranjeni svugdje, uključujući stranice o pravilima i smjernicama.

Životni ciklus

Većina najprihvaćenijih pravila i smjernica razvijene su prema načelima koja su prihvaćena kao temeljna od samog začeća Wikipedije. Druga su razvijena kao rješenje za učestale probleme ili kako bi se onemogućila ometanja rada na Wikipediji. Stranice o pravilima i smjernicama rijetko se uspostavljaju bez presedana i uvijek zahtijevaju snažnu potporu zajednice. Pravila i smjernice mogu se uspostaviti novim prijedlozima, promicanjem eseja i smjernica u pravila te reorganizacijom postojećih pravila i smjernica njihovim spajanjem ili razdvajanjem.

Eseji i informativne stranice mogu se uspostaviti ili zasnovati dodavanjem predloška {{Upute}} [dodati vezane predloške]

Trenutni prijedlozi pravila i smjernica mogu se pronaći u kategoriji Kategorija:Prijedlozi (Wikipedija) (i u podkategoriji Kategorija:Wikipedija:Promjene i dopune)). Neprihvaćeni prijedlozi za sada nisu zasebno kategorizirani. Svi suradnici su pozvani da komentiraju aktivne prijedloge.

Predlaganje novih pravila i smjernica

Prijedlozi za nove smjernice i pravila zahtijevaju raspravu i visoku razinu konsenzusa cijele zajednice prije nego ih se promakne u smjernicu ili pravilo. Dodavanje predloška {{pravilo}} na stranicu prije uspostave konsenzusa ne znači da je tim činom stranica postala pravilo, čak i ako stranica sažima ili kopira postojeća pravila. Najčešće, novo pravilo ili smjernica ne predlaže mijenjanje postojeće prakse koje se već drže iskusni suradnici nego dokumentira već postojeću praksu.

Primjer postupka predlaganja

Jedan od mogućih načina usvajanja pravila ili smjernica je njihovo građenje i razvijanje kroz nekoliko faza, sve do usvajanja (dio predložaka tek treba stvoriti):

1. {{pis-rasprava}} - inicijalni tekst prijedloga na kojem radi suradnik ili grupa suradnika - uključuje razmjenu ideja, razmišljanja i raspravu o mogućim učincima predloženog pravila ili smjernice
2. {{pis-nacrt}} - sadržava radnu verziju teksta prijedloga - o prijedlogu se dalje raspravlja unutar užeg kruga suradnika te se prijedlog nadopunjava i popravlja, uz poziv široj zajednici da iznese svoje mišljenje
3. {{pis-prijedlog}} - predstavlja gotovu i među predlagateljima usuglašenu verziju prijedloga te je spreman za predstavljanje cijeloj zajednici, raspravu i usvajanje
4. novo {{pravilo}} ili {{smjernica}} - nakon usvajanja prijedlog postaje pravilo ili smjernica

Rasprava i razmjena ideja

Prvi je korak pisanje što je moguće boljeg prijedloga. Autor ili skupina autora mogu od drugih suradnika zatražiti povratne informacije i mišljenja u sekciji Kafića namjenjenoj pravilima ili unutar vezanog Wikiprojekta. O izmjenama i dopunama prijedloga raspravlja se na stranici za razgovor prijedloga. Od kritične je važnosti prijedlog poboljšati u skladu sa savjetima i primjedbama drugih suradnika. Konsenzus se može izgraditi samo raspravom i uzimanjem u obzir mišljenja svih suradnika.

Ako autori prijedloga žele da u pisanju prijedloga od početka bude uključeni svi zainteresirani suradnici, trebaju ga početi pisati u imenskom prostoru Wikipedija gdje je sudjelovanje dozvoljeno svima. Alternativno, ako suradnik ili grupa suradnika žele samostalno raditi na tekstu pravila, bez ometanja drugih suradnika, suradnik ili grupa suradnika mogu početi pisati pravilo u vlastitom imenskom prostoru, pri čemu na novom pravilu ili smjernici mogu raditi samo suradnici koje pozove suradnik u čijem se imenskom prostoru pravilo ili smjernica pišu.

