Wikipedija:Kafić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje


Kafić

Dobro došli u Wikipedijin kafić! Ovdje možete postavljati pitanja i raspravljati o Wikipediji.

Za tehnička i jezična pitanja te pitanja o kategorizaciji i slikama koristite niže navedene poveznice. Za raspravu o pojedinim člancima koristite njihove stranice za razgovor, u kafiću samo pozovite suradnike na dotičnu stranicu za razgovor. Sve rasprave o člancima koje se ne tiču Wikipedije kao šireg pojma bit će premještene na pripadajuće stranice za razgovor članaka, kao i tehnička i jezična pitanja te pitanja o kategorizaciji i slikama!

Uža područja
Tehnička pitanja

za pitanja o uređivanju Wikipedije i ostalim tehničkim informacijama

Pitanja o slikama

za pitanja o slikama, oznakama za slike i autorskim pravima

Jezična pitanja

za pitanja o pravopisu, gramatici, stilistici i ostalim jezikoslovnim područjima

Zahtjevi i želje

Zahtjevi za promjenom imena suradnika, premještanjem stranice ...

Foreign languages

Talk page for users speaking foreign languages

Zamjerke

Popis članaka na koje suradnici imaju zamjerku

Prečac:
WP:K



Pravila Wikipedije
Temeljno pravilo
1. Službeni jezik Wikipedije
Marljiv rad i suradnja
2. Nepristrano gledište
3. Provjerljivost
4. Ostati hladne glave
kad se uređivanje zaoštri
Dogovor
5. Konsenzus
6. Rješavanje prijepora
Izbjegavanje sukoba
7. Pretpostavite dobru namjeru
8. Bez osobnih napada
9. Maltretiranje
10. Ne ometajte rad Wikipedije
da biste nešto dokazali

Pulska katedrala je slika dana![uredi]

Slika pulske katedrale odnosno njena zvonika je slika dana na glavnoj stranici Zajedničkog poslužitelja [1]. Kubura (razgovor) 21:58, 1. rujna 2020. (CEST)

[2] ...ako je niste uspjeli vidjeti. ;-) --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 12:20, 2. rujna 2020. (CEST)

Mjesta u SAD[uredi]

Lightbulb.png Ako tražite neku temu za pisanje: Mnogi su članci o mjestima u Sjedinjenim Američkim Država još nenapisani.

Sretno! --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 14:37, 4. rujna 2020. (CEST)

A baš će čitatelje Wikipedije na hrvatskom jeziku zanimati neko selo u američkoj zabiti, npr. "Aplington, Iowa, (pop. 1,054)" [jedna stanovnica u blagoslovenom stanju, zato je ta decimala]. Vjerujem da bi više voljeli pročitati članke o domaćim temama, pa pogledajte i izaberite neki iz popisa Tražene stranice.  • Bonč (razgovor) • Ako i ne znaš šta radiš, radi to otmjeno. •  01:58, 5. rujna 2020. (CEST)
Jel' to treba značiti da Wikipedija na hrvatskome jeziku nije globalni projekt Zaklade Wikimedije? Wikipedija (barem treba) biti slobodna enciklopedija, treba omogućavati da čitatelji mogu čitati ono što žele, a ne što im autori žele nametnuti kao relevantno. --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 09:42, 5. rujna 2020. (CEST)
Realno, svaki suradnik na Wikipediji ima više-manje slobodan izbor teme o kojoj želi napisati članak; želi li tkogod pisati o Whynotu u Sjevernoj Karolini, zašto ne? Face-wink.svg Naravno, mogli bismo reći da neće jednak broj ljudi čitati članke o npr. IX. Dvořákovoj simfoniji, osmom albumu Morbid Angela ili Ivanu Pernaru, ali ako pisanje tih članaka nekome čini zadovoljstvo, tko smo mi da ikoga obeshrabrujemo? Činjenica jest da, koliko god voljeli i domaće teme, imamo sramotno mali broj članaka o britanskim grofovijama, dok su na Wikipediji na engleskom jeziku praktički popratili sve naše županije, bez obzira na to što bi oni tamo također mogli reći da ih ne zanima nekakva županija neke tamo državice na jugoistoku Europe. Ne mora biti jedno nauštrb drugoga, i jedno i drugo – i ono što čitatelji žele i ono o čemu autor želi pisati – zaslužuju svoje mjesto na ovome projektu. Dakako, dokle god se piše na način primjeren jednoj enciklopediji. --Neptune, the Mystic 11:03, 5. rujna 2020. (CEST)
@Koreanovsky: treba omogućavati da čitatelji mogu čitati ono što žele, a ne što im autori žele nametnuti kao relevantno – tvoja poruka djeluje kao nametanje teme (mjesta u SAD-u), stoga sam i reagirao. Neptune, the Mystic, pak, uspoređuje babe i žabe. Broj govornika engleskog i hrvatskog jezika, odnosno suradnika koji pišu na ovim jezicima, nesrazmjeran je (kao i broj članaka ≈ 5M : 200k) i naravno da su na Wikipediji na engleskom popratili sve hrvatske županije. Mnoge njihove članke napisali su naši ljudi, koji uz hrvatski govore i engleski, a njima je možda važna nekakva županija neke tamo državice na jugoistoku Europe. S ostatkom poruke se slažem, svatko ima pravo birati o čemu će pisati. Nisam bez osnova napisao da vjerujem da bi čitatelje Wikipedije na hrvatskom jeziku vjerojatno više zanimali članci o domaćim temama: Najčitaniji članci Wikipedije na hrvatskom jeziku.  • Bonč (razgovor) • Čitajte pažljivo, ovo pišem samo jednom! •  15:22, 5. rujna 2020. (CEST)
U kojem smislu? Wikipedija je volonterski projekt, nitko nije plaćen za svoj rad – a može se reći da su suradnici donekle autonomni, jer sami mogu birati teme. To (= Mjesta u SAD) je samo moj prijedlog, nisam nikome rekao da ima pisati o tome – niti je to moja namjera. Stoga i ova Lightbulb.png žaruljica, koja često simbolizira ideje. Vidim da su u kolovozu članci o Libanonu i Bjelorusiji bili popularni. Što nam to kaže? Ljudi nisu samo zainteresirani za domaće teme u svezi s Hrvatskom, nego i svjetske događaje. Jedino to što nemamo puno članaka o aktualnim (globalnim) događajima. Hrvati (odnosno govornici hrvatskoga kao materinskoga jezika) žive i u drugim državama, državama poput Australije, Njemačke, SAD, Irske (...). Wikipedija ima veliki društveni utjecaj, još veći nego što možemo (ili hoćemo) zamisliti. Traži nešto preko Googlea, i prvo što vidiš je neki okvir na desnoj strani – koji povezuje na Wikipedijin članak – o toj temi. --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 15:55, 5. rujna 2020. (CEST)
Evo mj prijedlog: Dodatak:Abecedni popis ptičjih vrsta: Ab, pa do kraja abecede. :) --Ana 4 pištolja (piši mi) 17:06, 5. rujna 2020. (CEST)

Pad Sigeta[uredi]

Danas je na GS eng. wiki pod On this day tekst o padu Sigeta.--Croxyz (razgovor) 09:19, 8. rujna 2020. (CEST)

Glasanje o nastavku primjene pravila doktrine izuzetaka[uredi]

Glasanje o nastavku primjene pravila doktrine izuzetaka na wikipediji na hrvatskome jeziku potrebno je pokrenuti što prije. Prethodno je glasanje pokrenuto 10. rujna 2015. u 18:52:51, oglašeno je u 18:53:59 te okončano objavom rezultata: 18. rujna 2015. u 17:54:37. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 14,11; 8. rujna 2020. (SEV)

Glasovanje je započeto na Wikipedija:PDI/glasovanje 4#Glasovanje o nastavku primjene Politike doktrine izuzetaka. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 20,35; 9. rujna 2020. (SEV)
Komentar Budući da se odlučuje o nastavku primjene, a prethodno je bilo izglasovano da je primjena na rok od pet godina, to se na odgovarajući način odnosi i na trenutačno glasovanje. Naravno, ako se upotrijebi odgovarajuća logika i prethodnih predlagatelja. Nastavak primjene. Hvala svima koji su primijetili potencijalnu nedosljednost. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 20,48; 9. rujna 2020. (SEV)

Glasajte! :) --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 21:49, 9. rujna 2020. (CEST)

Stanje je sljedeće, pravila o glasanju na wikipediji predviđaju institut suzdržanih/neodlučnih, često uz upotrebu predloška {{neutralan}}. Iz tog razloga nije bilo moguće izbjeći taj odlomak na stranici za glasanje, jer postoje pravila koja se primjenjuju »Kod graničnih slučajeva«. Ta pravila ne predviđaju odlomak za komentare na stranici za glasanje, dok se za komentare – kao i uvijek – može rabiti stranica za razgovor. Većina ostaloga naslijeđena je iz prethodnoga glasanja. Postoji i pravopisna greška koja će biti riješena naknadno, nedostaje prijedlog u ispred riječi »omjere«. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22,13; 9. rujna 2020. (SEV)
Symbol point of order.svg Unaprijed se mole ovlašteni suradnici i ovlaštene suradnice da zaključe glasanje do 17. rujna 2020. u 17:54:37‎. Hvala unaprijed. Usto koristim priliku da zahvalim Iviju104 na uvrštavanju u lokalnu središnju obavjesnicu. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 10,59; 10. rujna 2020. (SEV)

Netočnost za 13. rujan.[uredi]

U Wikipedija:Izabrane godišnjice/13. rujna piše:

Wikicitati „1922. – U libijskome mjestu Al'Aziziyah zabilježeno je 58 °C u hladu, što je najviša temperatura ikada izmjerena na površini Zemlje.”


