Wikipedija:Kafić/Arhiv 2012 9

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte ju!


Izabrani članak[uredi]

Moram malo skrenuti pažnju na izbor za izabrani članak. Primjetio sam, a sigurno i neki drugi da za izabrani članak glasuju pretežito jedno te isti suradnici. Više od polovice ovogodišnjih članaka je izabrano sa svega tri glasa. Što, samo tri suradnika uređuju ovu wikipediju? Mislim da bi se trebali malo više aktivirat. Znam da mnogi od vas vide koji su predloženi, ali jednostavno samo zaobiđu glasovanje, koje traje ne više od 30 sekundi. Znam da mnogi često ni ne pročitaju članak za koji glasuju ako je veći od nekih 50 kilobajta. Trebali bi malo razmislit o tome. Ako ništa drugo, tim svojim glasom pokazujete da cijenite trud i doprinos suradnika koji je napisao i oblikovao članak. Ovako ispad da vam se većina izabranih članaka ne sviđa.

Prema sadašnjem stanju ispada da od aktivnih suradnika gotovo nitko te članke niti ne pročita, a iz nekih se stvarno može puno naučiti, ne samo o temi koju obrađuju nego i o stilu uređivanja članka koji nije kod svakog suranika isti.

I još jedna stvar. U vrlo malo slučajeva se dogodi da su predložena dva članka u istom tjednu, a tri je već čudo. Pa kako ćemo znati da je taj članak odličan ako nema članka s kojim bi ga usporedili. To je kao da imate jednu stranku i demokraciju, a možete glasati samo za nju. Pa ako možete, aktivirajte se i po tom pitanju. Hvala na čitanju i ugodno uređivanje!--Culo-sija Mil Land Vehicle Icon.svg 17:32, 7. rujna 2012. (CEST)

Podržavam napisano. --Fraxinus (razgovor) 21:33, 7. rujna 2012. (CEST)

Trebali bi predlagati i manje članke tipa od hrvatskih pisaca. Ja sa prosli tjedan zaboravio glasat :(--Šokac 22:57, 7. rujna 2012. (CEST)

Analiza problema[uredi]

Temu koju je pokrenuo suradnik Culo-sija već smo prije doticali u Wikipedija:Kafić/Arhiv 94#Izabrani članci, te u razgovorima na IRC-u nakon toga. Evidentno je da problem postoji, ali treba naći modus kako ga riješiti.

Ne volim tirade, tako da ću samo nabacat neka pitanja i moguće odgovore (nisu sortirani, već su numerirani zbog referenciranja):

1. Imamo li dovoljno kvalitetnih članaka za izabrane?

  • Svakako! Ubijeđen sam da imamo, ako uvjet nije veličina.

2. Kako motivirati suradnike za predlaganje?

  • Na vrijeme pripremiti alate za glasanje (administratori): meni se desilo da sam htio predložiti članak, ali nisam znao kako - nije bilo "započni predlaganje" iako je rok već skoro istekao (subota/nedjelja)
  • Pod uvjetom da su alati spremni, na pogodan način razbiti "strah" kod suradnika, objasniti kako to i nije neki bauk, napisati ukratko postupak (podsjetnik) za manje vične suradnike, a uz to napomenuti da se ne snose sankcije ako se nešto pogrešno uradi (osim naravno uobičajenih sankcija kao i za druge doprinose).

3. Kako motivirati suradnike za glasanje?

  • "Zašto se bolje prodaju kokošja jaja od pačjih?" - zbog reklame :) Po meni, dakle, treba "bosti oči", podsjećati suradnike, recimo preko Site notice, ili napomenom uz neki razgovor (ja animiram na IRC-u ako mi se neki članak svidi, ali često i sam zaboravim glasati)...

4. Da li održati sadašnji način izbora?

  • I o tome smo razgovarali na IRC-u... Osim sadašnjeg načina, u kome zajednica bira članak, javio se i prijedlog da to radi jedna osoba. Oba načina imaju svoje prednosti i nedostatke:
    • Kad bira zajednica, vidi se po ovoj temi...
    • Kad bi to radila jedna osoba bio bi ujednačen kriterij, po meni kavalitetniji od sadašnjeg, ali, javio bi se otpor kod nekih suradnika (na IRC-u je jedan suradnik bio oštro protiv, neću ga spominjati, iako nikad ne glasa), to je opterećenje za osobu koja vrši izbor (treba mu dati zamjenika), moguće favoriziranje tema zavisno od afiniteta osobe koja uređuje... Mislim da bi trebalo pokušati podstaći (oživiti) sadašnji način, a ako ne uspije, onda probati na drugi način, s jednom osobom.

 • Bonč (razgovor) • Tagline: Recursive, adj.; see Recursive. •  16:35, 8. rujna 2012. (CEST)

Moje mišljenje je da je puno bolje poticati suradnike na glasanje nego da samo jedan suradnik bira, svi razlozi su već navedeni. :) --AmyMirka (Come into my world) 18:05, 8. rujna 2012. (CEST)

Ja sam za postojeći način, ali s većim angažmanom više suradnika, nego do sada.--Fraxinus (razgovor) 18:20, 8. rujna 2012. (CEST)

Treba ostati sadašnji način, svakako s većim sudjelovanjem suradnika. --Flopy razgovor 20:16, 8. rujna 2012. (CEST)

Problem je u onome Ne. On služi nekim suradnicima da izbace tuđi i nametnu svoj članak. tako je to prije bilo, i sada to predlaganje više nikoga ne zanima.

Izbaciti Ne, pa da vidimo koji će članak pobjediti. Kada krene kako treba onda će biti i prijedloga, a mineri-dišpetljivci više neće imati šanse da izbacuju najbolje članke, i naturavaju svoje. Zbog njih je to ispalo na najniže grane. Eto tako da znate. --Zeljko (razgovor) 22:01, 8. rujna 2012. (CEST)

Postojale su dvije struje; i ona jaća je uvijek nametala svoje članke i stavljala Ne na ostale. tako su to upropastili. I suradnici više nisu imali volje da predlažu, jel znaju čiji će prijedlog proći. Nije se ocjenjivao članak, nego struja koja ga je predložila. zato ni ja to višre ne radim --Zeljko (razgovor) 22:08, 8. rujna 2012. (CEST)

Stoga predlažeem da se izbaci NE. Ako ostane, ostaće ovako kako je. --Zeljko (razgovor) 22:08, 8. rujna 2012. (CEST)

Ja mislim da Ne treba postojati, prvenstveno zato što je čak bilo slučajeva da se nepažnjom izaberu članci s nedostacima (primjer). Što se poticanja na glasovanje tiče stvarno ne znam, možemo staljinističkim metodama da se aktivnog suradnika koji nije glasovao tri mjeseca blokira na jedan dan, a možemo i nešto kao Wikiprojekt:Bonovi - da nakon svakih 10 glasova ima članak po želji... :) Šala mala. --Orijentolog (razgovor) 22:42, 8. rujna 2012. (CEST)

Objasnio sam šta se radilo. Zbog toga NE je i zamrlo sve. Tu se nema šta raspravljat --Zeljko (razgovor) 23:01, 8. rujna 2012. (CEST)

Nadam se da naš Culo-sija nije u bijedi pa da je ubijeđen, nego da je uvjeren. :)
Što se tiče glasovanja, primijetio sam smiješnu situaciju da nam suradnici upadljivo masovnije glasuju za jubilarni članak, nego za izabrani, iako je jubilarac samo oznaka da je netko bio pod recimo nekim okruglim rednim brojem, a izabrani članak je znak da je zajednica potvrdila i priznala svim suradnicima na tom članku vrijednost tog članka.
Pretpostavljam da su suradnici ozbiljniji kad se bira izabrani članak.
Ne žele ispasti babaroge glasovanjem "protiv" kad smatraju da članak nije dovoljno dobar, a nije im toliko dobar da bi glasovali "za".
Možda im je teško sve pročitati kod predloženog članka da bi glasovali za nj, ili da bi ga uopće predložili, jer žele biti sigurni da su predložili nešto dobro, a da ih netko poslije ne iskritizira zbog lošeg izbora odnosno da ih zajednica glasovima "protiv" ne iskritizira.
Kod jubilarca to ne mora biti slučaj. Oni su često znatno kraći od izabranog. Kubura (razgovor) 04:21, 9. rujna 2012. (CEST)

Inače, shvaćam što je Zeljko mislio predloživši da se ugasi glasovanje protiv.
No to ništa ne bi pomoglo. Glas protiv jest za spriječiti da se izabere glupost.
Druga je stvar što se to može zloporabiti, pa se "minira" članak koji je izvrstan.
No zloporabe se mogu napraviti i kad je samo glas "za".
Nije neobično da se "miniralo" izbor članaka kad je (ne)organizirana skupina glasovala hrpimice za neki drugi članak. Kubura (razgovor) 04:27, 9. rujna 2012. (CEST)

Prijedlog[uredi]

U komentarima koje ste napisali i prema vašem mišljenju mogu zaključit da ima nekoliko problema, a ne samo pitanje glasovanja. Meni je žao što sam samo pokušao potaknuti glasovanje i predlaganje, da to malo živne, a to se pretvorilo u još jednu raspravu. Ali dobro, bolje sad nego za godinu dana. Prvo odgovori na pitanje Bonča dali imamo dovoljno dobrih članaka za predlaganje. Moje mišljenje je također da imamo, ali ih ne možemo naći.