Prijedlog se poboljšava kroz niz iteracija:

• Ako se radi o pravilu koje postoji na engleskoj (ili nekoj drugoj) inačici Wikipedije, a na hrvatskoj Wikipediji ga nema ili je bitno drugačije od izvornika, preporučuje se (iako nije obavezno) ipak početi direktnim prijevodom izvornika s drugog jezika, te zatim nizom promjena doći do verzije koja je spremna za predstavljanje zajednici. Dobra praksa je odmah nakon prijevoda pravila uspostaviti konsenzus predlagača oko vjerodostojnosti prijevoda te nakon toga usvojiti tekst prijevoda kao početnu inačicu pravila koja se dalje dorađuje u skladu s potrebama hrvatske Wikipedije. Ako među predlagateljima postoje razlike u mišljenjima oko značenja djelova izvornika ili njihovog prijevoda, dobra praksa je priupitati suradnike s jezične verzije izvornika za pomoć oko ispravnog tumačenja ili uključiti u raspravu i druge suradnike kako bi došli do početne inačice teksta prijedloga. Kada su riješeni svi sporni prijevodi, ta se verzija prijevoda usvaja kao početna.
• Suradnik koji ima primjedbe na tekst pravila i želi predložiti promjenu teskta prijedlog treba na jasan i lako razumljiv način (koristeći diff, Posebno:ComparePages ili neki drugi način usporedbe tekstova) predstaviti razliku postojećeg pravila i njegovog prijedloga (kojeg može napisati u vlastitom imenskom prostoru), uz popratno objašnjenje. Poželjno je, zbog lakšeg praćenja promjena kroz diffove, kao prvu verziju prijedloga pravila u suradničkom imenskom prostoru, kopirati postojeće stanje, a onda ga mijenjati. Ako se radi o većem broju promjena na različitim dijelovima teksta pravila, bilo bi poželjno, zbog jasnoće, napraviti niz manjih promjena. U slučaju da se dijelovi teksta prebacuju, bilo bi poželjno, zbog lakšeg razumijevanja diff-ova, ostaviti komentar npr. <!-- premješteno dolje -->, odnosno <!-- premješteno odozgor --> na početak premještenog teksta. Poželjno je da predlagač odvojeno predstavi niz promjena.
• O svakoj predloženoj promjeni teksta bilo bi dobro odvojeno raspravljati, najbolje u posebnim sekcijama na SZR prijedloga. Suradnici komentarima daju mišljenje o prijedlogu promjena teksta. Autor prijedloga promjene može tijekom rasprave dorađivati tekst pravila koje je mijenjao, sve dok se ne dobije podršku najmanje 2/3 suradnika uključenih u raspravu. Ako prijedlog promjena ne dobije dovoljnu podršku i nakon dorade prijedloga, prijedlog promjene se odbija i taj dio rasprave se zaključuje.

Nacrt prijedloga

Kada se procijeni da je početni prijedlog dobro napisan i kada su moguće primjedbe unutar užeg kruga suradnika razmotrene i razriješene, tada se prijedlog predstavlja široj zajednici objavom na stranici Wikipedija:Zahtjev za komentare, uz priopćenje u kafiću, i poželjnu obavijest pojedinačnim zainteresiranim skupinama ili pojedincima. U kafiću se može objasniti zašto se prijedlog smatra poželjnim i na koji bi način njegovo uvođenje poboljšalo rad Wikipedije. Prijedlog se označuje predloškom {{pis-nacrt}} čime se stranica također primjereno kategorizira. Ako ostali suradnici imaju dodatnih ideja o poboljšanju prijedloga, prijedlog se dalje poboljšava kroz niz iteracija kao i u prethodnom koraku.

Predstavljanje konačnog prijedloga i javna rasprava

Kada se procijeni da su sve primjedbe suradnika i prijedlozi promjena razmotreni i razriješeni, tada se prijedlog predstavlja široj zajednici u Kafiću, te se alatom Sitenotice postavlja obavijest pri vrhu stranice koja prikazuje svim prijavljenim suradnicima.

