Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.

Arhive: 08. 2026. • 09. 2026. • 10. 2026. • 11. 2026. • 12. 2026. • 1. 2027. • 2. 2027.

Prijedlozi za tjedne članke Ovdje možete predložiti članke za koje smatrate da su s obzirom na točnost, nepristranost, potpunost i stil zaslužili da budu predstavljeni na Glavnoj stranici. Članci se predlažu u skladu s kriterijima izbora tjednog članaka. Ne smijete predlagati članke u dva uzastopna tjedna, a maksimalan broj predloženih članaka u jednom tjednu je pet (5)! Kada ste odabrali članak, ispunite sljedeći predložak u sekciji za željeni tjedan: {{ČT prijedlog |tjedan= <!-- npr. 01 2025.--> |naslov= |slika= <!-- npr. Slika.jpg --> |tekst= <!-- Ovdje kopirajte kôd ulomka koji predlažete za prikaz na Glavnoj stranici --> |predlagatelj= ~~~~ |glasovanje=<!-- Početak prostora za glasovanje! --> <!-- Kraj prostora za glasovanje! --> }} Svoj glas ili glasove {{za}} ili {{protiv}} možete dati bilo kojem od predloženih članaka. Kada završi glasovanje, suradnici prenose prijedloge s najviše glasova u odvojene stranice koje se automatski prikazuju na Glavnoj stranici.

Sadržaj: Članak tjedna Kriteriji Pravila Arhiva tjednih članaka Ovotjedni članak Kandidati za članak tjedna Arhiv glasovanja Izabrani članci Dobri članci Izabrane slike

Mogući članci tjedna po temama

Ukupno članaka: 45 Arhitektura: Buckinghamska palača • Grad mladih • Zagrebački Paromlin Arheologija: Bagdadska baterija • Kamen iz Rosette Umjetnost: Anđela Horvat • Rokoko Životinje: Laponska sova • Oklopnjače (ribe) • Vibrise Kultura: HNK2 • Pismo • Zastava Republike Hrvatske Društvo: Bugarska i euro Biologija: Stanična potentnost LGBTQ: Interseksualnost Prehrana: Frutarijanstvo Televizija: Springfield (Simpsoni) Povijest: Razdoblje Jōmon Tehnologija: E-Dnevnik • Hidroelektrična energija Običaji: Ivanjski vijenci Nogomet: Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018. • Hrvatska nogometna liga • Ivan Rakitić • Marko Livaja • Svjetsko prvenstvo u nogometu • Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026. Književnost: Skald Leksikografija: Ukrajinska sovjetska enciklopedija Geografija: Fidži • Gupčeva zvijezda • Strossmayerov trg • Trg kralja Tomislava (Zagreb) Legende: Holger Danski Glazba: Edgard Varèse • Filip Višnjić • Hrvatski pjevački zbor Ivan pl. Zajc • Maamme • Oliver Dragojević Jezik: Internacionalizacija i lokalizacija Igre: Yu-Gi-Oh! (kartaška igra) Košarka: KK Split • KK Zadar Tipografija: Tipografsko pismo

Drugi kvartal 2026.

Drugi kvartal traje 13 tjedana, od 30. ožujka 2026. do 28. lipnja 2026.
Glasovanje za članke u drugom kvartalu počinje 9. ožujka 2026. u 00:00 sati i završava 22. ožujka 2026. u 23:59 sati.

14 2026.

