Wikipedija:Izabrani članci/22, 2007.

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

120px|left Kruna sv. Stjepana (mađ. Szent Korona) kruna je kojom su krunjeni hrvatsko-ugarski kraljevi od 13. stoljeća. S njom su bile povezane Zemlje Krune sv. Stjepana.

Krunidba prvog kršćanskog mađarskog kralja Stjepana I. (mađ. István), koji je kasnije proglašen svetim, označila je početak mađarske državnosti. Nadnevak te krunidbe bio je ili Božić 1000. godine, ili 1. siječnja 1001. godine. Malo je vjerojatno da je današnja Kruna sv. Stjepana upravo ona kojom je okrunjen kralj Stjepan i koju mu je poslao papa Silvestar II. Godine 1038. Stjepan je umro bez nasljednika budući da mu je sin, Emerik (hrvatski nazvan i Mirko), prerano umro. Na samrti, stari je kralj Mađarsku posvetio Djevici Mariji, proglašujući je Zaštitnicom Mađarske (lat. Patrona Hungariae).

Sadašnja Kruna sv. Stjepana, prema načinu na koji je izrađena, vjerojatno predstavlja spoj više elemenata. Tome svjedoči položaj malenoga zlatnog križa koji je vijkom pričvršćen na prekriženi dio krune i to baš na mjestu gdje se nalazi prikaz proslavljenoga Krista, tako da mu probija prsa. To nikako nije mogao biti izvorni oblik. Usto, više se slika apostola preklapa ili nisu složene redom. Stoga krunu, u njezinu sadašnjem obliku, nije načinio neki ugledni kraljevski zlatar, nego je tijekom vremena nastala sklapanjem više dijelova.

...Pročitaj cijeli članak | Ostali izabrani članci