Kako motivirati suradnike? Nisam za nikakve bannere koji iskaču, blinkaju itd. Jednostavno se treba razbiti strah od predlaganja. Par puta sam predložio svoj članak iako je neki već bio predložen. Zadnji puta je bio MBT-70, koji je u veličini duplo manji od prvo predloženog članka Uliks, no to me nije brinulo. Prva stvar, to što je neki članak manji ne znači da je lošiji. O nekim temama je jednostavno bespotrebno napisati hrpetinu teksta koja često izlazi iz okvira teme članka, a i same wikipedije. Druga stvar, ja sam predložio taj članak zato što sam uvjeren da je članak dobar, a ne zato što mislim da je bolji od drugog. To dali je neki članak bolji će odlučiti veći broj ljudi, a ne vi sami. Veća je šansa da pojedinac pogriješi u svom sudu nego da zajednica pogriješi. Zato trebate glasati, time dajete svoje mišljenje i onda ne može doći do toga da loš članak prođe. Ne može jedan suradnik potkopat sve. Pa nije taj nekakav poglavnik da ga svi prate.

Da li treba mjenjati način izbora, samo sa jednom osobom? Ne, ne treba. Zašto bi mijenjali sustav koji je dobro osmišljen, samo je problem u nekima od nas koje ili ne žele glasovati ili se boje da će se nekome zamjeriti ako izrazi svoje mišljenje. Ono NE koje je Željko spominjao mora biti. Ako ne postoji ne, onda su i nepotrebni komentari. Kako bi se članak poboljšao mora biti komentara i mora biti ne. Niti jedan članak nije savršen, ali treba ukazivati na greške kako bi bio bolji. Kolega Kubura je rekao kako se više glasuje za jubilarac nego za izabrani. Kako tamo može biti toliki odziv? Mislim da je to zbog toga što je sve servirano. Nema predlaganja, samo se glasuje. I sad imamo, po meni, dvije mogućnosti:

  • 1. Možemo ostaviti predlaganje članaka nekome drugome, a onda samo glasovati za već gotove prijedloge. Ideja da samo jedan suradnik bira izabrani ne dolazi u obzir, ali ovako ne bira nego samo predloži par članaka (problem je što bi ta osoba trebala dosta prčkat po wiki da nađe te članke.
  • 2. Možemo ostaviti sve kako je, samo bi bilo dobro da imamo neku "bazu" dobrih članaka. Ponekad je teško naći dobar članak među gomilom manjih. Tako bi sve bolje članke za koje mislimo da su dobri i zadovoljavaju kriterije izabranog stavili u tu kategoriju. Ovo nije novo na ostalim wikipedijama, recimo takva podjela postoji na en.wiki. Imaju izabrani članak i dobar članak. Između njih gotovo da nema razlike, jedino što je jedan postavljen na naslovnicu, a drugi bi mogao biti ali još nije izabran. Slično je i na sr.wiki. Sada, hoćemo li imati samo neku osobu ili par njih koji će određivat dali je članak dobar ili nije ili ćemo opet glasat, ne znam. Ja sam za da to odradi nekoliko osoba koji objektivno znaju što članak treba imati i kako treba izgledati. Na taj način bi samo dobar članak moga biti izabran, a članak bi tako postao bolji, jer dva puta mora proći "kontrolu kvalitete" i moguće ispravke, prvi puta pred komisijom, a drugi put pred porotom ;).

Mogu samo reći da prijedlozi za 49. tjedan i dalje zjape prazni, a zadnji je dan. Ja ću dati svoj prijedlog nakon što da netko drugi. Neki nisu ni glasali za ovaj tjedan, govore što treba učiniti, a ni sami to ne čine. I naglastit ću, nemojte se obeshrabrit ili naljutit ako vaš članak ne bude izabran ili vam nešto ne bude po volji, pa nismo mala djeca.--Culo-sija Mil Land Vehicle Icon.svg 10:23, 9. rujna 2012. (CEST)

Protiv sam promjene sustava kojim biramo izabrane članke. Sustav je dobar, samo se svatko od nas treba potruditi. Ostavljanje cijeloga tereta na jednu osobu oslobađa ostale odgovornosti, a pojedinca izlaže brisanom prostoru na kojem bi se našao u slučaju "pogrješnog" izbora i moglo bi se dogoditi da vrlo brzo ostanemo bez dragovoljca koji je to odrađivao i našli bi se u goroj situaciji nego sad. Članke za predlaganje treba potražiti u već predloženim, ali koji u tom trenutku nisu prošli jer je konkurencija tada bila jača (bilo je i takvih tjedana, treba ih potražiti u arhivu predlaganja), više pozornosti obratiti na aktualne teme i predložiti članke koji su iz nekog razloga poželjni da upravo u tom tjednu budu na Glavnoj stranici - tu se pokazuje naša solidarnost gdje možemo pomoći neki članak dotjerati do više razine ili nesolidarnost i pokopati predlagača i članak i glasovanje (tu opet - htjeli mi to ili ne - dolazimo do posljedica, jer oni koje takvi rezultati odbiju od budućih predlaganja i sudjelovanja u bilo kakvim postupcima gdje bi trebali zajednički odlučivati izbjegavaju buduće procese, što je na neki način razumljivo, a imamo smjernicu koja nam govori da bilo kakvo nekonstruktivno kritiziranje ometa rad Wikipedije - što se na žalost ponekad zaboravlja). Još 2006. godine predložila sam po uzoru na njemačku Wikipediju i više "kategorija dobrih članaka", a Branka je dopunila: "Naravno, de wiki je daleko veća i ima u odnosu na našu cijeli niz prednosti, pa se teško baš previše po njoj ravnati. Koliko sam ja razumjela, oni imaju čak tri kategorije na neki način "izdvojenih" članaka. Pored izabranih, imaju još izvrsne članke i "članke koje preporučuju za čitanje". Naravno, naša wiki je jako daleko od mogućnosti da se organizira na sličan način, no, možda možemo razmisliti o slijedećem: Ako je neki članak predložen za izabrani, ali iz nekog razloga nije izabran, moglo bi ga se u tom slučaju proglasiti, recimo, vrijednom za čitanje, ili izvrsnim. Ako ga je netko predložio, a autor ga, u skladu s obrazloženjem suradnika koji glasaju protiv njegovog izbora za izabrani, doradi, možda bi se moglo uvesti i jednu od ove dvije kategorije, pa ga onda proglasiti takvim. Osnovna pretpostavka za tako nešto je, da članak uopće zaslužuje biti predložen za izabrani. No, nadam se da ćemo svi biti dovoljno ozbiljni i da drugačije članke nećemo niti predlagati. Branka France 09:49, 20. studenog 2006. (CET)". I dalje mislim da je ovo odlična ideja i imali bi uz postojeći uhodani sustav samo još jedan dodatni koji bi nam pomogao kod odabira "izabranih članaka", jer te "vrijedne ili izvrsne" članke mogli bi birati istovremeno s biranjem Izabranih i Jubilarnih članaka gdje ima zaista dovoljan broj članaka koji su budući kandidati za Izabrani članak. --Roberta F. 11:10, 9. rujna 2012. (CEST)

Kao što sam i već napomenuo, slažem se s tim da trebamo uz izabrani imati još jednu kategoriju vrednovanja članaka. Izabranih članaka može biti samo 52 u godini, dok bi ovih bilo puno više. Za dvije podkategorije kao na de.wiki mislim da nema potrebe, nemamo mi toliko članaka. Samo to s još jednim glasovanjem... i ovako mnogi ne glasuju, pa kako će tek onda kada ćemo imat tri (izabrani, jubilarni i dobri).

I onda bi bilo dobro da ustvari samo članci koji su u kategoriji dobri (ili izvrsni ili kako god ih nazovemo) mogu biti predloženi za izabrani, kako se nebi neki članci "švercali" i radili nepotrebne rasprave zašto ne može biti izabran (vrlo često imaju manjka izvora, pravopisne grešake ili su pristrani, što bi i bili kriteriji za dobar članak). Znači, nebi trebali izmišljati nikakve nove kriterije, ostali bi isti i za izabrani i za dobar, samo što bi izabrani bio na naslovnici. I predložio bi da onda ti dobri i izabrani trebaju biti poluzaštićeni (ako se ima malo za napisat, češči bi bili detruktivni doprinosi od onih korisnih), ne znam dali su i sada takvi.--Culo-sija Mil Land Vehicle Icon.svg 11:53, 9. rujna 2012. (CEST)

Komentar[uredi]

Na hr wiki ima dovoljno suradnika da izabrani članci mogu zaista biti izvrsni članci. Problem vidim u nečemu što se obično naziva hrvatski jal, primjer od prošle godine.

  • Naime, kvalitetu članka nije moguće mjeriti brojem izvora. To je glupost. Netko može reći ako imamo dva jednako duga članka da je bolji onaj koji ima veći broj izvora. Ponavljam, to je glupost. Bolji članak je onaj koji kvalitetnije i sveobuhvatnije pokriva zadani pojam, ne onaj koji ima veći broj izvora. Tek onda ako oba članka jednako kvalitetno prikazuju pojam o kojem govore, onda se kao dodatni kriterij u priču može uvesti neki numerički, efemerni kriterij tipa broja izvora. Istina jest da članci na wiki trebaju izvore i da suradnike motiviramo na dodavanje odnosno pisanje izvora u članke koje pišu tako što uvjetujemo sudjelovanje u izboru najboljih članaka izvorima u članku, ali to ne znači da su time automatski izvori postali jedino ili najbitnije mjerilo kvalitete.
  • Također, broj slova u članku isto tako nije mjerilo jer o nekoj se temi mogu napisati cijele knjige, a neka se tema iscrpi u desetak ili manje rečenica. Primjeri opsežnih tema su npr. životopisi poznatih političara, primjeri šturih tema su npr. životopisi manje poznatih političara ili afričkih skijaša.