Ako se prijedlog bavi postojećim pravilom ili smjernicom, potrebno je ostaviti obavijest i na stranici za razgovor pravila ili smjernice. Pri davanju obavijesti drugim suradnicima osobito je važno poziv prenijeti neutralnim jezikom bez pokušaja utjecanja na odluke suradnika.

Prijedlog se označava predloškom Predložak:Pis-prijedlog čime se stranica prijedloga primjereno kategorizira.

Zahtjev za komentare drži se otvorenim barem tjedan dana ili koliko je potrebno za zaključivanje rasprave, no ne više od 3 tjedna. Dok rasprava traje nastavlja se poboljšanje prijedloga kroz niz promjena kako je prethodno opisano.

Konsenzus se može izgraditi samo raspravom i uzimanjem u obzir mišljenja svih suradnika.

Misli se trebaju izraziti, pitanja postaviti i primjedbe predstaviti. Mnogi suradnici radi lakše ocjene konsenzusa svoje odgovore započinju glasom ZA, PROTIV i sl., no ne treba zaboraviti da je svrha rasprave pronalaženje konsenzusa razmjenom mišljenja, a ne prebrojavanjem glasova.

Suradnici bi trebali odgovarati na prijedloge na način koji pomaže u iznalaženju i uspostavi konsenzusa.

U ovom je koraku također neophodno prijedlog poboljšati u skladu sa savjetima i primjedbama drugih suradnika. Predlagatelji nemaju nikakva posebna prava ako se prijedlog piše izvan njihovog imenskog prostora.

Suradnici koji nisu zadovoljni tijekom rasprave i donesenim odlukama, mogu napisati alternativni tekst u spornom dijelu, te će se o spornom dijelu konačna odluka donijeti pred kraj rasprave.

Usvajanje ili odbacivenje prijedloga

Privođenje rasprave kraju zahtijeva pažljivu ocjenu zaprimljenih komentara kako bi se utvrdilo postojanje konsenzusa. Ono ne zahtijeva intervenciju administratora i može ga obaviti bilo koji suradnik s potrebnim iskustvom, koji nije uključen u raspravu i koji je upoznat sa svim pravilima i smjernicama vezanim uz prijedlog. Ako je ishod rasprave nejasan, tada ga treba ocijeniti drugi suradnik ili administrator koji nije bio uključen u raspravu.

Sljedeće točke važne su pri ocjenu konsenzusa:

• Konsenzus o pravilima i smjernicama trebao bi biti razmjerno čvrst, ali jednoglasnost nije obvezna.
• Zajednica, a ne samo uzak krug autora prijedloga, mora biti upoznata s postojanjem prijedloga.
• Potrebno je razmotriti dobre i loše strane prijedloga odgovarajući na ova pitanja:
  • Jesu li razriješene glavne primjedbe?
  • Proturječi li prijedlog postojećim pravilima ili smjernicama?
  • Može li se predloženo pravilo ili smjernica uklopiti u postojeće?
• Status prijedloga ne ocjenjuje se prebrojavanjem glasova. Glasovanje nije zamjena za raspravu, niti brojčani iznos nužno naznačuje konsenzus.

Ako je konsenzus nejasan ili neutralan i ako nije izvjesno da će se promijeniti, prijedlog nije prošao - prije zaključivanja rasprave, ako nije jasno da li je konsenzus postignut ili nije, postojanje ili nepostojanje konsenzusa može se provjeriti anketom među suradnicima.