WMO je 2012. godine poništila taj rekord, stoga valja ukloniti to iz godišnjica. Više o tom u: en:ʽAziziya. --Croxyz (razgovor) 10:49, 9. rujna 2020. (CEST)

--Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 22:09, 9. rujna 2020. (CEST)

[3] Ispravio je Ivi104.--Croxyz (razgovor) 22:42, 9. rujna 2020. (CEST)

Pumpanje statistike? (vol. 2)[uredi]

Zvuci zlocesto no to nije namjera ovog clanka (definitivno niti kritika vrijednih suradnika koji takve clanke, po mojem dubokom uvjerenju bona fide i objavljuju).
Po redu: Ono sto me bode u oci su suhi, odnosno toliko rudimentarni clanci koji po mojem misljenju - u takovom obliku - ne sluze a ma bas nikome. Time prvenstveno mislim na clanke o zasticenim kulturnim dobrima u RH koji su zadnje vrijeme ocito postali popularni. Copy-Paste sa stranica ministarstva kulture RH - i nista vise! Ja iste vidim na dijametralno suprotan nacin: kao korisnik (ne suradnik) hr.wiki.
Jedan banalan i fiktivan primjer sa moje tocke gledista: Sjedim zavaljen u fotelji i gledam milijunasa. Tarik postavlja pitanje "Po cemu je poznata Crkva ABC iz XYZ? A) u nju je od postojanja 4 puta udario grom B) ima naljepse groblje u zupaniji C) Pred crkvom se nalazi najljepsi vrt ruza D) Zvono crkve blagoslovio je Kardinal DEF. I dok Tarik zafrkava kandidata, a ovaj grunta koji odgovor je tocan, ja uzimam tablet ili mobitel i googlam (sorry) Crkvu ABC. I nadjem je - prva sa poveznicom na nasu Wiki. Stisnem i citam (u stilu): "Crkva ABC ima 8 prozora i 2 vrata. Zavedena je kao kulturno dobro pod brojem Z-12345". Tocka.
Zlocesto i (pomalo) provokativno sa moje strane - znam. No doista iskreno.
Misljenja?
Pozdrav zajednici --Mark7747 (razgovor) 18:28, 10. rujna 2020. (CEST)

Ni ja ne vidim poantu takvih članaka. Ajde da barem još nešto nađu o toj temi. Još mi više ide na živce je što samo copypasteaju bez da isprave pravopisne pogreške (Kubura, Čeha).--Croxyz (razgovor) 23:55, 10. rujna 2020. (CEST)
Ako se govori o onome o čemu mislim da se govori, slažem se. Ti članci koje spominje Mark praktički su ono što nazivamo kosturcima; vjerujem da mora postojati više informacija o tim lokalitetima od par rečenica. I naslov ovog odlomka sugerira dosta toga – može se pretpostaviti da određeni suradnici rade na što bržem rastu broja članaka, no ne bih rekao da bi nam to trebao biti prioritet, ili barem ne na taj način. Kvantiteta bi trebala biti podređena kvaliteti, a posebice na ovom projektu, na kojem se čitatelji oslanjaju na to da im se pružaju provjerljive i ispravne informacije o temama koje ih zanimaju.
Da se razumijemo, ne govorim da je pisanje takvih članaka mlaćenje prazne slame, vjerujem da se o zaštićenim dobrima svakako može dosta toga napisati, ali ključna je riječ napisati, a ne – kako bi rekao jedan kolega – pljunut pa prilipit. --Neptune, the Mystic 10:29, 11. rujna 2020. (CEST)
Ono što mene najviše nasmijava u tim člancima je uporno korištenje izraza "Nije pod zaštitom UNESCO-a" (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=Nije+pod+za%C5%A1titom+UNESCO-a&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&go=Kreni&fulltext=1&ns0=1). Jednako tako bi unutra mogla stajati rečenica "Nije jedno od sedam čuda svijeta." --koora (razgovor) 10:46, 11. rujna 2020. (CEST)
Nažalost, ovo samo slijedi primjer loše izvedenih članaka po godinama, gdje je sve prepuno teksta koji više izgleda kao uputa kako napisati članak nego kao koristan tekst. Pitam se je li se o tome unaprijed raspravilo ili je autor krenuo bez konzultacija. Mene, recimo, živcira podnaslov "Opis dobra", kao da je neka crkva "dobro", a ne crkva. S obzirom na količinu teksta, pitam se treba li uopće ijedan podnaslov osim "Izvori". Nadalje, čemu otvaranje zasebnih stranica za npr. Škrip (ruralna cjelina). Zar nije se to moglo uklopiti u Škrip? Naravno, nema ni sređenih razdvojbi za sve te članke sa "(ruralna cjelina)" u naslovu. Članke bi ipak ostavio, osim onih koje očito treba uklopiti u postojeće članke. Što se mene tiče, svaka crkva u Hrvatskoj može imati svoj članak. Ali, da je trebalo prije dogovoriti neki template za ove članke, to je očito. --Mosorska gušterica (razgovor) 11:47, 11. rujna 2020. (CEST)

Kad 2-3 nova ili slabo produktivna suradnika sole pamet cijelom projektu, zapitam se, nema li negdje drugdje pametnije mjesto za ovakve besmislene rasprave? Šah-mat u dva poteza:

  • Francuska naselja na srpskoj wikipediji. Primjer je nastao oko 2006. godine, te se od tada do danas drastično promijenio. Ovaj primjer je bio klasičan primjer načela GIGO (garbage in, garbage out), odnosno: imena naselja nisu bila sukladno srpskoj jezikoslovnoj tradiciji (netko zločest bi se zapitao, zar susjedi Srbi uopće imaju jezikoslovnu tradiciju koju nisu ukrali ili koju ne svojataju od nekoga, koga nekoga nećemo ovom prilikom imenovati :). Dalje, sadržaj tih članaka je bio kratak, rudimentaran, pa je taj "sadržaj" zaista bio besmislen, pri čemu riječ sadržaj zaista nije bez razloga u navodnicima, nego je sa smislom i potrebom u navodnicima. Objašnjenje kolege sa sr wiki zašto to nisu obrisali je bilo otprilike ovakvo: nema drugog izvora podataka na srpskome jeziku koji ima sustavno, pregledno podatke o svim naseljima u Francuskoj. Ako ti članci danas (tada, 2006. godine) nisu imali smisla na projektu po baš nijednom kriteriju, s vremenom je većina tih članaka usustavljena. Ne svi. Ali opet, čuo sam od drugih projekata, npr. od admina s poljske wiki, kako oni imaju 20% smeća na projektu. Izjava datira iz 2008. godine.
  • Imajući u vidu dobru praksu našega projekta, snažno sam se opirao besmislenom punjenju našega projekta, tako da sutra preskočimo milijun ili dva milijuna članaka. Jer mogućnosti je bezbroj:
    • staviti sve novije filmove s imdb-a na našu wiki
    • staviti sva naselja u jugoistočnoj Aziji na našu wiki (Indija, Kina, Južna Koreja). Što je najbolje, kako se broj govornika korejskog u Hrvatskoj povećava, to uskoro čak i ne će biti tako besmislena ideja. Smiley.svg

Zaključak: Iako suradnicima koji nemaju dovoljno iskustva neke prakse ovoga projekta izgledaju ili mogu izgledati kontraproduktivno, lijepo ih molim da svoje mišljenje i svoje emocije pridrže za sebe. Jer, ne da "svaka crkva u Hrvatskoj može imati svoj članak", nego mora. Samo je pitanje vremena. I ne, predložak nije preduvjet. Preduvjeti su koristan sadržaj, ljudi koji nešto znaju o kulturi i objektima o kojima pišu. Jer enciklopedije ne pišu umišljene veličine, nego znalci, koji su počesto iznimno skromni unatoč ogromnom znanju. SpeedyGonsales 18:33, 11. rujna 2020. (CEST)

Speedy, ne znam mogu li govoriti za ostale suradnike koji su se oglasili iznad i ispod moje poruke, niti jesi li svojom replikom ciljao i na moj komentar, ali kako već rekoh, nisam protiv toga da se piše o kulturnim dobrima, dapače. Tema nije nimalo upitna. Čak ne zagovaram brisanje, nego nadopunu. Ono što osobno vidim kao problem jest da su takvi članci podosta kratki i da kao takvi ne donose dovoljno informacija za jedan konkretan enciklopedijski unos, a nisu označeni predlošcima za mrvu ili osnovu članka koji bi mogli više suradnika dodatno potaknuti na nadopunjavanje. To mi je analogno tome da se pojavi neki suradnik koji napiše članak o glazbenom albumu, ali samo napiše npr. "Žnj žnj je treći studijski album iksipsilona. Objavljen je 2003.", bez podataka o pjesmama, producentu ili osobama koje su radile na uratku. Kad već aludiramo na znalce, ne bi baš valjalo da znanje drže za sebe – u duhu je ovog projekta da ga se dijeli, don't you think? Face-wink.svg --Neptune, the Mystic 11:48, 12. rujna 2020. (CEST)