Zajednica se mijenja, suradnici odrastaju, neki odlaze, neki dolaze, neki se vraćaju. Prije 2007. izvori na Wikipediji su bili nepoznat pojam, danas su u nekim glavama toliko nužni da "nije moguće napisati kemijsku formulu vode bez izvora". S vremenom će svi shvatiti da se kvalitetan članak mjeri znanjem, količinom kvalitetno prezentiranih informacija, ne brojem izvora. Robertin prijedlog o još jednoj kategoriji vrednovanja članaka nije loš. Tu bi se npr. mogli uvrštavati članci koji zadovoljavaju većinu kriterija za izbor i zapravo takvi članci danas bivaju birani za izabrane, i onda kad bi suradnici u tim člancima ispravili manjkavosti odnosno dopunili ih na potreban način, dobili bi članke koje nitko ne bi mogao kritizirati, i za koje bi potom bio užitak glasovati. Suradnik ManUsk me pitao jednom što s izabranim člancima, moj odgovor je bio - kad postojeći sustav prestane funkcionirati, promijenit ćemo ga. Ovaj sustav još funkcionira, makar pomalo na škrge. Smiley.svg Ako se većina složi usvojit ćemo novu kategoriji vrednovanja članaka, moguće da je upravo to potrebno da bi sustav radio bolje. SpeedyGonsales 13:48, 9. rujna 2012. (CEST)

Da očiti primjer hrvatskog jala hvala Spidi što si nam na to ukazao. Ako neće proći "moj" članak neće ni "tvoj".--Šokac 14:07, 9. rujna 2012. (CEST)
Usporedi moje i svoje obrazloženje u glasovanju i ono što sam ovdje gore napisao, pa razmisli. Svatko pogriješi, ali inzistirati na pogrješci i nakon godinu dana, to onda više nije pogrješka. SpeedyGonsales 14:24, 9. rujna 2012. (CEST)

Znači onda od izabranog članka ništa. Vidim da su još veoma aktivni oni koji na sve članke dijele NE, osim na svoje. pa neka onda bude tako, kako je sad. Što bi neko glumio cukuna, kad zna da da se ne glasa za članak nego za predlagatelja. Laku noć ovoj temi.--Zeljko (razgovor) 23:26, 11. rujna 2012. (CEST)

Smeta me ova priča, moj članak, tvoj članak... pa čija je onda wikipedija, znam da Željko ima 50% dionica, a ja ću se usudit tražit 1%... to ne valja, krivo postavlja stvari i šalje krivu poruku. Kada uneseš promjenu i stisneš Sačuvaj stranicu, poklonio si svima svoj rad, više niš nije tvoje! Znam da nije lako, ali je tako! Što se tiče izbora, glasanja i slično... malo nas je al nas ima, treba svježe krvi, i čuvati ih ko vodu u pustinji. Ne možeš nikog natjerati na ništa! Nagrada za Jubilarni članak, po meni bezvezna stvar, ali se više glasa nego izabrani članak, vjerojatno zato kaj je ljudima interesantnije i primjete kad se okrene "tisućica" (znam da meni je) i dobiš nagradu (znam da meni nije)! Jedino moram primjetit da je stranica za glasanje za Izabrani članak malo grafički nepregledna i zbunjujuća (moj dojam)! Uostalom Izabrani članak mora bit dobar, za procjenu čega treba malo iskustva, a i malo truda, pa možda i nije baš za svakoga (dobar mora biti i Jubilarni, ali tamo se može birat i najmanje loš, pošto je vrijeme nastanka, kriterij za kvalifikaciju - po meni katastrofa)! Ustvari, samo molim da se članci ne svojataju, jer to postavlja krive temelje iz čega proizlaze potencijalni nesporazumi i krivo razumjevanje Wikipedije! Vedran12 (razgovor) 10:42, 12. rujna 2012. (CEST) (P.S: sorry na pravopisu i gramatici i ostalim jezikoslovnim stvarima)

Slažem se sa svime što je Vedran12 napisao. Evo, cijela rasprava nastala samo zato što sam pokušao potaknuti suradnike da se aktivnije uključe u glasovanje i predlaganje (vidi na vrhu) što se nije dogodilo. Neki od suradnika koji su se uključili u raspravu, dijele svoje komentare bez osnove i bez da prvo pogledaju kada su oni zadnji puta glasovali ili predložili članak. Neki admini se prepucavaju međusobno, a trebali bi biti primjer ostalima. Neću konkretno spominjati tko i zašto, ali neka se ne uvrijede oni za koje ovo što sam napisao ne vrijedi. Nije ovdje samo problem u izabranim, problem je općenito u atmosferi. Ovako nećemo ići naprijed, kada se iza ugla samo čeka da se napadne drugoga. Primjer vam je i u ovoj raspravi, nađite ga. Takva prepiranja preselite na privatno, ne javno. Ova rasprava zbog toga nema smisla. Administratori, zapitajte se zašto vas je zajednica izabrala? Zato da pružate primjer, a ne da odbijate nove suradnike svojim ponašanjem i stavovima. Toliko od mene, nemam više što reći o ovoj temi.--Culo-sija Mil Land Vehicle Icon.svg 11:47, 12. rujna 2012. (CEST)
Culo, već sam ti napisao, naj se žestit. :) Istina je da bi admini trebali biti pametni i ne se međusobno prepucavati, ali nisu admini savršeni, kao ni suradnici. Osim toga, zar je nedopušteno da dva admina imaju različito mišljenje? Koliko znam smiju ga imati. Jedino bi trebali priznati kad su u krivu, što se sad nažalost ne događa, nego onaj tko je u krivu nestane s wiki i šuti. Ali opet, zar se takve stvari ne događaju i u stvarnome životu? Pišeš "cijela rasprava (je) nastala samo zato što sam pokušao potaknuti suradnike da se aktivnije uključe u glasovanje i predlaganje što se nije dogodilo", da, nisu se ljudi više uključili u postojeći sustav iz nekog razloga. Najvjerojatnije zato što postojeći sustav nije dovoljno dobar. Dobar dio komentara ovdje napisanih je istinit i točan najmanje 90%. Ali nisu svi u pravu 100%. Ako nađemo točan uzrok problema, onda smo našli i rješenje. Ja ovdje u Kafiću nisam napisao rješenje, napisao sam jedan prijedlog i jednu ideju, jer iako mislim da znam što ne valja, nisam siguran da znam točno kako sve to ispraviti. Ali ako svako pomogne, pa i opstruiranjem nekih prijedloga (kao Ex13) ako misli da prijedlog nije dovoljno dobar, to je dobro. Ja se ne vrijeđam ako mi netko napiše da moj prijedlog nije dovoljno dobar. Culo-sija, vrijeđa li tebe ako ja napišem da prijedlog koji sam ja sam napisao a ti i ja smo pričali o njemu - nije dovoljno dobar? SpeedyGonsales 12:21, 12. rujna 2012. (CEST)
Speedy ne vrijeđa mene što netko da konstruktivni prijedlog, zašto bi. Poštujem tuđa mišljenja, ali imam i svoj stav. Vidim da od ovoga ne bude ništa kakvo god riješenje iskemijali ukoliko se malo aktivnije ne pristupi sudjelovanju oko izabranog članka. Ali, kao što je i Ex rekao, što ćemo raditi novi sustav i napravit dodatni posao suradnicima koji će ga složit i održavat ako i dalje nitko ne misli glasat.--Culo-sija Mil Land Vehicle Icon.svg 12:49, 12. rujna 2012. (CEST)
Ja znam zašto ja ne glasujem. Ne glasujem zato što prečesto izabrani članci ne zaslužuju to biti. Da, imam visoka mjerila, i ne sramim se toga. Ja ne stignem sve ih srediti a njihovi autori su zadovoljni što su nabili veliku količini slova i slika, a ostalo, pravopis, izvori, kvalitetna tema, ostali kriteriji se prečesto zanemaruju. Ako glasujem protiv, onda mi to Šokac uzima za zlo (vidi gore), a svaki svoj glas valjano obrazložim. Zato ne glasujem. Jer nisu mi bitne sličice i veliki broj slova. I to što netko poziva u Kafiću na veću aktivnost oko glasovanja neće promijeniti moje navike. Ali ako promijenimo sustav, ako počnemo više utemeljeno kritizirati članke na izborima za izabrani, ako zabranimo glasovanje protiv bez valjanog obrazloženja, onda ću i ja glasovati za izabrani članak. Također, ako bude kategorija ili popis ili oboje, onda ću lakše moći naći članak koji bi predložio za glasovanje za izabrani. Može se nešto promijeniti. Ali ne pozivanjem, jer ljudi bi došli da žele već davno. Treba nešto promijeniti, pa će glasovi doći i bez poziva. I glasovi za i glasovi protiv. I dobit ćemo bolje članke, koji nas neće sramotit' nepismenošću. SpeedyGonsales 13:22, 12. rujna 2012. (CEST)
Copy-paste od dolje Kada je na naslovnici bio članak manji od 15 kilobajta? Nikad, objašnjenje je bilo da ne vrijedi, da je premalen. - to obrazloženje više ne vrijedi ako je članak zaokružen, ako valjano pokriva temu. Svaki izvrstan članak, dakle članak koji je dobro napisan, valjano pokriva temu, ima izvore itd. i recimo ima preko 7KB nije prekratak. Može imati i 50KB, ali ako ne pokriva valjano temu, onda je prekratak. Ali ako je zadana tema valjano obrađena u 7 KB, nema razloga diskvalificirati ga. SpeedyGonsales 13:33, 12. rujna 2012. (CEST)
Samo bih još nadodao na ovo tvoje, ne treba samo kritizirati nego i pohvaliti i ukazati na ono što je dobro. A ovo što je bilo prije (uzimanje za zlo), nije samo jedna strana kriva, obje su. Ne znam zašto se uopće vraćate na to. Jednostavno prebolite i krenite dalje.--Culo-sija Mil Land Vehicle Icon.svg 13:43, 12. rujna 2012. (CEST)
Ja sam jedan od malobrojnih redovitih glasača koji glasuje gotovo svaki tjedan za izabrane članke te svaki put za jubilarni članak. Priznajem svoj "grijeh" da nerijetko glasujem, a da prije toga temeljito ni ne pročitam članak. Temeljito pročitam članke tema meni dobro znanih i srodnih, ali ako to nisu takve teme ne čitam uvijek nego glasam po inerciji, čim vidim da je netko drugi glasao za. Nije dobro, znam, ali to sam radio da sustav biranja izabranih članaka ne propadne dokraja. Izgleda da će se na kraju očito nešto trebati mijenjati, iako nisam za neke radikalne promjene. --Flopy razgovor 18:37, 12. rujna 2012. (CEST)
Joj Spidi nitko ti neuzima ništa za zlo, to samo ti tako misliš. Ja tvoje prozivanje mene ne smatram zlim, jednostavno nebitnim, smor --Šokac 22:38, 12. rujna 2012. (CEST)