Prijedlog za 14 2026. — Pizza

Arhiva Članak tjedna Pizza ili pica jelo je koje potječe iz talijanske kuhinje (posebno iz napuljskog područja), a obično se sastoji od ravne podloge od dizanog tijesta na bazi pšeničnog brašna, prelivene rajčicom, sirom i drugim sastojcima, te pečene na visokoj temperaturi, tradicionalno u peći na drva. Pojam pizza prvi se puta bilježi 997. godine u latinskom rukopisu iz grada Gaete na jugu Italije, u Laciju, na granici s Kampanijom. Godine 2009. napuljska pizza registrirana je pri Europskoj uniji kao zajamčeno tradicionalni specijalitet (TSG). Umijeće pripreme napuljske pizze uvršteno je 2017. godine na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske kulturne baštine. Pizza i njezine razne inačice ubrajaju se među najpopularnija jela na svijetu. Pizzu poslužuju razne vrste restorana – specijalizirane pizzerije, restorani mediteranske kuhinje, putem dostave, ali i kao ulična hrana. U Italiji se pizza u restoranima poslužuje nerazrezana i jede se priborom: nožem i vilicom. U neformalnim prilikama obično se reže na kriške koje se jedu rukama. Pizza se također prodaje u prodavaonicama u raznim oblicima: smrznuta ili svježa, a priprema se u kućnim pećnicama. Pročitajte cijeli članak Sudjelujte u izboru članaka Predlagatelj: – Croxyz 💬 17:30, 13. veljače 2026. (CET)

15 2026.

Prijedlog za 15 2026. — Fidži

Arhiva Članak tjedna Fidži (fidžijski: Viti; fidžijski hindski: फ़िजी [Fijī]), službeno Republika Fidži otočna je država u Melaneziji, u Oceaniji, smještena u južnom Pacifiku, oko 2000 kilometara od Sjevernoga otoka Novog Zelanda. Najbliže susjedne zemlje Fidžiju su Vanuatu na zapadu, Nova Kaledonija na jugozapadu, novozelandski Kermadecovi otoci na jugoistoku, Tonga na istoku, Samoansko otočje i francuski kolektivitet Wallis i Futuna na sjeveroistoku, te Tuvalu na sjeveru. Fidži sačinjava otočje s više od 330 otoka, 110 od kojih je trajno naseljeno, te preko 500 hridi i otočića, ukupne površine od 18 300 km2. Najisturenija skupina otoka je Ono-i-Lau. Čak 87% ukupnoga stanovništva od oko 912 000 ljudi živi na otocima Viti Levu i Vanua Levu. Glavni grad Suva nalazi se na otoku Viti Levu i ujedno je i glavna luka na Fidžiju. Oko tri četvrtine stanovnika Fidžija živi uz obalna područja otoka Viti Levu mahom u Suvi, ali i u manjim urbanim centrima poput Nadija, koji ima izrazito razvijen lokalni turizam, ili Lautoke, gdje je razvijena industrija proizvodnje šećera. Zbog geoloških karakteristika, unutrašnjost Viti Levua slabo je naseljena. Većina fidžijskih otoka formirana je vulkanskom aktivnošću prije otprilike 150 milijuna godina. Geotermalna aktivnost, premda rijetka, povremeno je prisutna i danas, najčešće na otocima Vanua Levu i Taveuni. Geotermalni izvori na otoku Viti Levu nisu vulkanskog podrijetla te imaju niskotemperaturna (oko 35 - 60°C) površinska otpuštanja. Ljudi su na fidžijskom otočju živjeli od drugog tisućljeća pr. Kr. Isprva su to bili Austronežani i Melanežani, s nešto malo polinezijskih utjecaja. Europljani su počeli posjećivati Fidži počevši od 17. stoljeća, a nakon kratkog razdoblja neovisnosti, Fidži je 1874. godine postao kolonija Britanskoga Carstva. Fidži je do 1970. godine imao status krunske kolonije, nakon čega je dobio veću autonomiju i status dominiona. Nakon niza državnih udara, vojna je vlast 1987. godine proglasila republiku. Nakon uspješnog državnog udara 2006. godine, komodor Frank Bainimarama preuzeo je vlast u zemlji. Nakon što je Visoki sud tri godine kasnije proglasio vojnu vlast nezakonitom, predsjednik Josefa Iloilo, koga je vojska zadržala kao nominalnog državnog poglavara, poništio je Ustav iz 1997. godine i ponovo imenovao Bainimaramu kao privremenog premijera. Kasnije tijekom iste godine, Iloila je naslijedio Epeli Nailatikau. Nakon godina odgode, dana 17. rujna 2014. godine konačno su održani opći, demokratski izbori na Fidžiju. Bainimarama je pobijedio na izborima, koje su međunarodni promatrači prihvatili. Pročitajte cijeli članak Sudjelujte u izboru članaka Predlagatelj: 𝓛𝓪𝓫𝓾𝓭𝟐𝟐𝟐 17:24, 4. ožujka 2026. (CET)

16 2026.