A sada obrat. Na ovom je projektu svojedobno znao soliti pamet suradnik koji nije znao odgovarati na tuđa pitanja, ali je jako volio postavljati svoja, bez znakova č i ć (valjda ih nije razlikovao), te bi svakoga udavio tko bi se usudio ne mu odgovoriti na pitanje. Ako on ne bi odgovarao na tuđa pitanja, to nije bilo bitno. Kako ne želim biti kao taj suradnik, odgovorit ću detaljnije ono što sam samo dao naslutiti u zadnjoj rečenici gornjeg uređivanja.
Svrhovitost kratkih članaka je naravno uvijek upitna.
No to ne znači da ponekad i kratki članci, pa i gomile kratkih članaka ne mogu biti na projektu. Ako zadovoljavaju neke kriterije.
Glavni kriterij je: Želimo li takve članke (ali dobro napisane) na projektu? Odnosno, je li ovaj projekt zaista bolji ako ima te članke (dobro napisane), ili je to efemerno?
Ako još nije jasno - pokušajmo ovako: Može li se očekivati, koliko je realno očekivati da će kineska, mađarska ili finska wiki imati članke o našim crkvama, slikarima, pjesnicima?
Iako to nije nemoguće, ako se radi o katedralama, možda Krleži i Matošu, ali kad se radi o kapelicama u Zagorju, koje pijanci ili piromani, ili luđaci ili sve troje zajedno idu paliti, o njima najvjerojatnije nijedna wiki osim ove ovdje ne će imati članak, a ne će ni ova, ako ga jednom ne započnemo.
"Ako ga jednom ne započnemo" - su ključne riječi!
Naime, dio suradnika voli da oni počnu neki članak, i napišu 80% ili više sadržaja tog članka, pa ....
No to je manji dio suradnika, o kojima je bolje ne pisati niti razmišljati previše. Bitniji su svi ostali, koji tipično ne će započeti članak, ali će ga dopuniti, rečenicom ili s nekoliko odlomaka, ovisno o znanju, ili o rupi u članku. Zato što je takvih suradnika puno, ima smisla stvarati mrve onih članaka koje želimo imati. Iako, to ne znači da ćemo tražiti suradnike koji će osmisliti naših prvih milijun članaka, i napucati projekt s 400 tisuća članaka do sutra. Ne.
Ali kad se nađe suradnik dobre volje stvoriti nekoliko mrva koje nam trebaju, pa i nekoliko stotina mrva, treba imati razumijevanja, ako se radi takvim tempom da nećemo do sutra imati novih 100 tisuća mrva o efemernim stvarima.
Dakle, mrve - da, ako su dobro odabrane, i ako su neki osnovni uvjeti zadovoljeni:

  • tempo dodavanja nije prebrz
  • osnovni kriteriji su zadovoljeni - članci imaju kategoriju, poveznice, sve osnovne podatke koji se mogu očekivati od takve vrste članka.

Na primjeru se bolje razumije. Svojedobno su nam se stvarale mrve o svačemu kroz godine (stoljeća, desetljeća itd), što su kategorije i članci koji su uobičajeni na drugim wikipedijama. Usprotivio sam se gomilanju tamo gdje to nema smisla, npr. popis knjiga tiskanih prije otkrića tiskarskoga stroja. Da, knjige su nastajale i prije otkrića tiskarskoga stroja, ali takve članke se ne može nazvati "Knjige tiskane 200. godine po Kristu", jer knjige nastale u 200. godini ili od 200.-300. nisu - tiskane. Objavljene jesu, ali tiskane - nisu. Osim toga, koliko je takvih knjiga? Nije da ih nema, ali ta su djela već obrađena u nekim drugim člancima, poput Antička filozofija, Antička drama itd.
Valja razlikovati poželjan sadržaj od smeća. Tko je to u stanju, neka slobodno napiše što misli. Tko nije, molim neka se suzdrži od zatrpavanja našeg kafića nebitnim. Hvala! SpeedyGonsales 19:07, 11. rujna 2020. (CEST)

@Suradnik:SpeedyGonsales, Speedy ne znam da li si Tvojim komentarom zacesao i moj inicijalni prilog toj temi, no mene (barem profilakticki) ipak malo svrbi ;-)
Bilo kako bilo: moja misao vodilja prilikom objave te teme (i dan danas) je (bila) slijedeca: Svakako i definitivno je potrebno i nuzno da svaki sakralni objekt bude naveden u nasoj Wiki. No doubt about it. No isti definitivno imaju svoje (vece ili manje) znacajke. Kao i povijest. Izgooglati (sorry na silovanju hr jezika) par - potkrepljenih - cinjenica prilikom stvaranja takvih clanaka smatram da doista nije nekakva pre velika mudrost. (sorry na osisanoj latinici). Pozdrav --Mark7747 (razgovor) 19:16, 11. rujna 2020. (CEST)
Složit ću se kritici davanja zamjerki člancima a ne činjenju da bi se zamjerke uklonile. Otprilike, kao zamjerke gradonačelniku kako je grad zatrpan snijegom, a prilaz zgradi toga koji piše o gradonačelnikku je još zatrpaniji. Valjda ne zna rukovati lopatom, ili, bidan, nema kad počistiti snijeg, previše je posla na naprd.... ovaj, društvenim mrežama (kako se ja uvijek uzbudim od izraza društvena mreža)... Kolega Speedy, što se tiče smeća na projektima, ima ga i kod nas (puste utrke s komšijskim projektima) i sumnjam da ćemo ga se ikada riješiti, ma koliko god se netko opirao stvaranju toga. Smeće je trebalo sasjeći u korijenu, a onda kad smeće prodre duboko u zemlju - kasno je. Budući da na ovakvim projektima nema gazde koji bi bubnuo šakom od stol, valjda se smeće podrazumijeva kao obvezni dio tog projekta. Negdje je 5%, negdje 25%. Kao i s koronom - ništa se ne zna. Možda su u šumi...-- MaGaporuči mi 20:06, 11. rujna 2020. (CEST)
@Suradnik:MaGa, MaGa, dopadao mi se Tvoj osvrt ili ne, moram svakako priznati da mi tesko pada pisati romane u mojim wiki clancima. Sto stoji - stoji. No u tih par recenica nastojim objediniti to sto je za tu temu i bitno. Da li je npr. Albert Göring studirao medicinu ili ekonomiju, ili pohadjao skolu u Hamburgu ili Münchenu, po mojem misljenju ne svrbi nikog na nasoj wiki. Sto je bitno je kakav je bio njegov utjecaj i rad u vremenu u kojem je zivjeo i djelovao. Da bi bilo bolje vise - bi. slazem se. No barem ne pisem da je imao crnu kosu i nosio cipele broj 43. (svjestan sam da se vadim, mozda i pomalo glupiram, no uvjeren sam da su razlike sa gore navedenim clancima ocite.) --Mark7747 (razgovor) 21:10, 11. rujna 2020. (CEST)
Ja govorim/pišem ono što mislim, ne da bi bi se to nekome (ne) svidjelo. Nigdje nisam spomenuo da treba pisati romane, dapače, svojedobno sam opleo po nekima koji su kao bitan (možda i najvažniji) kriterij za IČ navodili veličinu u (kilo)bajtima. U konačnici, ni članci koje sam ja započeo nisu ni novele, a kamoli romani.
Kaže netko iznad gore: Ono što mene najviše nasmijava u tim člancima je uporno korištenje izraza "Nije pod zaštitom UNESCO-a" Mene u svemu tome nasmijava što je vrlo jednostavno tu formulaciju ukloniti iz članka bez da zvone zvona zbog toga. Ovako ostaje gorak okus kritiziranja iz zapećka. Osobno mislim da je bolje pisati o kulturnim dobrima u Hrvatskoj (makar i par rečenica) nego o nekim statističkim naseljima u SAD-u (ili već kako se zovu, neću sad kopati po člancima). Ako ima još kakvih nedoumica u mom komentaru iznad, rado ću ih pojasniti. Volim stvari dovesti do kraja bez nejasnoća ili krivih interpretacija.-- MaGaporuči mi 12:56, 12. rujna 2020. (CEST)

Svatko ima pravo na svoje mišljenje.
Ono što mene smeta jest što određenim suradnicima uvijek prorade crvi kad god se pojavi suradnik(ci) koji nađu zahvalan izvor za preuzimanje pa proizvode članke kao na tvorničkoj traci. Što fali tome? Čega se bojite? Da ne bismo imali koju tisuću članaka više? Tko želi projekt infinitezimalnog rasta i vrlo male veličine, preporučujem mu raditi u Inkubatoru.
Zanimljivost: kolega je naštancao mnogo mrvastih članaka o rijekama u Venezueli. Neka je. Vrlo su kratki, mnogo misle da su za brisanje, ali meni su ti članci u redu. Nitko se nije javio da im smetaju takvi članci. Ali im smeta ono što samom ministarstvu valja.
Kome smetaju pravopisne pogrješke u svezi sa člancima preuzetim s Ministarstva kulture, neka svoje pritužbe adresira ministarstvu, a ne nama koji preuzimamo članke. Ako Ministarstvu kulture valja taj tekst, što bismo mi trebali glumiti većeg katolika od pape? Već samom tom činjenicom ne biste trebali prigovarati. Po prigovaračima bi hr.wiki morala biti veće Ministarstvo kulture od Ministarstva kulture. Nitkome od prigovarača nikad nije palo na pamet da mi šta preuzimamo namjeravamo te iste članke sve opet pročešljati u drugom valu i dodatno dotjerati.
Članke valja preuzeti, dok su dostupni kod onog tko je dao dopusnicu.
Teme valja načeti. Evo će skoro 20 godina Wikipedije, a da nitko od kritizera nije napisao te članke. Nijedan od njih! Radije će kritizeri ovdje voditi diskusije i pisati elaborate o kakvoći tuđeg rada, nego se primiti posla i postaviti osnovno o članku, ili dopuniti nedostajuće. Protratit će vrijeme gledajući kako drugi radi i pisati kritike o njegovu radu, umjesto napisati članak. Shvatite da savršenstvo ne postoji. Ljudi rade besplatno, kad mogu, kad žele i koliko žele.
Smatrate li da nešto nedostaje članku? Wikipediju može svatko uređivati. Ne očekuj od drugog da će sve napraviti savršeno. Nitko nije tvoj namještenik. Ti to riješi! Ti to popravi!
Okanite se ljudi kritiziranja, prigovaranja i sitničarenja. Pišite. Dopunite. Kubura (razgovor) 21:22, 11. rujna 2020. (CEST)

