Wailaki

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Wailaki (Kenesti).- Wailaki, pleme Središnjih (Pacifičkih) Athapaskan Indijanaca s rijeke Eel u Kaliforniji. U jeziku Wintun Indijanaca njihovo ime znači 'sjeverni jezik' ('northern language'). Nakon nekoliko borbi s bijelcima Wailaki su smješteni na rezervat Round Valley, okrug Mendocino, gdje žive i danas s plemenom Nomlaki, Copehan plemenom iz grupe Wintun. Po jeziku su najsrodniji plemenu Sinkyone. Ima ih i na Grindstone Rancheria, u okrugu Glenn.

Ime[uredi VE | uredi]

Ime Wailaki, kaže etnograf Clinton Hart Merriam, je Wintun ime za bande Indijanaca u području Eel Rivera koje su sebe nazivali "Tsennahkennes" ili "Bangkut keah", i navodi kako je za njih naziv Kenesti mnogo ispravniji. Ime wailaki znači "sjeverni jezik". Od Yuki Indijanaca, njihovih južnih susjeda, nazivani su mnogo prikladnijim imenom Kak'-wits čije je značenje "northern people."

Podjela[uredi VE | uredi]

Wailaki su bili podijeljeni na 19 'tribelet'-a (malenih plemena), imali su 95 sela.

Eel Wailaki

Pitch Wailaki

North Fork Wailaki

  • Kaiyeeh-kiiyaahaan (Kaiye-kiyahang)
  • Nee'lhtciichow-kaiyaah (Nehlchikyo-kaiya, Seeghaa'-kaiyaah, Shaahnaa'ntcin'chii'-kaiyaah)
  • Seechow-kiiyaahaan (Secho-kiyahang)
  • Seelhgaichow-kaiyaah (kod Swantona Sehlchikyo-kaiya). Ovu bandu Swanton naziva imenom Sehlchikyo-kaiya (isto kao i bandu Seelhtciichow-kaiyaah) i locira na područje od Big Bend Creek do McDonald Creek.
  • Seelhtciichow-kaiyaah (kod Swantona također Sehlchikyo-kaiya, isto ih imenuje kao i bandu Seelhgaichow-kaiyaah) na Eel Riveru od ušća North Fork Eel Rivera sjeverno do Cottonwood Creeka.
  • Seetaandoon'-kaiyaah (Seetaandoon'chii'-kaiyaah, Setandong-kiyahang)

Kekawaka Bande i plemena Kekawaka Swanton klasificira u Wailakije, po drugim autorima čine posebne skupine, i možda samostalna plemena.

Život i običaji[uredi VE | uredi]

Wailaki nisu imali čamaca iako su živjeli pokraj rijeka i bavili se ribolovom. Tijekom ljeta i jeseni vrijeme su provodili po obroncima i vrhovima brda u sakupljanju gomolja, žira, sjemenki, oraha (žene), i lovu na jelene (muškarci). U jesensko doba Wailaki su pripremali i sušili ribu i drugu hranu, pripremajući se za zimu. Zimska naselja su bila malena, okupljali bi se opet u proljeće u veće skupine. –Mrtve su Wailaki obično zakapali, ratnike pale u borbi bi spalili. Uzimali su i trofeje, 'glave', s kojima su plesali. Poput Yuki Indijanaca žene su nosove, jagodice i brade tetovirale.

1861. godine 120 Wailakija je pobijeno u pokušaju krađe konja, sljedeće (1832.) pobijeno ih je još 65 na rezervatu Round Valley.

Kojot ima središnje mjesto u Wailaki-mitologiji. Njemu zahvaljuju na vatri koju je ukrao čuvarima i dao je njima, Wailakima. Podizali su velike kupolaste kuće u kojima su vršili obrede ceremonijalnih plesova i pjesama. –Vjera: šamanizam.

Populacija[uredi VE | uredi]

Godine 1870. bilo je 2,700; 2000. ih je preostalo 400 (po NAHDB), po drugim informacijama oko 1,000..

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]