Prijedlog za 16 2026. — Laponska sova

Arhiva Članak tjedna Laponska sova (latinski: Strix nebulosa) je ptica koja pripada redu sovki (Strigiformes) i porodici sova (Strigidae). Za razliku od šumske sove iz istoga roda, pripada velikim sovama; tijelo joj je dužine 61 – 84 centimetara, a prosječan raspon krila oko 140 centimetara. Ova zbijena sova sivog perja ima krupne oči s žutim bjeloočnicama i nema ušne ćube. Ima karakteristično lice, koje se sastoji od šest ili više sivih ili smeđih koncentričnih krugova na bijeloj pozadini. Zbog veličine i boje poznata je i kao velika siva sova. Ova sova živi na sjevernoj polutci, a dijeli se na dvije podvrste: sjevernoameričku i euroazijsku. Pripada i pticama stanaricama i selicama, a glavni pokretač migracije je svakako plijen. Pročitajte cijeli članak Sudjelujte u izboru članaka Predlagatelj: ☀ Rȕnolīst | þⰁč 09:44, 4. veljače 2026. (CET)

17 2026.

Prijedlog za 17 2026. — 23. domobranska pješačka pukovnija Zadar

Arhiva Članak tjedna 23. domobranska pješačka pukovnija Zadar (k.k. Landwehr Infanterie Regiment „Zara“ Nr. 23), od 1917. 23. streljačka pukovnija Zadar (k.k. Schützenregiment Nr. 23 „Zara“), bila je postrojba u sastavu carskog i kraljevskog domobranstva austrougarske vojske. Stožer pukovnije bio je u Zadru od 1909. godine. U Prvom svjetskom ratu postrojba se borila na Balkanskom i Talijanskom bojištu. Posebno se istaknula u Prvoj, Drugoj, Trećoj, Šestoj, i Jedanaestoj sočanskoj bitci. Pročitajte cijeli članak Sudjelujte u izboru članaka Predlagatelj: – Croxyz 💬 23:01, 21. veljače 2026. (CET)

18 2026.

Prijedlog za 18 2026. — Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)

Arhiva Članak tjedna Yu-Gi-Oh! Trading Card Game (u Aziji Yu-Gi-Oh! Official Card Game) kartaška je igra koju je osmislio i izdao Konami. Igra se temelji na mangi Yu-Gi-Oh! Kazukija Takashija, odnosno na izmišljenoj igri Duel Monsters (Dvoboj čudovišta), izvorno poznatoj kao Magic & Wizards (Čarolija i čarobnjaci), koja se povremeno prikazuje u epizodama mange, a okosnica je raznih anime-adaptacija. Tvrtka Konami predstavila je kartašku igru 1999. u Japanu. U Sjevernoj Americi i Europi predstavljena je u ožujku 2002., gdje ju je u početku prodavao Upper Deck Company. Dana 7. srpnja 2009. uvrštena je u Guinnessovu knjigu rekorda kao najprodavanija igra kolekcionarskim kartama na svijetu jer je dotad diljem svijeta prodano više od 22 milijarde karata. Konami je do 31. ožujka 2011. diljem svijeta prodao 25,2 milijarde karata. Do siječnja 2021. širom svijeta prodano je otprilike 35 milijardi karata. Yu-Gi-Oh! Speed Duel, brža i pojednostavnjena inačica igre, predstavljena je u siječnju 2019. Yu-Gi-Oh! Rush Duel, druga ubrzana inačica igre, predstavljena je u travnju 2020. u Japanu. S obzirom na to da je to jedna od najpopularnijih igara kolekcionarskim kartama, najvrednije karte iz igre među najskupljim su kartama te vrste. Pročitajte cijeli članak Sudjelujte u izboru članaka Predlagatelj: ☀ Rȕnolīst | þⰁč 17:01, 7. ožujka 2026. (CET)

19 2026.