@Suradnik:Kubura Kubura, kada sam vec zapalio hektolitre kerozina sa ovom temom, onda sam barem Tebi - ovdje i javno - duzan objasnjenje.
Ponesto emotivno, no iskreno: Znas i sam jako dobro da si bio jedan od mojih prvih mentora ovdje. Pomogao si mi puno u mojim prvim koracima. Pratim Te svo to vrijeme. Sa uzitkom. Ovaj clanak koji sam zapoceo nije bio petokolonaski vec spontan i inicijalno nadasve dobronamjeran sa moje strane. Da je bio ponesto netaktican/nepromisljen - je. Mogli smo inicijalno preko discorda ili maila, posto time ocesah prvenstveno tebe. No moja kritika i dalje stoji. --Mark7747 (razgovor) 22:19, 11. rujna 2020. (CEST)
Skrenuo si s teme. Kubura (razgovor) 22:21, 11. rujna 2020. (CEST)
Kubura, ne skroz. Moja kritika i dalje stoji. Koliko god da smo skrenuli sa inicijalne teme ovog clanka.--Mark7747 (razgovor) 11:36, 12. rujna 2020. (CEST)
Svojevremeno sam napisao da bismo trebali napraviti kao švedska wikipedija koja je preko noći uz pomoć bota započela oko milijun članka o selima, gradovima ili oblastima. Neki su me tapšali po glavi govoreći to je robot, to treba ispravljati. Mene statistika baš na wikipediji ne interesira. No ipak vrijeme da se započne i završi jedan članak je jedan proces od točke A (započinjanja članka) pa do točke B (koja ne postoji jer se članak uvijek može uređivati i popravljati) je ipak vrijeme koje neki wikipedisti troše ovdje umjesto uz svoju obitelj, čitajući knjige, ili pak štrebajući za ispit. Trebamo biti zahvalni da je neko započeo članak i da ćemo uštedjeti vrijeme na završavanju istoga. Naravno da nismo svi isti i da nas živciraju neki članci poput Harrya Pottera i sl. gluposti ali ipak ako dobijemo kost i srž (čitaj info okvir) za neki sastav, ili film, ili umjetnika onda trebamo biti zahvalni što je netko utrošio vrijeme na to i uštedio nam minute, sate, mjesece, godine ili što već. El hombre has spoken.--El hombre (razgovor) 22:40, 11. rujna 2020. (CEST)
Kubura, ne bi se složio sa "Kome smetaju pravopisne pogrješke u svezi sa člancima preuzetim s Ministarstva kulture, neka svoje pritužbe adresira ministarstvu". Kopiramo li pravopisne pogrješke sa izvora, bez da onaj koji kopira potroši 10 sekundi da provjeri što je zalijepio u okvir za uređivanje, opasno smo blizu onome što je kolega gore nazvao "GIGO" (garbage in, garbage out). Mislim da je svatko dužan kliknuti na "Prikaži kako će izgledati" prije spremanja, pogotovo kad se radi o ovako kratkim tekstovima. Pa zar se nove suradnike često ne upozorava upravo na to? --Mosorska gušterica (razgovor) 12:21, 14. rujna 2020. (CEST)
E, pazi, Mosorska gušćerice. Promaknula ti je moja gornja poruka. Napisao sam da ću, barem ja, opet pročešljati sve te članke šta sam ih unio. Planiram završiti Splitsko-dalmatinsku županiju pa onda jedan po jedan doraditi. Očigledno različito pristupamo cjelini.
Netko voli ići putem dovođenja pojedinog članka "do savršenstva", pa onda na drugi. Članak je lijep, reprezentativan, ali tako ide dosta dosta sporije. 20 godina već nemamo članke o nekim stavkama i takvim pristupom. Takvim pristupom još bismo bili za Inkubator. Brž pretjerujem s time, ali nisam daleko. A muktaške botokopirnice bi dobivale sve na gotovo.
S druge strane imaš pristup kad suradnik voli postaviti kosture niza članaka, pa ih dograđuje podcjelinu po podcjelinu. Članci su isprva mrvasti i može biti pogrješaka, ali ih se u daljnjim reobradama sustavno dograđuje. Jednom kad si načeo temu, to privlači vanjske suradnike koje se ta tema dotiče pa se onda događa da dotad ravnodušni neuključeni vanjski suradnik dolazi i obogaćuje članak. Isto tako, muktaškim botokopirnicama plijen je slab.
Temama koje sam načeo uvijek se vratim, kad-tad. Mnoge sam načeo početnih godina Wikipedije. Pojedine su i drugi doradili, a pojedine su ostale onakve kakve su i bile. Da sam išao perfekcionistički raditi, mnoge ne bih ni onda napisao i do danas bismo bili bez njih. Ovako, makar su mrvaste, nešto imamo.
Poštujmo svačiji pristup. Netko je pojedinočlankar, netko je cjelinar, a netko je vječni kibic :) Kubura (razgovor) 01:06, 15. rujna 2020. (CEST)
Kubura, OK, i ja sam se mislio uhvatiti toga kasnije. Ionako treba svrstati te članke po podkategorijama, pa se možemo, recimo dogovoriti da članci ostaju u sadašnjoj kategoriji dok se ne srede, a onda se, nakon sređivanja svega potrebnog, na kraju i ubace u pripadajuću podkategoriju. Tako da sadašnja ostaje kao neka "to-do list".
Inače, bi li mogli možda prvo dodati sve poveznice sa stranica wikiprojekta, a ne da se čega stvaranje pojedinih članaka? Evo, toga bi se ja možda mogao uhvatiti. --Mosorska gušterica (razgovor) 10:10, 15. rujna 2020. (CEST)
Ima tu još posla. Dosta općina i gradova u Hrvatskoj nemaju svoju kategoriju, a mnoga pripadajuća im naselja imaju dovoljno članaka o sebi za svoju kategoriju, koju zasad nemaju. Tako ka' ono, ideš napisat članak, a kad bi išao savršeno do kraja, zapleo bi se u drugo (kategorija za jedno i drugo, međuwiki, ubacivanje u članak na koji se odnosi, pa odgovarajući predložak, pronaći slike, postaviti koordinate, ispraviti pravopis i gramatiku...) a ne bi završio ono prvo. Pa sad idem cjelinu po cjelinu, odnosno ovdje su to tekstovi s ministarstva. Kubura (razgovor) 06:12, 16. rujna 2020. (CEST)
Kubura radi odličan posao s ovim zaštićenim dobrima. Normalno da će postavit samo kosture, a ne za svaki članak provjeravat i kategorije, jer tih zaštićenim dobara ima na tisuće. Kad bi sve stigao?
S druge strane podržavam da se iznose i kritike, zašto bi svi mislili isto, zato smatram da su komentari tipa Kad 2-3 nova ili slabo produktivna suradnika sole pamet cijelom projektu van svake pameti i dobrih običaja. Ispričavam se suradnicima koji moraju trpjeti takve komentare na svoj račun, što se još nije našlo rješenje kako bi se izbjeglo da se takvi komentari nekažnjeno pišu. Vjerujem da će se i to jednom riješiti, prije ili kasnije, pa molim za strpljenje. --Lasta 08:45, 16. rujna 2020. (CEST)
Lasta, ti se moraš odlučiti: sole li oni pamet (a indirektno si se složio da jesu) ili tebe muči nešto sa Speedyjem?--93.140.81.82 10:55, 16. rujna 2020. (CEST)
Ne slažem se u potpunosti sa nekim komentarima u raspravi, ali nitko ne "soli pamet", različiti komentari i mišljenja su dobrodošli. Ti si indirektno dokazao da 1) ne shvaćaš da ljudi s drugačijim mišljenjem ne "sole pamet", 2) nemaš m*da stati iza svojeg mišljenja. --Lasta 14:02, 16. rujna 2020. (CEST)
Lasta, i mala djeca u vrtiću znaju da je kritiziranje bez namjere da se nešto što ne valja ispravi (pogledaj moj komentar iznad od 12. rujna) - upravo soljenje pameti, ma koliko ti to pokušavao umotati u različite komentare i mišljenja, te ma koliko ti to pokušavao umotati u moje neshvaćanje. Što se tiče tvog drugog dijela nazovi odgovora (pod brojem 2), itekako sam imao hrabrosti kad je grmilo ovdje, a tebe nije bilo ni na mapi. Pri tom neću biti kulturan pa se kao ti kriti iza zvjezdica. Još uvijek čekam da odgovoriš na drugi dio postavljenog pitanja, naravno ako imaš hrabrosti (opet bez zvjezdica).-- MaGaporuči mi 17:51, 16. rujna 2020. (CEST)
Kratka refleksija sa moje strane: proklinjem 18:28, 10. rujna 2020! (moj po(za)cetak ovog clanka). Dajte se ljudi bozji smirite malo. Svi tu na hr.wiki vucemo na istu stranu. (ili sam ja doista junior-idealist?). "my two cent" Pozdrav svima --Mark7747 (razgovor) 18:01, 16. rujna 2020. (CEST)
Ne moraš proklinjati nikoga/ništa, sve je u najboljem redu, vjeruj mi. Kad se ja ne sekiram, zašto se ti sekiraš? Lasta se sigurno ne sekira, on voli različita mišljenja i komentare. Rolling on the floor.gif-- MaGaporuči mi 18:07, 16. rujna 2020. (CEST)