O wikipediji u medijima[uredi]

Portal Jutarnjeg lista, objavio je članak, kako je američki pisac Philip Roth pokušao promijeniti podatke o svojoj knjizi i o tome objavio članak u novinama. http://www.jutarnji.hr/draga-wikipedia--ja-sam-philiproth--podatak-o-meni-nije-tocan-/1052850/ --Fraxinus (razgovor) 23:31, 10. rujna 2012. (CEST)

Čitao. Ha-ha, imamo i mi iskustva sa njima. Ali kome objasnit. Zato nemojte kopirat sa en-wiki. --Zeljko (razgovor) 17:57, 11. rujna 2012. (CEST)

Prijedlog nove kategorije "izabranih" članaka[uredi]

Slijedi konkretan prijedlog koji porijeklo vodi iz 2006. godine, od suradnica Roberte F. i Branke, a danas ga je četvero suradnika malo "bistrilo" na ircu.

  • Trenutačno imamo dva izbora za članke, za izabrani članak i za jubilarni (najbolji članak napisan u danu kad je hr wiki dobila novu tisuću članaka). Sadašnje stanje "lijenosti" suradnika pri biranju izabranog članka djelomično je rezultat nekih bivših preglasavanja suradnika, djelomično je rezultat toga da za predlaganje članaka treba tražiti po cijeloj wiki kako bi predložili neki zaista dobar članak. Problem se može olakšati stvaranjem nove kategorije "predloženih" članaka, koja bi bila mjesto gdje svatko može pogledati ako nema inspiraciju koji bi članak predložio za izabrani.
  • Koji članci bi ulazili u tu kategoriju? Lako smo se složili da ne želimo novo glasovanje za "predložene" člane, jer i postojeći broj glasovanja je ponekad previše. Smiley.svg Onda se nametnulo očito rješenje - na postojećim glasovanjima (za izabrani članak i za jubilarac) bolji članci dobiju puno glasova, lošiji malo, ali samo jedan biva izabran. Ako prvi članak dobije 12 glasova, svi koji su dobili 8 ili 10 glasova sigurno nisu loši, ali opet nisu ni dovoljno dobri - da jesu, dobili bi 12 glasova. Logičan je kriterij postotak glasova prvog članka, npr. 50% ili više.
    • Ako se složimo oko takvog kriterija, onda je lako odmah napuniti kategoriju "predloženih" članaka tako da se prođe glasovanjima za izabrane članke i jubilarce u npr. zadnje dvije godine. Ako bi uzeli samo zadnjih godinu dana možda bi bilo premalo članaka, a bili bi sigurno nepravedni prema onim starijim člancima, Ako bi išli previše unatrag, dobili bi možda previše slabe članke u usporedbi s današnjim člancima koji su na glasovanjima drugi ili treći. Koliko točno ići unatrag i nije previše bitno, jer ionako to je posao koji se ne može odraditi u jednom danu, treba pogledati glasovanja, treba pogledati članke, i treba uvrstiti sve koji to zaslužuju.
    • Postavilo se pitanje punjenja odnosno pražnjenja te kategorije. Naime, lako je pretpostaviti da će se kategorija zasigurno prazniti, jer kad će suradnici biti lijeni tražiti po wiki, ili neće imati neki svoj članak za predlaganje, samo će izabrati neki članak iz te kategorije i predložiti ga za izabrani. Ako će biti samo jedan članak predložen, onda imamo jedan članak manje (skoro) svaki tjedan, a kategorija se ne puni iz glasovanja za izabrani članak. Zato postoji glasovanje za jubilarac, koje se događa svaka 2-3-4 tjedna, i koje predstavlja stalni izvor novih, prilično dobrih članaka. Kako ne bi birali samo članke koji budu snimljeni nekog slučajnog dana (na dan jubilarca), suradnici će biti motivirani više predlagati članke za izabrane koji već nisu u ovoj kategoriji, kako bi ušli u nju, ako dobiju dovoljan broj glasova. Ako suradnici budu slabo aktivni u glasovanju i predlaganju kao u zadnje vrijeme, novi sustav će donijeti samo privremeno poboljšanje, od kakvih 6-12 mjeseci. Ako to poboljšanje donese veću aktivnost suradnika oko glasovanja, onda novi bolje nijansirani sustav jamči više zadovoljstva suradnicima, jer i članci koji ne budu izabrani za naslovnu stranicu dobivaju mogućnost da lakše budu izabrani drugi put, a dobri članci koji su zaboravljeni jer su se birali za jubilarac sad lakše ulaze u izbor i za izabrani članak.
  • najbolje ime za kategoriju bi bilo Vrijedni članci. Sadašnji izabrani članci su općenito najbolji članci, jubilarci su najbolji članci napisani u nekom slučajnom danu, članci u ovoj kategoriji bili bi sigurno neloši, ali opet nedovoljno dobri i zaokruženi, jer da su bili bolji bili bi već izabrani. Oni su sigurno vrijedni pažnje, vrijedni čitanja, ali samim time što su dobili puno glasova ne mora značiti da su to automatski i (dovoljno) dobri članci da bi bili u kategoriji koja bi se mogla zvati Dobri članci, zato - Vrijedni članci.
  • postavilo se pitanje grafičkog dizajna - kako ćemo označiti takve članke. Najviše glasova je bilo za srebrnu zvjezdicu Fairytale bookmark silverstar.svg pošto izabrani članci imaju imaju zlatnu zvijezdu, ali kako suradnici Wikipedije mogu imati problema s prepoznavanjem boja, moguće je imati srebrnu zvjezdicu manju po veličini od zlatne Fairytale bookmark silverstar.svg, srebrno kaligrafsko slovo V Srebrni V.svg (za vrijedan članak) ili srebrni krug, srebrni romb odnosno karo znak u kartama, kome treba još jedan krak da bi dobili zvjezdicu.
  • Ovakav sustav jamči više zadovoljstva suradnicima, pozivam suradnike koji vole dizajn neka predlože ili naprave logo koji bi bio na vrhu i dnu ove kategorije članaka. Osim oznake na vrhu stranice, na dno stranice stavio bi se predložak kad i kako je članak došao u ovu kategoriju, tako da bude lako znati kad ga se može opet predložiti za izabrani. Također, članak se u većini slučajeva ne bi smjelo predložiti bez prethodne dorade ako je došao u kategoriju putem izbora za izabrani članak, jer da mu dorada nije trebala ne bi došao u ovu kategoriju. SpeedyGonsales 20:07, 11. rujna 2012. (CEST)
Snažno PROTIV PROTIV nove kategorije, a još više za označavanje članka vrijednim, jer poučen iskustvom vrijedni članak ili kako ga nazvali, bit će onaj koji ima puno teksta i slika, i lijepo izgleda, a što unutra piše koga briga. To je općenito problem i sada, ali to je ionako očito nebitno. Druga stvar, kategorizacijom se ništa neće riješiti. Ako ste već tako zamislili "vrijedne članke", onda je prikladnije sastaviti popis predloženih članaka, i na njega dodavati članke koji nisu izabrani. Još jednom ponavljam, kako sam snažno protiv stavljanja kategorije i označavanja članaka takvim oznakama.--Ex13 (razgovor) 21:06, 11. rujna 2012. (CEST)
Ovo gore nije protivljenje prijedlogu slaganja neke vrste vrela članaka za izabrane članke, nego je protivljenje obliku tog vrela, umjesto kategorije i sličica u člancima predlaže se popis i nikakvo označavanje tih članka sličicama. To je također prijedlog koji ima smisla (minimalističkog), i treba ga tretirati kao takvog, kao prijedlog. SpeedyGonsales 21:56, 11. rujna 2012. (CEST)
Za one koji baš inzistiraju na sličicama, ova sličica Srebrni V.png može biti na vrhu popisa članaka (ako se složimo da hoćemo popis), tako da dotični popis ne bude preveč spartanski. Smiley.svg SpeedyGonsales 21:56, 11. rujna 2012. (CEST)

Ex13, kad otvoriš bilo koju wp kategoriju, što vidiš? Popis! Razlika između običnog popisa i kategorije je što kod kategorije to ide automatski, a popis se mora održavati. U članku bi svakako morala biti neka oznaka, makar predložak, za evidencije oko njegovog osposobljavanja za izabrani... Nebitno je da li uz to ide i dodatni grafički element (ja navijam za ♦)  • Bonč (razgovor) • Tagline: Čitanje kvari vid. Dobro vide samo nepismeni. •  21:46, 11. rujna 2012. (CEST)

Kategorija se ne dodaje automatski.--Ex13 (razgovor) 21:58, 11. rujna 2012. (CEST)
Tehnički, lakše je održavati kategoriju nego popis. Popis je pregledniji, jer u njemu mogu biti navedeni svi bitni parametri članka (duljina članka, broj izvora, datum izbora, tip izbora - izabrani ili jubilarac, itd). Oznaka ne mora uopće postojati (ako je kategorija - ona je dovoljna, ako je popis, ne treba nikakva oznaka), ako već nekakva oznaka postoji ona može biti samo na dnu članka, kako je već gore predloženo. SpeedyGonsales 22:04, 11. rujna 2012. (CEST)