Prijedlog za 19 2026. — Razdoblje Jōmon

Arhiva Članak tjedna U japanskoj povijesti razdobljem Jōmon (japanski: 縄文時代, romanizirano: Jōmon jidai) smatra se period oko 14 000. pr. Kr. – 300. god. pr. Kr. kada je Japan činila zajednica lovaca sakupljača i zemljoradnika u jedinstvenoj sjedilačkoj i osobito kompleksnoj jōmonskoj kulturi. Naziv je japanski prijevod prvobitnog naziva cord-marked („otisnuto užetom”), koji je prvi upotrijebio američki zoolog i orijentalist Edward Sylvester Morse nakon otkrića krhotina lončarije 1877. godine. Posude ranijeg razdoblja Jōmon bile su karakteristične po utiskivanju užeta u vlažnu glinu i smatra se da su među najstarijim primjercima lončarije u svijetu. Pronađeno je mnoštvo alatki i nakita toga razdoblja, načinjenih od kosti, kamena, školjki i rogova životinja, kao i keramičkih figurica te keramičkih i lakiranih posuda. Često ga se uspoređuje i s pretkolumbovskim kulturama sjeverozapadne obale Sjeverne Amerike, a osobito s valdivijskom kulturom Ekvadora zbog slične kompleksnosti kulture primarno lovaca-sakupljača s ograničenom uporabom hortikulture. Pročitajte cijeli članak Sudjelujte u izboru članaka Predlagatelj: 𝓛𝓪𝓫𝓾𝓭𝟐𝟐𝟐 13:36, 8. ožujka 2026. (CET)

20 2026.

Prijedlog za 20 2026. — Hidroelektrična energija

Arhiva Članak tjedna Hidroelektrična energija jest električna energija dobivena od mehaničke energije vode. Predstavlja 14 % svjetske električne energije, gotovo 4210 TWh u 2023., što je više od svih ostalih obnovljivih izvora zajedno, a također i više od nuklearne energije. Hidroenergija može na zahtjev osigurati velike količine električne energije s niskim udjelom potrošnje ugljika, što je čini ključnim elementom za stvaranje sigurnih i čistih sustava opskrbe električnom energijom. Hidroelektrana koja ima branu i akumulaciju vode fleksibilan je izvor jer se količina proizvedene električne energije može povećati ili smanjiti u kratkom vremenu kao odgovor na promjenjivu potražnju. Nakon gradnje, hidroelektrana ne proizvodi izravan otpad i gotovo uvijek emitira znatno manje stakleničkih plinova od energetskih postrojenja na fosilna goriva. Međutim, kada se gradi u nizinama kišnih šuma, gdje je dio šume potopljen, mogu se emitirati znatne količine stakleničkih plinova. Izgradnja hidroelektrana može imati značajan utjecaj na okoliš, prvenstveno u gubitku obradivog zemljišta i raseljavanju stanovništva. One također narušavaju ekosustave rijeka, utječući na staništa, zamuljivanje i eroziju. Dok brane mogu ublažiti rizike od poplava, kolaps brana može imati katastrofalne učinke. Pročitajte cijeli članak Sudjelujte u izboru članaka Predlagatelj: ☀ Rȕnolīst | þⰁč 18:03, 7. ožujka 2026. (CET)

21 2026.

Prijedlog za 21 2026. — Autobusni prijevoz u Zagrebu

Arhiva Članak tjedna Autobusni prijevoz drugi je najprominentniji tip javnog prijevoza u Zagrebu, nakon tramvajskog prijevoza. Unutar Zagreba i pojedinih okolnih područja organizira ga i održava Zagrebački električni tramvaj (ZET). Redovni međugradski i međunarodni autobusni prijevoz iz Zagreba vodi se kroz Autobusni kolodvor Zagreb. Prvi oblik gradskog autobusnog prijevoza u Zagrebu nastao je krajem 1920-ih godina, a već 1931. objedinjen je s tramvajskim prometom pod upravom Gradske štedionice. Nakon dugogodišnjeg stagniranja, prouzrokovanog u velikoj mjeri nepodobnom organizacijom gradskih autobusnih linija u odnosu na tramvajske, upotreba autobusne mreže i njezin opseg počeli su stabilno rasti poslije Drugoga svjetskog rata. Uz ubrzano širenje grada, kako po stanovništvu tako i prostorno, u drugoj polovici 20. stoljeća autobusna je mreža doživjela osobito proširenje na gotovo sva okolna naselja, uključujući satelitske gradove Zagreba. Širok opseg zagrebačkog autobusnog prijevoza povoljno je utjecao na izgradnju i naseljavanje tih mjesta. Pročitajte cijeli članak Sudjelujte u izboru članaka Predlagatelj: 𝓛𝓪𝓫𝓾𝓭𝟐𝟐𝟐 13:36, 8. ožujka 2026. (CET)

22 2026.