Mala škola tvorbe nekih pridjeva i glagolskih imenica u hrvatskome jeziku[uredi]

  • Wales - velški nogometaš, velška nogometna reprezentacija
  • New York - newyorški gradonačelnik (iako se ponekad viđa i njujorški)
  • Google - guglanje

Zašto tako? Zato jer je jezik logičan i ekonomičan.

  • Hrvatska abeceda nema slovo W, odnosno rabi ga samo u tuđicama, npr. nazivima: warp, watt, wiki (izmišljena jedinica brzine veće od brzine svjetlosti, fizikalna jedinica, vrsta softvera). Kako se Wales izgovara [weɪlz] (IPA znakovi) to fonetizirano u hrvatskome ispadne /velz/ ili /vels/(slova hrvatske abecede), te velški.
  • Oblik newyorški gradonačelnik je preferiran, jer hrvatski jezik nije potpuno fonetiziran (da jest, pisali bi Njujork), te se etimološki oblici zadržavaju ne samo u nazivima, nego se zadržavaju djelomično čak i u pridjevima.
  • Guglanje (a ne googlanje), zato jer hrvatski jezik nema slovo oo, niti je nizanje dva ista samoglasnika često ili uobičajeno. Naravno, bolje je traženje ili pretraživanje Interneta, jer ne rabe svi Google, neki možda rabe DuckDuckGo ili Bing. Npr. u hrvatskome danas više ne peremo zube kalodontom nego zubnom pastom, zato jer Kalodonta više nema na tržištu, a Google još postoji. Digitron Buje? Smiley.svg

Glede šišanja latinice, imao sam razumijevanja za to u 1980-ima i 1990-ima, te djelomično u ranim 2000-im, ali otkad je UTF-8 postao svjetski standard, koji se rabi na svemu, na računalima i mobitelima, to spada negdje između čudnog i nekulturnog.

Prva rečenica gornjeg članka: Use UTF-8 character encoding for optimal compatibility between web apps and other *nix-based platforms (Unix, Linux, and variants), minimize localization bugs, and reduce testing overhead.
Trebalo je "malo", ali evo je i Microsoft shvatio 2019. godine da je UTF-8 svjetski standard. There you go, Microsoft! Wikibizut.svg SpeedyGonsales 09:54, 12. rujna 2020. (CEST)

Samo na kratko: sisanje latinice nije (zla) namjera a jos manje (latentna) nekultura. Laptop (prijenosno racunalo) koje se svakodnevno rabi kako za posao tako i za wiki ima cvrsto ugradjenu tipkovnicu. Koja je takva kakva je. Iskrena isprika sa moje strane za evtl. iritacije. --Mark7747 (razgovor) 11:02, 12. rujna 2020. (CEST)
Tipkovnica je samo hardver. Koja slova će proizvoditi zavisi od softvera, odnosno instaliranog kodnog rasporeda. Pritom je manje važno što je ispisano na tipkama, npr. pritiskom tipke "[" (desno od "l") dobit će se slovo "Š" ako je tako definirano kodnim rasporedom (neki su lijepili naljepnice ili ispisivali naša slova na tipkama koje su tvornički dolazile bez njih). Kad se radi o službenom računalu tvrtke, jasno je da korisnik ne može / ne smije instalirati dodatni raspored tipkovnice. Međutim, za osobna računala nema opravdanja, osim lijenosti Face-devil-grin.svg  • Bonč (razgovor) • All hope abandon, ye who enter messages here. •  16:53, 12. rujna 2020. (CEST)
Bonč je u pravu. Dodao bih samo, imam tipkovnica više nego prijenosnih računala, obzirom da je tipkovnica od 10 od 100 eura, a računalo nekoliko puta toliko. Ali mogu zamisliti da oni kojima posao nimalo ne ovisi o znanju hrvatskoga ne nose tipkovnice po svijetu. Na SZR (gdje i Kafić spada) toleriramo ono čemu nema mjesta u GIP-u, ali čvrke na slovima imaju svoju svrhu. Povećavaju razlikovnost kratkih rečenica, te daju razlikovnost riječima koje imaju različito značenje sa čvrkama i bez njih. SpeedyGonsales 17:52, 14. rujna 2020. (CEST)
Komentar Postoji i pridjev kimrički. Prema Osmojezičnome enciklopedijskom rječniku: Newyorčanin, Newyorčanka, newyorški. Ipak, bordošku juhu vjerojatno ćemo zapisati tako, a ne prema etimološkome načinu pisanja. Fran Tućan primijećuje (»Audiatur et altera pars«, Jezik, godište VI., br. IV., Zagreb, 1958., str. 116. — 124., citirano sa str. 120.), »Zanimljivo je , da je opće usvojeni pridjev od New-York newyorški (moralo bi zapravo biti newyorčki) (...)«. To se navodi i u Hrvatskome pravopisu Stjepana Babića i Milana Moguša (2. izd., 2011., str. 52.). Od York, yorčki. Gubljenje suglasnika s iza suglasnika č i ć kod sačinjenja pridjeva na -ski. Stjepan Babić spominje i etnike i ktetike, Njujorčanin, Njujorčanka pa njujorški (njujorčki), no, nije razvidno koju im vrijednost daje u radu: Kritički trenutci hrvatske jezične kulture, Jezik, god. 47., br. 5., Zagreb, 2000., str. 166. ― 179., cit. sa str. 173. Riječ njujorčki spominje se na str. 574. u 5. svesku (Dilatacija – Elektrika) Hrvatske enciklopedije izdanom 2. svibnja 1945. Hrvatski pravopis Babića, Finke i Moguša u III. izdanju 1995. ima njujorški > newyorški (1995.: 303.), dok Hrvatski pravopis Matice hrvatske ima isključivo njujorški (2007.: 216.). Hrvatski pravopis Franje Cipre i Adolfa Bratoljuba Klaića (obradio Ured za hrvatski jezik (1944.: 283., 286. i 411.) donosi također njujorški. Tako je nekoć bilo zagrebski (1497.: kaptol crikve zagrepske), a prvi put zagrebački od 1526. (izvor: Petar Skok). Mogli bismo još o pariskome i pariškome, o arbanaškome i arbanaskome, od etnikuma Arbanasin (Arbanas), kako u etnikumu ne postoji -š- nego -s-, znači, da je samo arbanaski pravilan oblik (Petar Skok), a arbanaški da je stvoren analogijom prema raški, vlaški, i t. d. (Petar Skok). Prema tom i Arbanija, dok Petar Skok navodi da je Albanija prema talijanskome. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 16,41; 12. rujna 2020. (SEV)

Najbolje bi bilo nam uračunavati uređivanja na raspravama kao zasebne članke, kao što smo članke iz prostora Dodatak uračunali skupa s člancima iz GIP-a Sarcasm mark.svg Je volimo raspravljat, pa to ti je, radije kvarat zaslona komentara na raspravi nego tri crtice članka u GIP-u. Kubura (razgovor) 21:42, 13. rujna 2020. (CEST)

Da Hrvati ne vole raspravljat, oštarije bi bile (polu)prazne. Wikibizut.svg SpeedyGonsales 17:52, 14. rujna 2020. (CEST)

Predložak:Life timeline[uredi]

Predložak za kulturna dobra[uredi]

Vijest o Harpactea mateparlovi[uredi]

Smatram da bi na GS trebala ići vijest o novootkrivenoj vrsti Harpactea mateparlovi.--Croxyz (razgovor) 11:37, 12. rujna 2020. (CEST)

Novi dodatci[uredi]

222.000. jubilarac![uredi]

Primiče se jubilarac, vadite pera! Feather.svg --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 12:43, 15. rujna 2020. (CEST)

Muka s japanskim[uredi]

Dragi kolege, imam jedno pitanje. Postavljam ga ovdje, a ne u jezičnim pitanjima jer nije toliko problem u samom jeziku koliko u dosljednosti.

Naime, danas sam namjeravao započeti članak o jednom japanskom skladatelju ambijentalne glazbe, no naišao sam na jedan problem. Primjer: Akira Kurosawa, Hayao Mijazaki, Mao Ce-tung.