Onaj tko vidi kategoriju "Vrijedan članka", valjda mu je to dovoljno da shvati da je to vrijedan članak. Valjda mu ne treba i slikovno prikazati. --Ex13 (razgovor) 22:08, 11. rujna 2012. (CEST)

Možda bolje popis kako je predložio Ex13 nego kategorija. Za označavanje tih članaka bi srebrnu zvijezdicu, bez ikakvih dodataka na dnu članka (tjedan kada je izabran ionako piše u zvjezdici). I protiv sam automatskog ubacivanja jubilarnih članaka u taj popis. Jubilarni se često biraju prema izgledu, temi i količini u odnosu na ostale članke toga dana u kojima konkurencija nije baš velika. Na taj popis ne bi trebali uvrštavati biografije živih osoba, možda čak i teme koje su aktualne, one se mijenjaju pa se time mijenja i kvaliteta članka. I taj popis ne bi trebao biti samo "popravni dom" za članke koji nisu izabrani nego baza dobro napisanih članaka dobro obrađene teme (o nekima se ne može napisati mnogo) Primjer kako kvalitetan članak ne treba imati niti sliku niti previše teksta na en:wiki.--Culo-sija Mil Land Vehicle Icon.svg 22:41, 11. rujna 2012. (CEST)

Dobar, bolji, najbolji. Ovim prijedlogom nit će se povećati kvaliteta članaka, dapače, pasivizirat će se, jer će članak već imati neku zvjezdicu. Nit će se riješit problem što ljudi ne predlažu članke, a još manje će ih se natjerati da glasuju. Još jedna bezvezna ideja pokupljena s engleske wiki. Prošli smo fazu usvajanja. Sad radimo inkubator. Valjda će se izaći iz faze pelena i igrarija. Ovo je samo moj komentar, ništa osobno. --Ex13 (razgovor) 22:51, 11. rujna 2012. (CEST)

Kakav vrijedan članak; jel vi sebe čujete. --Zeljko (razgovor) 23:31, 11. rujna 2012. (CEST)

Naravno, najlakše je odmah popljuvat ideju. I neće povećati kvalitetu članka? Ne bih rekao. Ajmo sada iskreno, koliko suradnika pročita i ispravi dobar članak kojeg je napisao neki drugi suradnik? Možda jedan, ako uopće nađe taj članak. Imamo preko 113.000 članaka. Već postoji takva kategorizacija, prema veličini (mrva, srednji članak i veliki članak koji je gotovo uvijek i izabrani). Stvorili smo atmosferu (možda ne namjerno) u kojem vlada mišljenje da samo veliki članak može biti na naslovnici i kako samo on vrijede, a busamo se kako nam je kvaliteta ispred svega. Kada je na naslovnici bio članak manji od 15 kilobajta? Nikad, objašnjenje je bilo da ne vrijedi, da je premalen. Istaknuti su samo oni ogromni članci (nekima nije ni mjesto na wikipediji, nego na wikiknjigama), a što je sa izvrsnim člancima o manje poznatim temama. Nigdje se ne spominju kao nagrađeni, kao dobri članci. Zašto nebi izdvojili vrijedne članke iz tih 112.000 u kojem su većina mrve, dosta ih je označeno sa nekim predloškom za održavanje i slično. Zašto ne bismo imali primjere kako članak mora i treba izgledati? Možemo se pretvarati da nam veličina nije bitna, ali je, itekako je. Treba shvatiti da wikipedija nije samo napisat članak i nikad ga više ne pipnut i pročitat. Ovime bi popunili "rupu" koja je nastala između izabranih kojih može biti samo 52 u godini i običnih mrva i nedorađenih članaka, a između ostalom u njihovom izglasavanju se može navesti što treba popraviti kod članka da bude bolji, što se kod ostalih članaka ne radi.
Kada su bili predloženi manji članci, o kojima je teško išta napisati (na internetu je malo korisnih stvari, puno više je smeća) odmah se popljuvaju. Znači, izabrani članak samo može biti onaj koji je slijepo prepisan s neke druge wikipedije sa svojih 200 ili više šugavih izvora koji nemaju svrhu i često vode na portale "samoprozvanih" novinara. E to je glupo, a ne ovaj prijedlog. Što, počet ćemo prepisivati sa en.wiki članke o svojoj povijesti i običajima samo da bi mogli završit na naslovnici. Tim člancima vjerujete, a ovoj ideji ne (koja je sa istih tih wikipedija s kojih prevodite). Ideja je odlična, samo ju još treba razradit do detalja. Ali naravno, mi do toga nećemo ni doći zato što će biti sasjećena u korjenu i biti proglašena kao glupa, kao i trud suradnika koji su do te ideje došli.--Culo-sija Mil Land Vehicle Icon.svg 00:16, 12. rujna 2012. (CEST)
Culo, naj se žestit, Ex je samo jedan suradnik od njih par stotina koji uređuju hr wiki svaki mjesec. Jest da se u Kafiću javlja njih tek desetak ili dvadesetak, ali jedan glas neće pokopati ideju. Ideja će biti pokopana ako se ne izjasne drugi suradnici. Jer ako se izjasni samo još dva ili tri suradnika za popis ili kategoriju, za oznaku ili bez, onda je to ipak većina suradnika koji su se javili. Ako se izjasni još 5 ili 10 njih, onda je to više nego jasno stanje. SpeedyGonsales 00:27, 12. rujna 2012. (CEST)

Najrađe se ne bih ni miješao, ali ne mogu biti miran kad netko kaže da je nešto bezveze bez nekog argumenta, a sustav dokazano funkcionira na drugim wikipedijama.--Culo-sija Mil Land Vehicle Icon.svg 00:36, 12. rujna 2012. (CEST)

Sad moram ja primjetiti, mi nismo druga wikipedija. Sustav usvajanja je dobra ideja koja je kod nas dobro funkcionirala kad je npr. Roberta F. bila neformalna mentorica. Kad se ideja formalizirala, onda je propala. Kad je projekt mali stvar se vrti oko nekoliko suradnika i njihove dobre volje i njihovog rada. Ex13 (ako ja dobro razumijem što on želi reći) želi reći da nova kategorija nema smisla ako će to samo značiti kićenje dvostruko većeg broja članaka besmislenim oznakama. Ako će se napraviti popis članaka da se olakša predlaganje članaka za izabrane, protiv toga ni on nema ništa protiv, samo je PROTIV PROTIV jer mora biti PROTIV PROTIV. Smiley.svg SpeedyGonsales 00:44, 12. rujna 2012. (CEST)

Speedy, nebi htio spamat temu, ali ne moraš nam tumačit što je tko mislio i reko. Nebumo čitali između redaka :)--Culo-sija Mil Land Vehicle Icon.svg 00:50, 12. rujna 2012. (CEST)

Ako nećeš spamat, onda nemoj spamat. :) SpeedyGonsales 01:16, 12. rujna 2012. (CEST)

Cijenim zamisli kolega. Nisam protiv - ako ćete ju uvesti, samo naprijed.
Problem je da to opet ne spadne sve to na leđa istih koji će to obavljati ili održavati.
Jer ako će se puniti kategorija ili popis, onda bi se to moralo zaključati da to smiju unositi samo automatski patrolirani suradnici. Kubura (razgovor) 04:29, 12. rujna 2012. (CEST)

Ovdje se radi o motiviranju za glasovati. Meni recimo trenutno postojeći članci nisu zanimljivi za čitati. Tema mi nije zanimljiva.
Osobno volim prvo pročitati je li sve uredno po pravopisu, a svakako volim vidjeti ima li kakvih unesenih gluposti, barem onoliko koliko se razumijem u temu. Pa ako jest dobro, glasujem.
Rekoh već da je ovdje glavna motivacija za glasovati dišpet, a ne sadržaj.
Ne smije nam se to događati, to je negativno. Kubura (razgovor) 04:29, 12. rujna 2012. (CEST)

Ili da napravimo ovo. Naša je zajednica i velika i mala. Mnoštvo onih koji uređuju, malo onih koji glasuju. Vjerojatno im je tjedni ritam prebrz. Nisu se ni "oslobodili" starog izbora, a evo već novoga.
Da napravimo da se članke predlaže cijeli mjesec. Isto tako da se cijeli mjesec može glasovati.
Recimo, predlažem ovu mogućnost. Primjerice, da za 1., 2., 3. i 4. tjedan u prosincu predlažemo članke cijelog mjeseca listopada (a ne kao dosad tijekom jednog tjedna). Glasuje se cijeli listopad.
Tako se ta dosadna zadaća glasovanja i predlaganja obavi jednom mjesečno, a ne svaki tjedan gledati. I četiri se tjedna riješi odjednom, odnosno umjesto četiri glasovanja, ispadne samo jedno glasovanje. Kubura (razgovor) 04:29, 12. rujna 2012. (CEST)