• Ako u razumnom roku ne dođe do konsenzusa, prijedlog također nije prošao -
• Prijedlog se, osim u slučaju potpunog konsenzusa, ne bi trebao usvajati nakon manje od 1 tjedna rasprave
• Ako konsenzus nije uspostavljen ni nakon tri tjedna od predstavljanja prijedloga, rasprava se smije zaključiti uz odluku kako konsenzusa nema.
• Ako iz rasprave nije jasno postoji li konsenzus ili ne može se, na kraju perioda od 3 tjedna, provesti anketa među suradnicima. Prijedlog koji ima podšku manje od 2/3 suradnika se odbija, a onaj koji ima više od 3/4 prihvaća. U slučaju da postoje dijelovi teksta oko kojih postoji spor, i o njima se na isti način provodi anketa.
• U slučaju da ni nakon ankete nije jasno postoji li konsenzus (tj. ako je podrška između 2/3 i 3/4), prijedlog, kao i eventualni sporni dijelovi, se daju na glasovanje. Prijedlog se usvaja ako ima podršku najmanje 2/3 glasova suradnika (ne načunajući neutralne)

Rasprava se zaključuje jednom od sljedećih odluka: Prijedlog je prošao, Nema konsenzusa ili Prijedlog nije prošao uz kratku obavijest o zaključcima rasprave. Prijedlog treba ažurirati tako da jasno naznači postojanje ili nepostojanje konsenzusa tj. prihvaćanje ili odbacivanje prijedloga. Predložak {{Pis-prijedlog}} se briše i zamjenjuje se prikladnim drugim predloškom, već prema ishodu rasprave.

Ako prijedlog ne prođe oznaka o neuspjelom prijedlogu obično se ne briše. Obično je prikladnije i produktivnije napisati novi prijedlog od nule i u njemu pokušati razriješiti uočene probleme ili tražiti konsenzus za uključivanje nekontroverznih dijelova u postojeće stranice nego ponovo tražiti konsenzus za isti prijedlog.

Skidanje statusa

Prihvaćeno pravilo ili smjernica može zastarjeti uslijed postupnih promjena u praksi i standardima zajednice. Može postati suvišno razvojem i poboljšanjem drugih pravila i smjernica ili može postati prekomplicirano i neupotrebljivo tijekom vremena zbog niza uzastopnih malih izmjena. U takvim situacijama suradnici mogu predložiti promjenu u niži status: pravilo može postati smjernica, esej, ili informativna (pomoćna) stranica, a smjernica može postati dodatak ili pojašnjenje, informativna (pomoćna) stranica ili esej. Ponekad se stranica pravila ili smjernice koja je iznova napisana zadržava kao stranica koja pruža povijesni kontekst razvoja pravila, bez ikakvog posebnog statusa, kao povijesna stranica.

Proces skidanja status sličan je procesu promicanja. Obično se započinje na stranici za razgovor uz predložak o raspravi pri vrhu i od zajednice se zatim traži razmjena mišljenja. U razumnom roku, suradnik koji u proces nije uključen zatvara raspravu i ustanovljuje postojanje konsenzusa. Ako konsenzus postoji, status stranice se mijenja.

Eseji, informativne stranice i druge neslužbene stranice koje podupire samo mali broj suradnika premještaju se u suradnički potprostor ili se mogu sačuvati kao zanimljiv povijesni materijal.

Izmjene sadržaja postojećih pravila i smjernica

Pravila i smjernice uvijek trebaju biti sročene tako da vjerno predstavljaju trenutačni konsenzus zajednice na zadanu temu. Treba voditi računa o tome da je svrha pisanja pravila i smjernica ta da iznesu i vjerno opišu praksu s kojom se većina wikipedijanaca slaže, a ne mijenjanje općeprihvaćene prakse izmjenom teksta pravila i smjernica. Zbog toga izmjena teksta pravila, smjernice ili eseja sama po sebi ne znači trenutačnu izmjenu općeprihvaćene prakse, ako oko iste prethodno nije uspostavljen konsenzus zajednice.

Obzirom na činjenicu da su pravila i smjernice osjetljive i složene jer njihove izmjene mogu imati dalekosežne posljedice, suradnici bi trebali biti izrazito pažljivi prilikom promjene njihovog sadržaja - prije bilo kakve izmjene moraju biti sigurni da u sadržaju izmjena vjerno prezentiraju stavove zajednice te da niti slučajno promjene neće unijeti greške i zbrku u redovan rad Wikipedije u cjelini.