Ako već nije dovoljno očito, pitanje glasi hoćemo li se držati transkripcije ili transliteracije. U prvom je primjeru transliteracija, u drugom je neka mješavina transliteracije i transkripcije, a u trećem prevladava transkripcija. Dosljednosti niđe na vidiku. Face-tongue.svg Ne pomaže ni činjenica da svaki pravopis propisuje nešto drugo. Evo još nekoliko primjera:

1) Pravopis Babića i Moguša spominje da se "vlastite imenice [u tzv. egzotičnim jezicima kao što su kineski i japanski] pišu onako kako se pišu u istom jeziku kad se služe latinicom ako nisu ponašenice kao Alah, Kuran, Ganges, Delhi, Peking, Tokio..."

2) Pravopis Matice hrvatske pak tvrdi da se vlastita imena na japanskom i kineskom pišu u transliteriranom obliku (Akira Kurosawa, Katushika Hokusai, Pu Yi), premda za neke zemljopisne pojmove koristi transkripciju (npr. Tokio).

3) Pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje nudi oba rješenja, dakle da se takva imena mogu pisati i u transkribiranom i transliteriranom obliku (Akira Kurosava / Akira Kurosawa; Jukio Mišima / Yukio Mishima).

Ne navodim rješenja drugih pravopisa jer ih trenutačno nemam pri ruci, ispričavam se. Face-grin.svg

Volio bih vas lijepo za mišljenje, kakvu praksu smatrate najprimjerenijom? Imajte na umu da govorim o vlastitim imenima, a ne općim imenicama. --Neptune, the Mystic 18:58, 17. rujna 2020. (CEST)

Nije li dosljednost i ne biti dosljedan? Face-wink.svg Ako se stručnjaci ne mogu složiti, bojim se da mi tu ništa ne možemo učiniti. Wikipedija za svoje članke koristi neke izvore, koji imena mogu pisati i ovako i onako. I vjerojatno će suradnici preuzeti imena prema izvoru, čime su automaCki pokriveni za navedeni oblik, makar bio i nakaradan (primjeri su preslovljavanje ćirilice po engleskom, umjesto prema pravopisu [BM 2011., str. 54, t.112]). Kad radi više autora, nedosljednost se javlja i kod profesionalaca. U više navrata na Hrvatskoj enciklopediji (mrežno izdanje LZMK-a) nailazio sam na dvojako pisanje imena (intervenirao sam za jedan članak pa su popravili, doduše kod ruskih imena). Mišljenje: pisati po navedenom Pravopisu [BM 2011., str. 55, t.113], iz koga si ti već gore naveo rečenicu, ali ne juriti vještice. Sayō-nara [HJP: tako ako bude]  • Bonč (razgovor) • Čitajte pažljivo, ovo pišem samo jednom! •  00:37, 20. rujna 2020. (CEST)
Ja bih ipak prebacio u WP:JP, da ostane "trajno" (ili makar trajnije). Jer slijedi dopuna i moguća buduća uputa...
Kinezi su spomenuti gore u "egzotičnim jezicima". U Wikipedija:Izabrane godišnjice/21. rujna stoji rečenica "1949. – U Kini je formirana Centralna narodna vlada na čelu s Mao Ce Tungom.". U toj rečenici je mislim nepravilna sklonidba samo trećeg dijela imena:
  • Koliko mi je poznato, kineska imena pišu se inverzno (kao što rade i Mađari). Pisanje može biti dvojako: tročlana kineska imena, kako je do nedavno bilo uobičajeno (primjer je spomenuti Mao [=prezime] Ce Tung [=dva imena]), i dvočlana imena koja se forsiraju u novije vrijeme (u ovom slučaju Mao [=prezime] Zedong [=ime]).
  • Također, koliko mi je poznato (možda pod utjecajem srpskog jezika, gdje je tako definirano), kod naših (muških) imena sklanjaju se i ime(na) i prezime(na), čak i kad se pišu inverzno, na primjer, (instrumental, s) Petrom Preradovićem i Preradovićem Petrom.
Dakle, pitanje je: kako sklanjati ime Mao Ce Tung i druga kineska imena? [Ime podrazimijeva ime i prezime.]  • Bonč (razgovor) • Pokvario mi se pješčani sat, kasni tri zrnca! •  02:08, 21. rujna 2020. (CEST)

Ako se dobro sjećam, kao preporučeni pravopis na ovome projektu svojedobno je definiran Babić-Mogušev (nasljednik Londonca), uz naravno podrazumijevanu mogućnost promjene ako se okolnosti promijene.
Manjak navedenog pravopisa je što nije onoliko detaljan kao onaj MH, koji spominje i definira neke stvari kojih u BM nema.
Tako da kad savjetujem ljude, ponekad citiram BM, ponekad MH. Ne rabim MH jer je bolji, nego zato jer BM neke stvari nema.

Muška imena i prezimena se sklanjaju. Primjeri:

  • hrvatsko ime (završava na samoglasnik ili suglasnik) - Ivan Ivić - To je kuća Ivana Ivića. - Franjo Franjić - To je kuća Franje Franjića.
  • strano ime (završava na suglasnik) - Ingmar Stenmark - To su skije Ingmara Stenmarka.
  • strano ime (jedan slog, završava na samoglasnik) - Mao Ce Tung - To je država Mao Ce Tunga. ALI Maovo učenje. (ne Maoceovo ili Mao-ceovo ili Mao Ceovo).

Sprezanje i sklanjanje imaju svoju svrhu, razlikovnu, da se jasno zna tko i što je subjekt. Kad su imena kratka, onda sklanjanje ne pomaže, jer bi se time dobili prilično neizgovorljivi glasovni skupovi, pa se oni izbjegavaju. Bo Đerek (muški), Boova Đerekova puška, nikad. Bo Đerekova mačeta, to je sasvim jasno. Da je Đerek Ivan, onda bi bila Ivana Đereka prangija. Smiley.svg

Ako je ime moguće sklanjati (npr. Don Yang), puška Dona Yanga, ali Don Yangova prangija, iako može (razumljivo je) i Dona Yanga prangija. SpeedyGonsales 17:40, 21. rujna 2020. (CEST) ──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Neki smatraju da »u jednome jeziku ne mogu postojati dva različita pravopisa.« (Stjepan Babić, »Kritički trenutci hrvatske jezične kulture«, Jezik, god. 47., br. 5., 2000., str. 166. ― 179., cit. sa str. 166.).
Ideja da je pravilan samo jedan oblik koji je prisutan u nekom priručniku egoistična je ideja protiv koje valja povesti džihad (u izvornom tumačenju te riječi, hvala hafizu Sulejmanu ef. Bugariju na javnom tumačenju te riječi i ostalih pojmova, 13. siječnja 2020.), tada je mudžahid svaki onaj koji prepozna suvišnost takve pravopisne uravnilovke, po kojoj dio populacije na umjetan način postaje (navodno) nepismenim. Iako se dio suradnika slaže s naslovom članka o Akiri Kurosawi, to je prije svega uobičajeni(ji) lik toga imena (recimo da je), slično kao što je to i Mao Ce-tung u tradicionalnom zapisu. Londonac (1990:82) navodi u § 359., kakvi juridifikacijski »bakrači«...: »U javnim obavijesnim sredstvima (novine, radio, televizija) može se za domaće potrebe upotrebljavati i tradicionalan način pisanja tih imena, prilagođen prema stranim uzorima (...)«.
Dok god se tradicionalni oblici budu bez prave potrebe proglašavali zastarjelim, te dok god se ostale oblike ne bude uvažavalo kao pravilne... imat ćemo premoć Discordije na wikipediji, kao i probleme s pravopisanjem. Babić (1990:81) navodi samo transkripciju (§ 358.). To ne znači da nisu potrebni paragrafi iz pravopisa, potrebno je njihovo temeljito razumijevanje, a ne navodi o srbizaciji. Babić (2000:175) navodi da poglavlje Pravopisnoga priručnika hrvatskoga ili srpskoga jezika (III. izd.) pod naslovom Transkripcija i transliteracija stranih vlastitih imena ima dvadeset i osam stranica, gdje se daju transkripcije za pedeset jezika. Smatra da je to poglavlje "ušlo radi srpskoga jezika (...)" i da naslov Pravopisnoga priručnika »nije bila puka forma« tim više jer je V. Anić izričito napisao, a Babić ovako citirao: »Napominjem i ovom prilikom da je knjiga rađena dosljedno u tradiciji fono(-morfo)loških pravopisa Dragutina Boranića, Aleksandra Belića i Pravopisa Matice hrvatske i Matice srpske.«, dok su zajednički obojica autora navodno ustvrdila: »Pravopis o kojemu je riječ, dakle, kao knjiga, nastavak je tradicije Pravopisa iz 1960. godine.«. Babić (2000:176) navodi opsežnije zamjerke na str. 176. navedenoga rada. O Pravopisnomu priručniku može se obavijestiti i u izvoru: Meri Štajduhar, »Izdisanje u vjeri u nadahnuće«, Danas, br. 219., 6. 5. 1986., str. 33. ― 38. Ljiljana Jojić (Pravopisni priručnik, Europapress Holding, Novi Liber, Zagreb, 2004., str. 159., § 318. b.) zalaže se za transliteracijska pravila, no, ne navodi koja. Hrvatski enciklopedijski rječnik donosi u zadnjem svesku u Dodacima sedam transliteracijskih tablica, od str. 299. do str. 302., za hebrejski, grčki i arapski alfabet, te za glagoljsku, rusku i srpsku azbuku, kao i za devanagarsko pismo.