Kubura je gore napisao Nisam protiv, ali zašto je to upravo tako napisao?
Zašto se Ex13 tako buni protiv prijedloga?
Zašto je Culo-sija pokrenuo temu?
Mislim da odgovor leži u ovom mišljenju - Treba ostati sadašnji način, svakako s većim sudjelovanjem suradnika., odnosno njegova suprotnost - Ne može ostati sadašnji način, jer je očito da ne funkcionira dobro (što je uočio ManUsk još prije najmanje godinu dana).
Nisam spomenuo Zeljka, zato jer on nije napisao svoj prijedlog niti se protivio ičemu, ali je spomenuo svoje viđenje razloga zašto sadašnji način nije dobar.
Suradnike je nemoguće promijeniti, ali moguće je promijeniti način izbora članaka. Na izboru za jubilarca sudjeluje više suradnika nego na izboru za izabrani članak. Može se reći da se jubilarac oglašava na vrhu svake stranice kad je, i reći će se istina. Ali ima još jedan razlog - glasovanje za jubilarac održava se otprilike jednom mjesečno (nekad svaka 2 tjedna nekad rjeđe), i nitko se ne muči razmišljanjem koga će predložiti. Očito da ima smisla Culin prijedlog, jer olakšava "posao" traženja dobrih članaka. Ali isto tako dobar je i Kuburin prijedlog, jer ne gnjavi nas s jednim glasovanjem svaki tjedan, nego je jedno glasovanje mjesečno.
U ovom trenutku, ja bi oboje, usporio bi glasovanja za izabrane članke na mjesečni ritam, i otvorio bi novu kategoriju za članke koji nisu izabrani za jubilarca ili izabrani. Novo pitanje je također usporiti li samo glasovanje, ili i broj članaka za koje se glasuje? Ako usporimo ritam izbora (glasujemo za jedan članak), manje će članaka dobiti "sličicu", time će ta zlatna zvjezdica biti bitno vrjednija nego što je to sada. Članci koji ne prođu neće biti škartirani, nego će oni najbolji završiti u novoj kategoriji Vrijednih članaka, samo će nedovoljno dobri prijedlozi biti zanemareni, što je pravedno rješenje. Još su dvije promjene potrebne. Ako usporimo glasovanja s jednog tjedna na mjesečni ritam, treba dopustiti veći broj prijedloga, prag dići s 5 članaka na 8 ili 10, i jednako kao što su glasovanja za jubilarac kratka, ne mislim da ima smisla da glasovanje traje cijeli mjesec. Članci se mogu predlagati npr. cijeli mjesec, ali glasovanje ne bi trebalo trajati dulje od dva tjedna, najviše tri tjedna.
  • Solomonsko rješenje - jedno glasovanje mjesečno, za dva članka?
  • Nova (skrivena) kategorija Vrijednih članaka?
Jedino me još žulja novi ritam, jednom mjesečno može izgledati malo prerijetko. Ali ima sigurno više smisla nego glasovanje svaka 3 tjedna. Možda svaka 2 tjedna? Ne, to bi bilo prečesto. Smiley.svg SpeedyGonsales 10:06, 12. rujna 2012. (CEST)

Kratko i jasno protiv ovog kopliciranje. Kategorija, popis, zvjezdica ..... šta još. Malo aktivnije u izboru za izabrani članak i problem riješen.--Šokac 12:08, 12. rujna 2012. (CEST)

Moje je mišljenje da se s dva/tri tjedna glasovanja razbija rutina (za one suradnike koji glasaju, nije ih uvijek troje). Čini mi se da smo nešto slično već imali u praksi ili se o tome barem raspravljalo. Istina, to je bilo tamo negdje 2006. u kaosu oko novih pravila.

Što se tiče označavanja predloženih članaka - postoji predložak {{povijest članka}} koji se koristi u sklopu predloška {{razgovor zaglavlje}}. Predviđena je mogućnost da se njime između ostalog označavaju jubilarni i izabrani članci uz informaciju kad su izabrani odnosno kad su se pojavili na glavnoj. Ne bi bio problem dodati još jednu vrijednost parametra akcija = predloženi koji bi odmah članke trpao u kategoriju predloženih članaka. Tu bi se možda našlo i nekog škarta, ali ništa što suradnici u glasovanju ne mogu filtrirati. Uskoro planiram započeti izradu neke statistike za ovu godinu izabranih članaka pa vrlo lako mogu izvući popis predloženih članaka. Vidim da SpeedyBot dodaje predložak razgovor zaglavlje pa bi se tako moglo proći kroz cijeli popis i dodati predložak. Nakon toga, dodavanje predloška bila bi samo još jedna radnja kod zaključivanja glasovanja. U svakom slučaju, kategorija bi bila dobra zamjena za prekapanje arhiva glasovanja. --MayaSimFan 12:15, 12. rujna 2012. (CEST)

Slažem se s Mayinim prijedlogom i mišljenjem o razbijanju rutine. Također sam mišljenja da na Glavnoj stranici treba ostati dosadašnji ritam izmjene od jednog tjedna za promjenu Izabranog članka jer se događa da aktivni suradnici ne gledaju svaki dan Glavnu stranicu i tjedna je izmjena sasvim prihvatljiva. Zamolila bih samo sve suradnike da koji god način bude ili ostane, svaki zainteresirani suradnik za neko glasovanje zaista pročita članak za koji glasuje, unese svoje neke ispravke, dopuni i tek nakon čitanja, snimi svoj glas. Na taj ćemo način zaista povećati kvalitetu Izabranih članaka i ne će se događati da imamo članke s velikim nedostatcima na Glavnoj stranici. --Roberta F. 12:25, 12. rujna 2012. (CEST)
I dalje ostajem pri svom mišljenju Treba ostati sadašnji način, svakako s većim sudjelovanjem suradnika. Protiv sam bilo kakvog dodatnog označavanja i kategoriziranja članaka, ali sviđa mi se Kuburin i Mayin prijedlog da prorijedimo glasovanje i time razbijemo rutinu. Treba produljiti rokove za predlaganje članaka i onda glasati za više tjedana odjednom. Ako ni to ne privuče veći broj suradnika, tek onda treba razmisliti o radikalnijim rješenjima. --Flopy razgovor 18:40, 12. rujna 2012. (CEST)
Samo da se razumijemo, ja ne podržavam promjenu frekvencije predlaganja i glasovanja za izabrane. Mislim da bi glasovanje tek svaka dva ili tri tjedna možda čak i smanjilo broj glasača. Rutina glasovanja jednom tjedno, ponedjeljkom/utorkom (po slobodnoj procjeni, omjer glasova se obično nakon srijede više ne mijenja) drži cijelu tu mašineriju na kupu. Ona rečenica je vidim malo nespretno sročena, pardonček :). S druge strane, kad bi se mijenjala frekvencija glasovanja trebalo bi obratiti pažnju na moguće probleme: koliko vremena treba ostaviti između predlaganja/glasovanja i datuma pojavljivanja na glavnoj, kako spasiti glasovanje i mjesec ako se ne skupi dovoljno prijedloga, kako ponavljati pojedino glasovanje ako to bude potrebno, kako odrediti raspored pojavljivanja članaka na glavnoj, kako motivirati suradnike da pročitaju 5 predloženih članaka kad je ponekad problem proći i kroz 1, itd. --MayaSimFan 19:18, 12. rujna 2012. (CEST)
Evo i primjera iz 2007. kad je glasovanje trajalo po 2 tjedna, a članci su se predlagali svaki tjedan. Koliko se sjećam, a vidi se i po datumima uz glasove, smanjili smo na tjedan dana jer je većina glasova pristizala u prvih nekoliko dana, odnosno u prvom tjednu glasovanja. --MayaSimFan 19:34, 12. rujna 2012. (CEST)

Ja sam za tjedno glasovanje. Duže od toga je predugo i razbija kontinuitet.--Fraxinus (razgovor) 22:17, 12. rujna 2012. (CEST)

Meni se eto svidilo da se tijekom mjesec dana može predlagati i glasovati za određene članke. Doslovno se može predložiti i u zadnji čas, no onda bi to značilo da će vrlo teško skupiti potrebni broj glasova.
Predlagatelj(ica) i birač(ica) može sam(a) odlučiti za koji će tjedan u mjesecu predložiti članak: za 1., 2., 3. ili 4., stvar je osobne volje.
Budući da sad znatno sporije i znatbno manje glasujemo, sad više nije naporno svaki čas trčati na glasovanja, jer više nema strke i "brzo pregledaj/pročitaj članak" jer imaš samo 7 dana vremena.
Ako zbilja čitaš članak i zbilja ti je stalo promišljeno dati glas, onda je to takvi slučaj. Ako je ono glasovanje po šemi (ne)prijateljstva, onda sve ovo nije bitno.
Što se mene tiče, može biti i tjedno, ali onda se moramo pomiriti s time da će s <3 glasa moći izabrati izabrani članak, dok za jubilarca ni s 15 glasova "pobjeda" nije sigurna. Prihvatit ću svako rješenje. Kubura (razgovor) 01:34, 13. rujna 2012. (CEST)

Pregled[uredi]

tko tip vrela za izbor članaka oznaka da ili ne
Bonč kategorija oznaka - da, ♦
Culo-sija popis oznaka - da, srebrna zvjezdica
SpeedyGonsales i kategorija i popis
(kao za izabrane članke, skrivena kategorija i popis)
oznaka - da, Feather.svg
ime suradnika popis/kategorija oznaka/bez oznake

Wikipedija u medijima, drugi put[uredi]

Kada sam pisao o brujetu i pašticadi, poslali su mi odgovor: Nije relevantno, Autor: Jurica Pavičić, Jutarnji list, 12. rujna 2012.

