Walter Krüger
| Walter Krüger | |
|---|---|
| Opći životopisni podatci | |
| Rođenje | 27. veljače 1890. |
| Smrt | 22. svibnja 1945. (55 god.) Litauen, Njemačka |
| Nacionalnost | Nijemac |
| Opis vojnoga službovanja | |
| Godine u službi | 1914. - 1945. |
| Čin | Obergruppenführer |
| Ratovi | Prvi svjetski rat Drugi svjetski rat |
| Važnije bitke | Bitka za Lenjingrad |
| Vojska |  Waffen SS |
| Jedinice | 10. streljačka pukovnija SS-Verfugungstruppe |
| Zapovijedao | 4. SS Polizei Panzergrenadier divizija 2. Waffen SS divizija "Das Reich" VI. Waffen Armeekorps der SS |
| Odlikovanja | Viteški križ željeznog križa s hrastovim lišćem i mačevima |
Walter Krüger (27. veljače 1890. – 22. svibnja 1945.) bio je SS Obergruppenführer. Rođen je u Straßburgu u Elsassu, Njemačka (danas u Francuskoj), Krüger je bio sin vojnog časnika i pohađao je kadetsku školu. Kao mladi podporučnik, pridružio se 10. streljačkoj pukovnij tijekom Prvog svjetskog rata. kasnije se pridružio Freikorpsu i borio se u Baltikw tijekom 1919.
1933., kad je Adolf Hitler dobio vlast, Krüger je bio na dužnosti u Reichswehru i Wehrmachtom obučnom odjelu.
1935., pridružio se SS-Verfugungstruppeu gdje je ustanovio SS-Standarte Germania. U časničkoj školi u Bad Tölzu, služio je kao instruktor. Odlikovan je Viteškim križem, nakon preuzimanja zapovjedništva nad SS Polizei divizijom koja se borila na Lenjingradskom bojištu, Krüger osobno je sudjelovao u podhvatu na sam grad.
Krüger je postao zapovjednik SS divizije Das Reich u ožujku 1943. Nakon toga postao je generalni inspektor pješačkih trupa Waffen SS-a. Preuzeo je zapovjedništvo nad, dobrovoljačkom, VI (Latvijskim) SS korpusom.
Krüger je izvršio samoubojstvo na kraj rata u Kurlandiji 22. svibnja 1945., 14 dana nakon kapitulacije Nacističke Njemačke.
- SS-Obersturmbannführer - 30. travnja 1935.
- SS-Standartenführer - 30. siječnja 1939.
- SS-Brigadeführer and Generalmajor Waffen-SS-a 20. travnja 1941.
- SS-Gruppenführer and Generalleutnant Waffen-SS-a 30. siječnja 1942.
- SS-Obergruppenführer and General Waffen-SS-a 21. lipnja 1944.
- Red kuće Hohenzollerna s mačevima
- Bavarski križ za vojne zasluge (3. stupanj)
- Ranjenički znak u zlatu
- Željezni križ 2. i 1. stupanj
- Viteški križ željeznog križa s hrastovim lišćem i mačevima
- Viteški križ (13. prosinca 1941.)
- Hrastovo lišće (31. kolovoza 1943.)
- Mačevi (11. siječnja 1945.)
Za točan datum smrti Waltera Krügera postoji nekoliko različitih izvora. Prema Florianu Bergeru datum njegove smrti je 20. svibnja 1945., Walther-Per Fellgiebel drži kako je datum smrti Krügera 8. svibanj i Veit Scherzer govori da je to (najvjerojatnije i je) 22. svibanj 1945.[1][2][3]
- Ailsby, Christopher (1997). SS: Roll Of Infamy. Motorbooks International. ISBN 0-7603-0409-2.
- Berger, Florian (1999). Mit Eichenlaub und Schwertern. Die höchstdekorierten Soldaten des Zweiten Weltkrieges. Selbstverlag Florian Berger. ISBN 3-9501307-0-5.
- Fellgiebel, Walther-Peer (2000). Die Träger des Ritterkreuzes des Eisernen Kreuzes 1939-1945. Friedburg, Germany: Podzun-Pallas. ISBN 3-7909-0284-5.
- Scherzer, Veit (2007). Ritterkreuzträger 1939 - 1945 Die Inhaber des Ritterkreuzes des Eisernen Kreuzes 1939 von Heer, Luftwaffe, Kriegsmarine, Waffen-SS, Volkssturm sowie mit Deutschland verbündeter Streitkräfte nach den Unterlagen des Bundesarchives (in German). Jena, Germany: Scherzers Miltaer-Verlag. ISBN 978-3-938845-17-2.