Može li se tekst na hrvatskome književnom jeziku (hrvatskome jezičnom standardu) zapisati i »vukovicom« odnosno reformiranom ćirilicom sa trideset pismena? Može, sudeći po izvoru: Eugenija Barić, Mijo Lončarić, Dragica Malić, Slavko Pavešić, Mirko Peti, Vesna Zečević, Marija Znika i dr., Priručna gramatika hrvatskoga književnog jezika, recenzirali Vladimir Anić, Radoslav Katičić i Dragutin Rosandić; (Autori su radili na priručnoj gramatici od 1975., a tisak je dovršen u ožujku 1979.), Zavod za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku ― Zagreb, Školska knjiga ― Zagreb, Zagreb, 1979., str. 30., § 69., tablica s naslovom: Latinički i ćirilički sustav slova hrvatskoga književnog jezika (naslov je u originalu velikim štampanim slovima). Zašto navodim taj primjer? Zato jer se obično u ćirilične tekstove srednjojužnoslavenskoga dijasustava ne preuzimaju pismena drugih ćirilica. Fran Tućan (»Audiatur et altera pars«, Jezik, godište VI., br. IV., Zagreb, 1958., str. 116. — 124., (Hrčak)) drži da se posebna slova ruske azbuke ne bi trebala unositi u takav sustav, odnosno, rijetko tko (po Tućanu — nitko) ih tako unosi (Lenin, Stalin), te daje više primjera o, po njemu, korisnosti fonetske transkripcije. Njegova je logika u tom da se ne može očekivati poznavanje svih jezika koji se pišu latinicom, te, da se ne može očekivati poznavanje različitost transkripcije na svjetskim jezicima koji se pišu latinicom, navodi čak i različitost transkripcije između tih svjetskih jezika koji se pišu latinicom. Prijelaz na fonetsku transkripciju imao bi po njemu više koristi nego štete, pogotovo za toliko željenu sustavnost. Iz vlastitoga promatranja zaključio bih da je transliteracija potrebna samo za naslove djela (najčešće jedinica literature) pisanih nelatiničnim pismima, i to samo kako bi se iz transliteriranoga naslova moglo povratiti na izvorno pismo i pronaći djelo u knjižničnome katalogu knjižnice koja ga drži pod nelatiničnim naslovom (uključivo i druge bibliografske podatke o djelu). U većini drugih upotrebnih namjena, transliteracija je gotovo pa nepotrebna (posebno jer postoje međuwikipodatci). Netko drugi mogao bi tvrditi da je uz navođenje transkripcije po međunarodnoj fonetskoj abecedi nepotrebna praksa fonetske transkripcije vlastitih imena. No, netko drugi bi mogao navoditi da se navođenje transkripcije po međunarodnoj fonetskoj abecedi nije uvriježilo u enciklopedijskome smislu, itd., itd. U jezicima s fonetskim pravopisom svakako je transkripcija po međunarodnoj fonetskoj abecedi manje upotrebljiva. Dokaz Frana Tućana koji, potencijalnom apsurdnošću uvrštavanja pismena drugih ćirilskih azbuka u reformiranu ćirilicu kakva se upotrebljava na hrvatskom ili srpskom jezičnom prostoru, pokazuje da u latiničnom sustavu nije potrebno preuzimati netranskribirana slova drugih latiničnih sustava. Iako je takvo preuzimanje moguće čak i u slučaju azerbajdžanskih imena i potvrđeno (određenim dijelom) u publikacijama Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže.

Zato je i Josip Hamm (1956:74) zaključio: »Ima pitanja, o kojima se može dugo i opširno raspravljati, a da se na kraju ne dođe do zaključka, koji bi predstavljao neko makar privremeno, zajedničko rješenje.« Eugen Pusić (Uprava, I knjiga, 1961.), pisao je npr. Marxovo prezime: Marks, pa je sasvim jasno na koga se to prezime odnosi.

Hrvatski je pravopis (1971., 1972., 1984., 1990.) naglasio, i to u općem dijelu o tuđim vlastitim imenima, na str 73. (§ 323. b), druga alineja (pisana sitnim slogom), »Sustavno prihvaćena strana vlastita imena pišu se po istim pravilima kao i sva ostala naša vlastita imena, tj. po izgovoru, fonetski.«, kao i »Zahtjev je jezične i pravopisne stabilnosti i prihvaćene norme da se već jednom prilagođene tuđice ne prilagođuju ponovno prema sadašnjem izgovoru u stranim jezicima.« (Hrvatski pravopis, Pretisak, 1990., str. 68., § 298. st. 2., prva rečenica, odnosi se i na ime Brijun, (mn. Brijuni)). Bez obzira na činjenicu da se za neka strana imena ne može tvrditi da su tuđice, a opet postoje i takva tumačenja.

Iako sam stvorio neko vlastito mišljenje o redosljedu i stupnjevanju radnji vezanih uz transkripciju i transliteraciju, kao što sam prihvatio i nedosljednosti tipa Venezuela, Đenova, Abu Dhabi, Elizabeta II., Juan Carlos I., jednostavnih odgovora nema. Ovako se ne predlaže premještanje pod bolji naslov, niti je razlog točan. Mislav Ježić (30. trav. 2013.) zalaže se za transliteraciju u razgovoru »Naše pravopisne dvojbe često su tek naši psihički problemi«, u publikaciji: Tomislav Čadež (1969.) Bitka za pravopis: što kažu akademici i drugi glavni stručnjaci o novome pravopisu, o starima, i o sudbini hrvatskoga jezika: 1995. – 2013., EPH Media d. o. o., Zagreb, 2013., ISBN 978-953-338-068-1, a objavljen je na stranicama 102. – 117. Mislav Ježić navodi neku višejezičnost unutar hrvatskoga sustava standarda.
S druge strane, Josip Hamm navodi da se ruska vlastita imena transkribiraju, a njemačka transliteriraju u latinički sustav (»Pisanje tuđih imena«, Jezik, god. V., br. 3., mjeseca veljače 1957., str. 75.), dok je kod ćiriličkoga sustava po Hammu drukčije: ruska se transliteriraju, a njemačka transkribiraju.

Ne znam hoće li se na kraju posezati za djelima Stjepana Ivšića, navodili su neka od njih autori Pravopisnoga priručnika:

  • Stjepan Ivšić, »Etimologija i fonetika u našem pravopisu«, Hrvatski jezik, god. I. (1938./1939.), br. 1., str. 3. — 13.
    • Pet Ivšićevih uvodnih članaka u Hrvatskome jeziku, dva nedvojbeno najpoznatija, »Etimologija i fonetika u našem pravopisu« i Hrvatski književni jezik (Hrvatski jezik, 1., str. 35. — 39.)
  • Stjepan Ivšić, »Naš izgovor kroz rime«, Alma Mater Croatica, god. V. (travanj—svibanj 1942.), br. 8–9, str. 273. — 285.

Odabrani izvori:

  • Zrinka Babić, »Pravopis i sklonidba stranih imena«, Jezik, god. 38., br. 5., mjeseca lipnja 1991., str. 135. ― 145., (Hrčak):
    • Na str. 137.: »Načelo pisanja stranih latiničkih imena vođenih samo pisanim oblikom nije dosljedno provedeno ni u jednom od naših pravopisa, ali se oni razlikuju i u pristupu.«
  • Dalibor Brozović, »Izgovor i transkripcija orijentalnih riječi i imena«, Jezik, god. IV. (1955./1956.), br. 3., mjeseca lipnja 1955., str. 76. ― 78., (Hrčak)
  • Dalibor Brozović, »O pisanju stranih imena«, Jezik, god. VII. (1958./1959.), br. 3., mjeseca veljače 1959., str. 85. ― 89.; odgovor na članak prof. F. Tućana. ((Hrčak))
  • Dalibor Brozović, »O transkripciji egzotičnih, osobito kineskih imena«, Jezik, god. IV. (1955./1956.), br. 5., mjeseca studenoga 1955., str. 138. ― 142., (Hrčak)
  • Josip Hamm, »Pisanje tuđih imena«, Jezik, god. I. (1952./1953.), br. 1., mjeseca siječnja 1952., str. 29. ― 31., (Hrčak)
  • Josip Hamm, »Pisanje tuđih imena«, Jezik, god. V. (1955./1956.), br. 3., mjeseca lipnja 1956., str. 74. ― 81., (Hrčak)
    • U radu se objašnjava, da se kod pisanja tuđih imena ne radi o „fonetskom” i „etimološkom” pisanju, nego o »transkripciji« i »transliteraciji«. O vrsti pisma ovisi koji će se način upotrijebiti. Kad se radi o latinici, imena iz zapadnih jezika treba po autoru transliterirati, jer i nije toliko važno da se ta imena ispravno izgovaraju. Točnu uputu za izgovor ne daje ni transkripcija.
  • Šime Jurić, »Transkripcijske metode i bibliotekarstvo«, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, god. 1., br. 1–3., 1950., str. 109. ― 118.
  • Šime Jurić, »Transliteracija ćiriličkih azbuka«, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, god. 1., br. 4., 1950., str. 225. ― 244.
  • Antica Menac, »O pisanju ruskih imena«, Jezik, god. XIX. (1971./1972.), br. 4–5., mjeseca lipnja 1972., str. 97. — 109., (Hrčak)
    • Problem transkripcije i adaptacije ruskih vlastitih imena.
      • U radu ukazuje na točnu, bibliotekarsku transliteraciju »u bibliotekarstvu, u bibliografskom citiranju i katkad u zemljopisnim atlasima« (str. 97.)
  • Antica Menac, »Ruska imena u hrvatskom književnom jeziku«, Onomastica Jugoslavica, 10, Zagreb, 1982., str. 129. ― 134.
  • Miloš S. Moskovljević, »O pisanju ruskih imena u našem jeziku«, „Južnoslovenski filolog”, knj. VIII. (1928./1929.) (М. С. Московљевић, О писању руских имена у нашем језику, Јужнословенски филолог, 1928—1929, књ. VIII, стр. 109—136); Aleksandar Belić, Povodom rasprave „O pisanju ruskih imena u našem jeziku“ (Поводом расправе: „О писању руских имена у нашем језику“, књ. VIII (1928/29), стр. 137—141.) isti broj „Južnoslovenskoga flologa”.
  • Ismet Smailović, »O izgovoru i transkripciji orijentalnih riječi i imena«, Jezik, god. IV. (1955./1956.), br. 5., mjeseca studenoga 1955., str- 142. ― 145., (Hrčak)