Treba napomenuti, u članku se govori o wikipediji na engleskome jeziku koja uistinu jest kolonijalna, jer broj suradnika i administratora koji znaju hrvatski jezik ili žive u Hrvatskoj je malen, pa ispadne što ispadne. Mi imamo (skoro) sve članke koji se spominju u tekstu:

Koliko vidim, kratki smo samo u kulinarskim temama. E da, Tintoretto ima 3.650 bajtova (s međuwikijima), Žica (TV serija) ima 63.764 bajtova. Manchester United F.C. 53.070 bajtova, Napoleon Bonaparte 34.109 bajtova. Dakle u nekim stvarima se i ne razlikujemo, pop kultura je i na hr wiki važnija ili bar bolje obrađena od klasike. Gornja rasprava o duljini izabranih članaka se fino uklapa. :D Zašto pašticada ne bi bila izabrani članak? Koliko međuwikija mora imati da bi postala izabrani članak? Jesmo li iskompleksirani i nećemo izabrati pašticadu ili Maraton lađa samo zato što nema međuwikija, ili smo ponosni na svoju različitost, na svoju kulturu, na svoje naslijeđe? SpeedyGonsales 20:52, 12. rujna 2012. (CEST)

Kad dođeš 'vamo, vidit ćeš ti šta je brujet. (Nisam kuvar, al' mogu...)Face-grin.svg--MaCroatian squares Ljubicic.pngGa 20:58, 12. rujna 2012. (CEST)
Javili mi da je brujet zapravo brodet ili brudet - članak koji u ovom trenutku još nemamo. Očito novinar nije purger, ili se bar pravi da nije. :) SpeedyGonsales 21:32, 12. rujna 2012. (CEST)
Nema zato što nakon brujeta nisi sposoban za pisanje.Face-grin.svg--MaCroatian squares Ljubicic.pngGa 21:43, 12. rujna 2012. (CEST)
Kad smo već kod tih domaćih stvari, ima koji poljoprivrednik, nemamo članak sijeno (na en wiki en:Hay, a ima i na bosanskoj)--Culo-sija Mil Land Vehicle Icon.svg 22:05, 12. rujna 2012. (CEST)

Ja bih dodao da su područja iz kojih imamo ponajmanje članaka: kulinarstvo, moda (odjeća i obuća) i poljoprivreda.--Fraxinus (razgovor) 22:19, 12. rujna 2012. (CEST)

Kad već novinari rado koriste Wikicu, možda jednog dana privučemo i D. Butkovića pa će bit pašticade s Petrus Pomerolom. :) Članak pašticada već unaprijed može računati na moj glas za izabrani članak - uvjet nisu veličina ili referencije već isključivo najmanje dvije visokorezolucijske slike. --Orijentolog (razgovor) 02:21, 13. rujna 2012. (CEST)

Wikipedija u medijima, treći put[uredi]

Danas popodne išao sam malo prolistati novine i baš sam se razveselio, kada sam ugledao intervju sa Speedy Gonzalesom u Jutarnjem od subote, tjedni prilog Magazin, rubrika Tjedan u 10 pitanja, str.22. Speedy je po mom mišljenju, odlično odgovorao na pitanja, ja ne bi znao tako dobro odgovoriti :)--Fraxinus (razgovor) 17:17, 16. rujna 2012. (CEST)

Je li taj članak izašao na internetu? Kubura (razgovor) 07:03, 17. rujna 2012. (CEST)

Vjerojatno nije.--Fraxinus (razgovor) 18:54, 17. rujna 2012. (CEST)

MayaSimFan i Culo-sija prisustvovahu razgovoru s novinarom, papir mi nije ovdje ali imam puni tekst pitanja i odgovora koje sam poslao za objavu:

1. Gospodine SpeedyGonsales, vi ste jedan od petorice birokrata u hrvatskoj Wikipediji, popularnoj pučkoj enciklopediji. Što to znači biti birokrat u Wikiju?

Wikipedija je slobodna, otvorena enciklopedija. Da ju uređivanja bezbrojnih neprijavljenih suradnika ne bi pretvorila u kaos brine se više od 90 tisuća prijavljenih suradnika, 41 ophoditelj, 27 administratora i 5 birokrata. Ophoditelji su suradnici s duljim stažom koji uz redovno uređivanje članaka imaju uvid u doprinose neprovjerenih suradnika, koje mogu obrisati ako je potrebno, dotjerati ili samo označiti pregledanima. Administratori mogu isto to, ali mogu i zaključati članak, učiniti suradnika ophoditeljem ili blokirati suradnika ako je to nužno.

Biti birokrat znači moći sve do sad spomenuto, uz dodanu mogućnost promoviranja suradnika u administratora. Ali to također znači imati u mojem slučaju za 2 dana 9 godina volonterskog staža na Wikipediji.

2. Kada ste i zašto se uključili u rad hrvatske Wikipedije?

Moje prvo uređivanje pod ovim nadimkom je bilo u rujnu 2004. godine, kada inačica wikipedije na hrvatskome jeziku nije imala još ni 4.000 članaka, tada je to bila enciklopedija u pelenama koja je plakala "dođi, nahrani me, pričaj mi".

3. Koliko imate članaka i kako stojimo na svjetskoj listi?

Danas imamo preko 112 tisuća članaka, što može izgledati malo u usporedbi s 4 milijuna članaka engleske inačice, ali je brojem natuknica usporedivo s papirnatim enciklopedijama na hrvatskome jeziku.

4. Vidim na vašim stranicama da imate i kafić. Što radite u njemu?

Pričamo o tome da nas se (opet) spominje u medijima. :)

5. Koja su najvažnija pravila kojih se suradnici moraju pridržavati?

Neću nabrajati naš sustav od 10 pravila, 10 smjernica i poneke upute, nego citiram najduhovitije pravilo imena Zanemarite sva pravila: “Ako vas pravilo sprječava u poboljšavanju ili održavanju Wikipedije, zanemarite ga i ne zaboravite valjano obrazložiti svoj postupak na stranici za razgovor.”

Ako ste pristojni, doprinosite wikipediji i ne znate pravila, nitko vas neće gnjaviti nego će vas ljubazno upozoriti da ste nešto krivo napravili ako je to potrebno.

6. Da li je kod nas bilo ‘wikiuhođenja’ i maltretiranja. Kako rješavate sukobe?

Hrvatska wikipedija je relativno mala, brza reakcija administratora onemogućila je nastanak nekih nepoželjnih ponašanja. Sukobi mogu biti osobni ili oni oko sadržaja. Osobni sukobi nisu dopušteni, nesuglasice glede sadržaja rješavamo pobijanjem loših izvora ili potvrdom onih dobrih. Primjer iz suvremene hrvatske povijesti: u članku o Andriji Hebrangu starijem pojavila se rečenica da je bio staljinist, potkrijepljena rečenicom iz knjige američke znanstvenice Sabrine Ramet. Otišao sam u NSK i vidio da se gđa Ramet poziva na roman Stjepana Đurekovića "Ja, Josip Broz-Tito", kako enciklopedija ne može počivati na romanima neutemeljena rečenica je obrisana. Neki romani povijesne činjenice ne mijenjaju, ovaj je više zabavan nego korektan.

7. Početkom rujna američki pisac Philiph Roth pokušao je nešto promjeniti u svom opusu, a administrator mu je odgovorio da bi to morao ‘potkrijepiti dodatnim izvorima’. Kako ste vi to doživjeli?

Engleska wikipedija je ponekad prevelika, administratori hrvatske wikipedije dobili su sličan email od jednog hrvatskog znanstvenika, i nakon malo internog dogovaranja problem je na obostrano zadovoljstvo riješen. I na engleskoj je wikipediji problem na kraju riješen, možda ne baš onako kako bi to g. Roth htio ali recepcija njegovog romana je stvar publike i kritike, ne autora.

8. Našem novinaru Jurici Pavičiću, engleski je Wiki odgovorio da njegovi članci o brujetu , ‘pašticadi’ i sarmi nisu relevantni. Jesu li relevantni za vas i jeste li znali što je brujet?

Hrvatska wikipedija ima članke o brudetu i sarmi, pašticadu još nemamo ali je dobrodošla! Na wikipediji na hrvatskome jeziku su svi članci koji se bave hrvatskom kulturom, i onom kulinarskom, više nego dobrodošli. Napisao sam neki dan na wiki da ne znam što je to brujet, šest minuta kasnije došao je odgovor da se radi o brudetu odnosno brodetu. Nema suradnika wikipedije koji zna sve, ali suradnici wikipedije kao cjelina znaju sve. :)

9. Osnivač Wikija Jimmy Wales kaže da je Wiki ‘ javni park, hram za ljudski um’. Što je Wiki za vas?

Wikipedija je mjesto gdje je znanje važnije od novca.

10. Bili ste na godišnjem svjetskom skupu wikipedista u Washingtonu. Što nas čeka u budućnosti?

Zadnji put kad su se skupljala sredstva za projekte Wikimedije, skupilo se više novaca (20 milijuna dolara) u kraćem vremenu nego ikad prije. Programeri rade na sučelju Wikipedije za mobitele, iako je to važnije za čitanje nego za uređivanje. Wikipedija ostaje slobodna, svima otvorena enciklopedija bez reklama do daljega.


Vrlo važna napomena: Unaprijed sam informiran da tekst (pitanja s odgovorima) ne smije prijeći 4.000 slova, poželjno je da bude 3.800 slova. Gornji tekst ima 3.995 slova, u tekstu objavljenom u novinama malo je skraćen odgovor na prvo pitanje, ostala pitanja i odgovori kako sam poslao - tako su i objavljena. SpeedyGonsales 21:30, 17. rujna 2012. (CEST)

Sad je brujet kriv za sve.Face-grin.svg--MaCroatian squares Ljubicic.pngGa 22:20, 17. rujna 2012. (CEST)

Konferencija CEE regiona[uredi]

Dragi suradnici, želimo vas podsjetiti da će se prva konferencija CEE regiona održati sredinom sledećeg mjeseca u Beogradu. Registracija događaja je otvorena i završava se danom 23. rujna 2012. godine. U slučaju da ste već izabrali dvoje predstavnike vaše zemlje, molimo vas da im pomenete da se moraju registrirati na stranici registracije do pomenutog dana. Ako još niste uspjeli u tome, molimo vas da požurite i učinite to što brže. Nama zaista trebaju više podataka o svim učesnicima, kako bi bili u mogućnosti da ranije rezerviramo hotelski smeštaj i sve ostale pojedinosti. Vidimo se uskoro u Beogradu.--Kiril Simeonovski (razgovor) 00:34, 19. rujna 2012. (CEST)

P.S. Samo da vas podsjetim još da je mailing lista ceeatvikimedija.org u uporabu, na koju možete poslati sva željena pitanja, prezentacije za program i poruku o zvaničnim predstavnicima Hrvatske.--Kiril Simeonovski (razgovor) 11:38, 19. rujna 2012. (CEST)