Svaku izmjenu koja bi izmijenila smisao pravila i smjernica te promijenila općeprihvaćenu praksu potrebno je, bez izuzetka, najaviti i raspraviti na tematskoj podstranici kafića. Značajne ili suštinske izmjene o kojima zajednica nije obaviještena na odgovarajući način treba poništiti, a suradnika uputiti u proceduru izmjene pravila.

Značajne ili suštinske izmjene pravila i smjernica

Uvijek prvo razgovarajte!

Više informacija : WP:KON

Promjene koje bi izmijenile smisao pravila i smjernica te promijenile općeprihvaćenu praksu trebalo bi najaviti i raspraviti u kafiću (ili na drugom za to predviđenom mjestu). Značajne ili suštinske izmjene o kojima zajednica nije obaviještena na odgovarajući način treba poništiti, a suradnika uputiti na proceduru izmjene pravila. Promjena se može provesti ako nema prigovora ili ako rasprava ukazuje na postojanje konsenzusa.

Ako je ishod rasprave o izmjeni pravila ili smjernice nejasan, tada ga treba ocijeniti drugi suradnik ili administrator koji nije bio uključen u raspravu. Od dodatne pomoći može biti postavljanje oznake koja upućuje na to da se o pravilu raspravlja i koja sadržaj povezuje sa stranicom za razgovor.

Mijenjajte praksu, a ne pravila!

Više informacija : WP:ZANEMARI

Prije nego što napravite suštinske promjene na pravilima ili smjernicama, ponekad je korisno, u skladu s WP:BOLD principom Wikipedije, prvo pokušati uspostaviti opravdanu iznimku od postojeće prakse i običaja. Kako bi unaprijedili postojeću praksu na ovaj način, smijete direktno od nje odstupiti i napraviti željenu izmjene (npr. u člancima), što je u skladu s WP:ZANEMARI principom Wikipedije. Nakon nekog vremena, ako nema prigovora na vašu izmjene, možete pokrenuti raspravu na SZR pravila ili smjernice, obavijestiti zajednicu, te pokušati pokušati postići eksplicitni ili prešutni konsenzus oko vaših izmjena. Tada se smatra da je konsenzus oko nove prakse uspostavljen pa smijete izmijeniti tekst pravila ili smjernice tako da odražavaju novu situaciju.

U slučaju da se suradniku prigovori na rad protivno pravilima i smjernicama, dužan je bezuvjetno prestati s takvim uređivanjem i, ako želi, pokrenuti proces promjene pravila. Strogo je zabranjeno odstupiti od pravila u slučajevima kad je jasno da je suradnik svjestan da neće biti prešutnog konsenzusa za iznimke od postojeće prakse i običaja (npr. psovanje u razgovoru ili odstupanje na način o kojem se već vodila rasprava).

Uređivanje stranica koje sadržavaju pravila ili smjernice samo iz razloga kako biste osnažili svoje argumente u aktivnim prijeporima smatra se izigravanjem sustava, pogotovo ako pritom ne ukažete na vlastitu uključenost u spor zbog kojega radite izmjenu.

Konflikti među stranicama s pravilima i smjernicama

Ako su pravila i/ili smjernica u direktnom konfliktu, jedna ili više stranica koje sadržavaju konflikte moraju biti revidirane kako bi se konflikti razriješili na način da na kraju sve stranice koje su bile u konfliktu na isti način odražavaju konsenzus zajednice. Kao privremena mjera za vrijeme procesa razrješavanja konflikta, ako se čini kako je smjernica u konfliktu s pravilom, suradnici smiju pretpostaviti da pravilo ima prioritet u primjeni.

Češći je slučaj da pravila i smjernice nisu u direktnom konfliktu, već daju višestruke mogućnosti tumačenja preporučenog postupanja. Na primjer, WP:NPOV preporučuje kako se trebaju izbjegavati pristrani izvori dok WP:VI kaže da je pristrane izvore dozvoljeno koristiti ako u članku govore sami o sebi ili ako je članak o njima samima. Suradnici bi trebali koristiti vlastitu najbolju procjenu kako bi odlučili koje je pravilo ili smjernica najprikladnija i najmjerodavnija u određenom kontekstu.