Prijedlog za 22 2026. — Lijepa naša domovino

Arhiva Članak tjedna Lijepa naša domovino, često i samo Lijepa naša, je državna himna Hrvatske od 1972. godine. Tekst skladbe zasnovan je na pjesmi Horvatska domovina koju je napisao Antun Mihanović 1835. godine, a drži se da ju je preradio i prvi uglazbio Josip Runjanin sredinom 19. stoljeća uz doprinose drugih glazbenika. Mihanovićeva je izvorna pjesma s vremenom postala popularna nacionalna himna, a prvi je puta izvedena u uglazbljenoj inačici 1891. godine, kada je svečano izabrana za neslužbenu hrvatsku himnu. Pjesma je nakon toga u raznim oblicima, instrumentacijama i preinakama bila vrlo omiljena u Hrvatskoj, a amandmanom Ustava SR Hrvatske 1972. godine konačno je postala službena državna himna. Donošenjem Ustava Republike Hrvatske 1990. dobila je svoj stalan, obvezatni oblik i zakonsku zaštitu. Njezine početne riječi često se rabe kao metonim za Hrvatsku (Lijepa Naša). Ubraja se među malobrojne miroljubive himne jer veliča ljepote domovine, a ne poziva na borbu ili otpor kao himne-koračnice. Pročitajte cijeli članak Sudjelujte u izboru članaka Predlagatelj: Povodom Dana državnosti ☀ Rȕnolīst | þⰁč 23:18, 6. veljače 2026. (CET)

23 2026.

Prijedlog za 23 2026. — Interseksualnost

Arhiva Članak tjedna Interseksualne su one osobe koje su se rodile s bilo kojim od nekoliko spolnih obilježja (kombinacija kromosoma, gonade, genitalije i dr.) koje je Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava odredio kao »izvan okvira tipičnih binarnih koncepcija muškog ili ženskog tijela«. Dodjela spola pri rođenju obično se provodi prema vanjskim genitalijama djeteta. Broj djece rođene s nejasnim genitalijama leži između 1 : 4500 i 1 : 2000 (0,02 – 0,05 %). Djeca također mogu razviti atipične kromosome, gonade ili hormone.> Neke su osobe odgajane kao djevojčice, odnosno dječaci, a oni se zatim u kasnijim fazama života počnu identificirati drugim rodom, iako većina nastavi prianjati dodijeljenu rodu. Statistika broja rođenja interseksualne djece varira ovisno o tome tko provodi istraživanje te o definiciji interseksualnosti koja se upotrebljava. Seksologinja Anne Fausto-Sterling te suautori njene knjige tvrde da bi stopa »nedimorfnog spolnog razvoja« u ljudi mogla biti čak 1,7 %. Pročitajte cijeli članak Sudjelujte u izboru članaka Predlagatelj: Povodom početka mjeseca ponosa. ☀ Rȕnolīst | þⰁč 18:00, 7. ožujka 2026. (CET)

26 2026.