Nije potrebno izdvojeno promatrati japanski jezik, te na mala vrata uvesti posredno prenošenje iz engleskoga jezika, koje zasigurno nije ni prava (potpuna) transliteracija, ni posredna transkripcija (kako bi se ista više približila hrvatskomu izgovoru), niti je fonetizacija ako se upotrebljavaju slova hrvatske abecede pri transkripciji s japanskoga. Poznato je da je pravopis protiv zadržavanja kolonijalne prakse (ne može se iz toga pravopisa (1994.) uzeti izdvojeno sa str. 74. i 75., gdje se eto napominje ovako: »mnoga su azijska vlastita imena i rusificirana«), ali i za očuvanje tradicionalnih oblika. Poznato mi je što o ovom pitanju misle jedna vrijedna suradnica, jedan službenik iz Latinskoameričke zone slobodne trgovine, jedan veri najs suradnik s IRC-a :-) Možda to (sa)znanje nije bitno, ali je indikativno. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 23,25; 21. rujna 2020. (SEV)

na mala vrata uvesti posredno prenošenje iz engleskoga jezika - ako se itko suprotstavio ovoj nepismenoj praksi prisutnoj u mnogim hrvatskim tiskanim i internetskim medijima, suprotstavila se upravo Wikipedija na hrvatskome jeziku. Novi suradnici nam često dođu i pišu kako znaju, pa smo ih često morali podučavati. SpeedyGonsales 17:19, 22. rujna 2020. (CEST)
Iako, imamo Zimbabve, a trebalo bi - Zimbabwe. Piše se latinicom, ima W na predzadnjem mjestu naziva. Gdje su ti silni Hrvati koji su bili u navedenoj državi, pa postoje kulturni odnosi građeni stoljećima i zato je udomaćeno ima Zimbabve? Tu se slijedi nepismenost drugih uzora, a kako suradnici ne mare za navedenu afričku državu, prolazi ispod radara. SpeedyGonsales 17:37, 22. rujna 2020. (CEST)

O produktivnosti[uredi]

Kubura je u pravu, "radije kvarat zaslona komentara na raspravi nego tri crtice članka u GIP-u." SpeedyGonsales 16:36, 22. rujna 2020. (CEST)

550.000 stranica[uredi]

Prešli smo još jednu jubilarnu brojku! Ukupno smo stvorili 550.000 stranica! :)) --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 22:30, 17. rujna 2020. (CEST)

Neaktivni provjeritelji[uredi]

Prije punih 39 dana, 11. kolovoza 2020., dao sam zahtjev za provjeru 38 suradnika. Vodomar se nakon punih 16 dana javio i preuzeo zadatak. Od tada je prošlo punih 23 dana, a niti je dao rezultate, niti je našao vremena barem se javiti i objasniti zašto je zapelo, koji je plan, hoće li odraditi posao do kraja ili delegirati na Ex13 ili na stjuarde na Meti. Drugi provjeritelj, Ex13, koji je do 11. kolovoza bio koliko-toliko aktivan, je također obaviješten, ali je odmah nakon toga (koja san ja pegula!) netragom nestao. Iskreno se nadam da će se netko od njih dvojice uskoro pojaviti i odraditi ovu provjeru, a da se neće pojaviti nakon 90 dana, reći kako nisu stigli iz razloga X i objasniti kako je izija vuk magare i tu se više ništa ne može. Ako ni jedan od njih dvojice nema vremena, ja ne vidim nikakvog razloga da već danas ne zamole stjuarde da ovu provjeru odradi netko od njih. Da su to napravili odmah, ne bi izgubili već preko 43% podataka (39/90 dana).
Kod zadnjeg glasovanja o novom provjeritelju bilo je priče kako bi bilo jako loše kad bi hrvatska wikipedija ostala bez provjeritelja. Ja mislim da je dobro da imamo vlastite provjeritelje, jer se tako zahtjevi odrađuju brže. Ali, moram primjetiti da nam, paradoksalno, postojanje vlastitih provjeritelja, ako su slabo aktivni, zapravo usporava izvršavanje provjera. Ništa osobno, Vodomar i Ex13, samo logički zaključujem. Jer, da slučajno nemamo vlastite provjeritelje, vjerujem da bi i najkilaviji stjuardi do sad već našli vremena da odrade moj zahtjev za provjerom.
Ja se mogu strpiti još malo da se Vodomar ili Ex13 sjete odraditi provjeru, ali, iskreno, ako bi se koji slučajem početkom studenog našli u situaciji da zaključimo da je izija vuk magare, ja teško da bi mogao i dalje imati povjerenja u sadašnje provjeritelje. Pretpostavka dobre namjere ne bi trebalo značiti "budi beskrajno naivan". Nadam se da neću ni doći u situaciju da razmišljam o njihovim namjerama.
Ukoliko provjeritelji u nekom razumnom roku (recimo u idućih 5 dana) ne odrade ovu provjeru i objave rezultate, ili napišu kako žele da stjuardi to odrade umjesto njih, morat ćemo mi sami zamoliti stjuarde da oni preuzmu slučaj. Nadam se da stjuardi tu neće raditi problem. Naravno, čisto hipotetski, postoji i teoretska mogućnost da do studenog, zbog gubitka povjerenja među suradnicima, našim provjeriteljima padne podrška ispod nužnih 75-80%, pa da onda stjuardi moraju odraditi ovu provjeru "po službenoj dužnosti".
Volio bi čuti mišljenja drugih suradnika što misle o ovom neobično sporom rješavanju zahtjeva za provjerom i što predlažu da napravimo ako ne bude pomaka. --Lasta 06:30, 19. rujna 2020. (CEST)

Ako nemamo dovoljno aktivnih provjeritelja, izaberimo još jednog. --Mosorska gušterica (razgovor) 13:18, 22. rujna 2020. (CEST)
Predložili smo trećeg da pomogne prvoj dvojici. Četvrti će dobiti status za 2-3 godine, ako je suditi po sadašnjoj brzini rada stjuarda. SpeedyGonsales 17:22, 22. rujna 2020. (CEST)
Nemamo trećeg jer nije poštovana procedura nakon izglasavanja [4]. Bez potpisa nema statusa. --Ivi104 (razgovor) 19:03, 22. rujna 2020. (CEST)

Popravljači ili usklađenost unatrag[uredi]

Loš primjer nestalnosti API-ja moguće je naći na Wikimediji i povezanim projektima. Razni alati koji olakšavaju rad suradnicima Wikipedije su se često mijenjali, Mediawiki softver se konstantno mijenja, te se često događa da neki često rabljeni alati ne rade, jer se pozivaju na neke druge alate koji rade, ali su u međuvremenu promijenili način rada.

Od konkretnih primjera naveo bih dva:

  • sučelje, odnosno gumbići iznad okvira za uređivanje Edit toolbar - 2.png

Ovi gumbići nisu savršeni, ali mi ne ide u glavu zašto su zamijenjeni s ovom nakazom: VectorEditorBasic-en.png

Wikipedija nije procesor teksta, niti to treba biti!

  • Lutanja s alatima za Wikimedijine statistike, od njemačkog Toolservera do wikimedijinog wmflabs-a. A čak i kad je wmflabs napokon složen kao ciljno mjesto iz financijskih i drugih razloga, alati se i dalje sele po poslužiteljima, odnosno mijenjaju domene, parametre (oblik URL-a) da bi se dobilo izvješće za ovo ili ono.

Suradnici Wikipedije nisu pokusni kunići!

Wikipedija i Wikimedija danas nisu ono što su bili 2001. pa ni 2010. godine, nemoguće je izbjeći određenu količinu promjena, ali čini mi se da smo neke promjene mogli izbjeći, i da bi svi bili sretniji.
P.S. Gornji komentar ne može promijeniti sve loše odluke koje su napravljene do sada, niti će vjerojatno promijeniti nešto u budućnosti, ali mislim da je korisno reći neke stvari, tako da i drugi suradnici, koji su možebitno nezadovoljni jahanjem popravljača po onome što ne treba mijenjati, da bar vide da nisu sami. Ako žele, mogu dopisati svoje mišljenje, ako ne žele ne trebaju niti moraju. SpeedyGonsales 17:28, 19. rujna 2020. (CEST)

Da Bog da im se Andrija Jarak javio ispred sjedišta.Rolling on the floor.gif-- MaGaporuči mi 19:38, 19. rujna 2020. (CEST)