Nismo jos nikoga izabrali, valjda hoćemo imati prestavnike.--Šokac 13:11, 19. rujna 2012. (CEST)
Za one koji ne znaju: CEE (Central and Eastern Europe) je engleska kratica za Središnju i Istočnu Europu, a odnosi se na bivše realsocijalističke zemlje iz tog zemljopisnog područja. To su abecednim redom: Albanija, BiH, Crna Gora, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Kosovo, Latvija, Litva, Mađarska, Makedonija, istočni dio Njemačke (bivša DR Njemačka), Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija.
Bjelorusija, Moldavija, Ukrajina i Rusija su članice ZND i nisu uključene u ovo. Ali...
...ovo je jedna stara rasprava o tome na Meti m:CEEWikiLink. Onda su uključivali i neke druge države, izvan definicije CEE-a, pa možda misle i na BJE, MOL, UKR, RUS, a pozvali su suradnike iz Grčke te iz Kazahstana kao promatrače, a kao podupiratelje i savjetodavce suradike iz Austrije i Njemačke. U novom projektu nisu naveli misle li na iste zemlje. m:Wikimedia CEE Meeting. Kubura (razgovor) 03:59, 27. rujna 2012. (CEST)

Martin Brož[uredi]

Pre nekoliko meseci sam kontaktirao jednog svog prijatelja, koji je radio na ambasadi Češke Republike u Sarajevu. Prilikom svog boravka tamo, koji je trajao tri-četiri godine, obilazio je sve zemlje bivše Jugoslavije + Albaniju. Susreli smo se u kafiću i razgovarali o mogućoj saradnji. Tokom našeg razgovora mi je moj prijatelj Martin Brož dozvoliio, da objavim njegovu kolekciju slika (oko dve hiljade) na Wikipediji i to sve pod slobodnom licencijom Creative Commons. U junu ove godine počeo sam sa sistematičkim uploadiranjem svih njegovih slika i sada se približavam kraju.

Iako što to nije još završen posao za mene, moram da kažem, da je na Commons stavljeno oko 85-90 % svih slika. Možete ih naći ovde, imaju opis (na češkom i engleskom) i kategorije. Ovde je spisak iskorišćenih kategorija (svakodnevno ga dopunjavam novima). Svaki region ima poseban kod. Za Hrvatsku odabran je broj 07. Šta se tiče Hrvatske posebno - ostalo mi još 91 slika (Kordun, nešto malo iz Primorja i slično).

Kada sam počeo sa ovom saradnjom, kontaktirao sam srpsku Wikimediju i njihovu komunitu wikipedijanaca (jer sa njima često sarađujem). Oni su o ovom projektu obavestili neke susedne wikipedije (mislim da čak i hrvatsku). Međutim, sada ima slika mnogo više nego pre, tako da se mogu koristiti za pojedine članke. --Aktron (razgovor) 12:27, 19. rujna 2012. (CEST)

Super Aktron što si postavio slike, kad postaviš slike Korduna budem ih ja il već netko postavio na hrwiki.--Šokac 13:07, 19. rujna 2012. (CEST)
Bravo, odlična je ideja, a i slike!--Fraxinus (razgovor) 01:31, 22. rujna 2012. (CEST)
Dodao sam neke slike u već postojeće članke. Slika stvarno ima jako puno i dosta su kvalitetne. Preporučam svima da to pročešljaju.--MAN_USK recider 19:55, 27. rujna 2012. (CEST)

Regije Hrvatske[uredi]

Što se tiče engleske wikipedije, skrenuo bih vam pozornost na makroregije Hrvatske. Suradnik Tombe03 je napravio odlične članke o Slavoniji (istočna Hrvatska), Dalmaciji (Srednje i južno hrvatsko primorje), središnjoj Hrvatskoj, gorskoj Hrvatskoj i Sjevernom hrvatskom primorju. U predlošcima u tim člancima je pisalo da su to isljučivo zemljopisne regije, a Slavonija i Dalmacija su imale svoj grb.
Potom se pojavio suradnik DIREKTOR, koji usitisnu glumi direktora tamo. Slavoniju i Dalmaciju je pretvorio u povijesne regije i još im čak dodao zastave (povijesne, koje se danas ne koriste). Središnjoj Hrvatskoj je dodao gorsku Hrvatsku, također joj dao status povijesne regije i čak stavio šahovnicu kao grb te regije. Čovjek od jedinstvene Hrvatske pravi Trojednu Kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju. Ne bih se nimalo čudio da je iz BiH, i ovamo gura neku jedinstvenu državu, a Hrvatsku dijeli na neke sastavnice.
Ja sam se tu upleo, Dalmaciju i Slavoniju sam prozvao povijesno-zemljopisnim regijama i uklonio im zastave (grbove ostavio). Središnja Hrvatska je opet postala zemljopisna regija (bez grba), a gorska Hrvatska također, odvojena od središnje. Moje izmjene su uklonjene jer Direktor je ipak direktor! Ja sam se slomio objašnjavaći tom studentu medicine, ali čini se da isto kao dr. Burić iz HSSSB-a ne zna razliku između administrativne i statističke regije, tako i ovaj ne zna između povijesne i zemljopisne, a i njegove izmišljenje regije. Također, ako već imaju članci: Kraljevina Dalmacija i Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija (Dalmacija titularno) na engleskoj wikipediji, kao povijesne zemlje, zašto od zemljopisnih regija praviti povijesne regije?! — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Mostarac (razgovordoprinosi)
Neznam zasto na enwiki radiš kao IP? Direktor je u krivu, vjerovatno ce vec netko uklonit njegove izmjene vidim da su i drugi suradnici protiv tih izmjena. Tako da se netrebaš brinuti :)--Šokac 13:52, 19. rujna 2012. (CEST)
Direktor je posebna priča. U stanju je upilati, ali nikad neće reći da je u krivu, pa čak i kad mu dokažeš sa stotinu izvora. Neki dan sam primjetio to s regijama. Najobičniji trol.--Ex13 (razgovor) 18:27, 19. rujna 2012. (CEST)
Ondje ima vilenjačkih likova iz Gospodara prstenova, ali ne običnih, nego na anabolicima. Ako oni infišaju da Mjesec ne postoji, zaludu im je govorit da nisu u pravu. Izbjegavaj onaj projekt. Nije slučajno što ga godinama napuštaju desetci tisuća suradnika. Kubura (razgovor) 05:01, 21. rujna 2012. (CEST)

Ma samo sam tu intervenirao jer to su obične izmišljotine, inače ne pišem tamo.

Sad nešto drugo... U Tuzli je ovih dana postavljen obeliks s dijelom povelje Kulina bana. Naime, izostavili su kršćanske elemente. Od hrvatskih medija, to spominje HINA, a prenosi tportal. Samo da se zna kako se interpretira povijest srednjovjekovne Bosne kod Bošnjaka. Istog dana, netko je dolijepio izostavljeni dio teksta, baš me zanima koliko je ostao. [1]. Spomenik Tvrtku I. je također postavljen u Tuzli, a internetom kruži i ova slika [2]. --Mostarac (razgovor) 19:22, 19. rujna 2012. (CEST)

Čekaj kad vidiš u udžbenicima o "bosanskim janima" (bosanski krstjani). Nekima povijest pišu ozbiljni povjesničari, a nekima (pseudo)ginekolozi. Kubura (razgovor) 05:01, 21. rujna 2012. (CEST)

Osvježeni Portal Europa[uredi]

Za one koji još nisu vidjeli, Portal:Europa je osvježen izgledom i novim sadržajima. Ovim putem htio bih pozvati sve zainteresirane suradnike da pomognu u poboljšanju portala, ako ne održavanjem portala onda pisanjem članaka povezanih s Europom. Uskoro ulazimo u Europsku uniju i ta tema je vrlo aktualna pa bi bilo poželjno povećati fond članaka o njezinim tijelima, organizacijskoj strukturi, funkcioniranju itd. Nadam se da portal neće postati hrpa crvenih poveznica kao što je slučaj s većinom portala na hrvatskoj wikipediji.

Sadržaj portala se ažurira tjedno, zastupljene su sve teme, te se na njemu može zbilja puno naučiti.--Culo-sija Mil Land Vehicle Icon.svg 15:32, 20. rujna 2012. (CEST)

Jubilarac i sustav broja 8[uredi]

Tribali bismo računat broj članaka po sustavu broja osam, pa bismo češće imali izbor za jubilarce. Zadivljujuće je kako kolege ubrzadu proizvodnju uoči jubilarca. :) Kubura (razgovor) 03:41, 24. rujna 2012. (CEST)

Status imenskog prostora Dodatak[uredi]

Naš imenski prostor Dodatak ne broji se u članke. Nedavno je otvoren bug na bugzilli za četiri odnosno pet takvih imenskih prostora (wp:hr:102, wp:fr:104, wp:lt:104, wp:als:104; odnosno wp:ru:102) kojim se stranice u tim novim imenskim prostorima mogu također brojati u članke. Naš odnos glede imenskog prostora Dodatak ne bih mijenjao, ali možda nije loša ideja da se i te stranice broje u ukupni broj članaka - nekim suradnicima (jednom ili dvojici) svojedobno je bilo žao što se neki "članci" premještaju u taj imenski prostor. Kako na većini wikipedija popise broje u ukupni broj članaka, možda bi i mi na ovaj način to mogli brojati, a opet čuvati razliku između glavnog imenskog prostora u kome su članci (uglavnom) provjereni i potkrjepljeni vjerodostojnim izvorima i napisani u obliku enciklopedijskih natuknica, za razliku od Dodatka koji nije nužno napisan u obliku enciklopedijskih natuknica, ali to ne mora značiti da se na bilo koji način umanjuje trud onih koji rade u tom imenskom prostoru. Molim izjasnite se, želite li da se stranice u ovom imenskom prostoru broje kao članci ili ne. SpeedyGonsales 23:29, 25. rujna 2012. (CEST)

Izjašnjavanje je premješteno na Razgovor Wikipedija:Dodatak. --Roberta F. 00:28, 26. rujna 2012. (CEST)



Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte ju!