Prijedlog za 26 2026 — Ivanjski vijenci

Arhiva Članak tjedna Ivanjski vijenac dio je tradicionalnog kršćanskog običaja u proslavu Ivanjdana, danas tipičan za pravoslavce. Pletu se na dan uoči obljetnice rođenja Ivana Krstitelja (6. srpnja po gregorijanskom, odnosno 23. lipnja po julijanskom kalendaru). Ivanjsko cvijeće tvori osnovu vijenca, a sastav se ukrašava drugim, višebojnim cvijećem kao što su ruže, lavanda i luk. Vijenac se postavlja na vanjski zid ili ogradu kuće prema ulici, a uklanja se tek iduće godine prilikom postavljanja novoga vijenca. Izrada vijenaca ponegdje je pridružena paljenju ivanjskih krijesova. Vijenci su kroz povijest imali različite uloge u ivanjskim običajima južnoslavenskih kršćana, pa tako i katolika, no opstali su najviše u pravoslavnim zajednicama. Smatra se da predstavljaju nastavak pretkršćanskih tradicija, a rabili su se među ostalim za gatanje i zaštitu od prirodnih nepogoda. Slični običaji izrade i uporabe vijenaca u prošlosti zabilježeni su diljem Europe. Pročitajte cijeli članak Sudjelujte u izboru članaka Predlagatelj: Povodom Ivanja 24. lipnja ☀ Rȕnolīst | þⰁč 15:31, 5. veljače 2026. (CET)

Treći kvartal 2026.

Treći kvartal traje 13 tjedana, od 29. lipnja 2026. do 27. rujna 2026.
Glasovanje za članke u trećem kvartalu počinje 8. lipnja 2026. u 00:00 sati i završava 21. lipnja 2026. u 23:59 sati.

28 2026.

Prijedlog za 28 2026. — Buckinghamska palača

Arhiva Članak tjedna Buckinghamska palača je kraljevska rezidencija u Londonu i administrativno sjedište monarha Ujedinjenoga Kraljevstva. Palača je smještena u gradskoj četvrti Westminster i često je središnje mjesto državnih svečanosti i kraljevskih ceremonija, te ključna točka okupljanja za britanski narod u vrijeme nacionalnoga veselja i žalosti. Objekt oko koje je izgrađena današnja palača izvorno se nazivala Buckinghamska kuća. Bila je to velika gradska kuća izgrađena za prvog vojvodu od Buckinghama 1703. godine na području koje je bilo u privatnom vlasništvu najmanje 150 godina. Kupio ju je kralj Đuro III. 1761. kao privatnu rezidenciju za kraljicu Šarlotu i od tada je nazivana Kraljičina kuća. Tijekom 19. stoljeća je pod vodstvom arhitekata Johna Nasha i Edwarda Blorea započelo veliko proširenje postojeće zgrade tijekom kojeg su izgrađena tri krila oko središnjeg dvorišta. Buckinghamska palača postala je londonska rezidencija britanskoga monarha nakon dolaska kraljice Viktorije 1837. godine. Posljednja velika strukturalna proširenja učinjena su u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću uključujući Istočno pročelje na kojemu se nalazi dobro poznati balkon s kojega kraljevska obitelj tradicionalno pozdravlja građanstvo. Tijekom njemačkoga bombardiranja u Drugom svjetskom ratu uništena je dvorska kapela, a na njenom je mjestu izgrađena Kraljičina galerija, te je 1962. otvorena za javnost sa zbirkom umjetničkih djela iz Kraljevske zbirke. Pročitajte cijeli članak Sudjelujte u izboru članaka Predlagatelj: 𝓛𝓪𝓫𝓾𝓭𝟐𝟐𝟐 20:30, 4. veljače 2026. (CET)

Četvrti kvartal 2026.

Četvrti kvartal traje 13 tjedana, od 28. rujna 2026. do 27. prosinca 2026.
Glasovanje za članke u četvrtom kvartalu počinje 7. rujna 2026. u 00:00 sati i završava 20. rujna 2026. u 23:59 sati.

41 2026.

Prijedlog za 41 2026. — HŠK Concordia Zagreb
Arhiva Članak tjedna Hrvatski športski klub Concordia bio je hrvatski sportski klub iz Zagreba. Djelovao je od 1906. do 1945. Uz Građanski i HAŠK bio je najznačajniji zagrebački sportski klub do 1945. Pročitajte cijeli članak Sudjelujte u izboru članaka Predlagatelj: Povodom 120. godišnjice osnutka (10. 10. 1906.) – Croxyz 💬 23:59, 3. veljače 2026. (CET)

Prvi kvartal 2027.

Prvi kvartal traje 13 tjedana, od 28. prosinca 2026. do 28. ožujka 2027.
Glasovanje za članke u prvom kvartalu počinje 7. prosinca 2026. u 00:00 sati i završava 20. prosinca 2026. u 23:59 sati.