Wikipedija:Maltretiranje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Pravila Wikipedije
Temeljno pravilo
1. Službeni jezik Wikipedije
Marljiv rad i suradnja
2. Nepristrano gledište
3. Provjerljivost
4. Ostati hladne glave
kad se uređivanje zaoštri
Dogovor
5. Konsenzus
6. Rješavanje prijepora
Izbjegavanje sukoba
7. Pretpostavite dobru namjeru
8. Bez osobnih napada
9. Maltretiranje
10. Ne ometajte rad Wikipedije
da biste nešto dokazali

Pojam maltretiranja definiran je kao primjer uznemirujućeg i razornog ponašanja koji razumnom i objektivnom promatraču djeluje kao namjera izazivanja negativnih osjećaja kod ciljane osobe ili osoba, obično (ali ne i uvijek) u namjeri zastrašivanja prvotne mete. Namjera ovakvih ljudi često je učiniti ciljanoj meti uređivanje Wikipedije neugodnim, potkopavati metu, zastrašiti ju, ili ju ohrabrivati da u potpunosti prestane s uređivanjem Wikipedije.

Maltretiranje je ponekad opisano kao kršenje pravila kao što su ometanje rada Wikipedije radi dokazivanja vlastitih ciljeva i Wikipedije bez osobnih napada, iako je zapravo podskup i poseban slučaj obje teme, no i zaseban od obje zbog značenjskih razloga. Pravilo "bez osobnih napada" prvenstveno govori o sadržaju, a ne o ponašanju (primjerice, nazivanje određenih uređivača "šupčinama" kršenje je Wikipedije bez osobnih napada, no ne radi se o maltretiranju), dok pravilo "ometanja rada Wikipedije radi dokazivanja vlastitih ciljeva" pokriva mnoga manje zlobna ponašanja koja, iako neprihvatljiva, ne smatraju se maltretiranjem (primjerice, uznemiravanje u namjeri podupiranja slučaja). I ipak, podskup je oboje, jer se radi o uznemiravanju radi dokazivanja vlastitog cilja, i pokušaj je osobnog napada drugog uređivača Wikipedije.

Vrste maltretiranja

Ne postoji način nabrajanja svih vrsta ponašanja koja se smatraju maltretiranjem. Jedna od težnji napadača jest smišljanje novih i domišljatih načina u dodijavanju svojih žrtava. Doduše, u povijesti, maltretiranje na Wikipediji uključivalo je:

Uhođenje, praćenje i progon

Praćenje uređivača na drugom članku radi nastavljanja uznemiravanja, poznato i kao wikiuhođenje, također je oblik maltretiranja.

Termin wikiuhođenja opisuje praćenje uređivača kroz čitavu Wikipediju, uređujući jednake članke kao i meta, u namjeri da se kod mete izazovu negativni osjećaji straha, uznemirenosti ili dodijavanja.
Ovaj pojam ne uključuje praćenje uređivača radi ispravaka grešaka koje, primjerice, krše Wikipedijina pravila, ili promatranje evidenciju doprinosa suradnika; ove su evidencije javne s pravovaljanim razlogom. Najvažniji dio jest uznemiravanje – uznemiravanje se smatra štetnim.

Wikiprogon, wikiuhođenje, wikipraćenje je odabiranje jednog ili više suradnika koje zlostavljač "slijedi u stopu" s uređivanjima. To može biti pridruživanje raspravama na većem broju stranica ili tema koje ciljane osobe uređuju ili višestruka debatiranja gdje pridonose, opetovano suočavanje ili inhibiranje njihova rada. Ovo je očigledni cilj stvaranja iritiranja, dosađivanja, oneraspoloživanja ili krajnje tjeskobe, tuge i duševna bola drugom suradniku. Uhođenje i praćenje obično sasdrži slijeđenje ciljane osobe s mjesta na mjesto na Wikipediji.

Brojni suradnici prate uređivanja inih suradnika, premda uglavnom zbog kolegijalnih i administrativnih razloga. Ovo se uvijek mora činiti pažljivi i s dobrim razlogom, da bi se izbjeglo buđenje sumnje da se suradnikove doprinose prati da bi im se prouzročilo duševnu bol, ili iz osvete za opaženi prijezir i omalovažavanje. Pravilna uporaba suradnikove povijesti uključuje (ali nije ograničena na) popravljanje nedvojbenih pogrješaka (zatipci, nepotpuni kôd wikisintakse, zaboravljeno kategoriziranje...) ili kršenja politike Wikimedije (napadačko ponašanje, kopiranje zaštićena sadržaja, stavljanje spamerskih poveznica...), ili ispravljanje odnosnih problema na više članaka. Poželjno je ophoditi Nedavne promjene i pratiti spam. Ali i "puhanje za vratom" suradniku odnosno praćenje u stopu nekog suradnika stvara iritaciju, i bez ikakve zle namjere. Stoga je poželjno je držati se WP:60, t.j. pustiti suradnika neka dovrši članak dok ga stvara i dopunja. Evidencije doprinosa smije se koristiti u procesima rješavanja prijepora radi prikupljanja dokaza koji će se predstaviti u traženju posredovanja, prijave ispada administratorima. I tad valja biti obziran, jer uporaba rješavanja prijepora može predstavljati uhođenje ako sadrži neprestano zasipanje neozbiljnim, površnim, dosađujućim, uznemirujućim ili sličnim tužakanjima na račun drugog suradnika.

Nametljivo ponašanje također spada u ovaj oblik. Riječ je o ustrajnom i dugotrajnom praćenju, uhođenju, (prisilnom) pokušaju uspostavljanja kontakta čak i kad pogođena osoba odbija komunikaciju (bila ona toksična ili ne), ili na drugi način dosađivanja suradniku, ometanja, uznemiravanja i zastrašivanja suradnika što kod nje ili njezine bliske osobe izaziva osjećaj dosađivanja, neugode, iziritiranosti, oneraspoloženosti, uznemirenosti, straha ili tjeskobe.

Važna sastavnica uhođenja i praćenja je ometanje užitka uređivanja drugog suradnika, ili ometanje projekta općenito. Čak i ako suradnikova uređivanja sama po sebi nisu destruktivna, kažnjivo je pratiti suradnika okolo s nakanom stvaranja neugode, straha, nemira, dosađivanja, uznemirenosti i sl., osobito ako se to čini uz tendencioznost, osobne napade, gušenje projekta za dokazati nešto ili ina destruktivna ponašanja. To može postati ozbiljna stvar i može rezultirati blokiranjem i inim ograničenjima uređivanja.

Ciljani osobni napadi

Ne smatraju se svi osobni napadi maltretiranjem, no ako uređivač uzastopno vrši osobne napade na drugog uređivača, ili skupinu uređivača, radi se o potpuno drugoj stvari.

Prijetnje

Prijetnje upućene drugoj osobi smatraju se maltretiranjem iste. Suradnik može prijetiti drugome da će mu nauditi, ometati njegov rad na Wikipediji, ili im nauditi na bilo kakav drugi način. Pravne prijetnje smatraju se posebnim slučajem, te imaju svoja vlastita pravila. Suradnici koji zaprijete pravnim postupkom ekplicitno (zaprijete drugom suradniku tužbom) ili implicitno (napišu da je nešto utuživo) obično će biti blokirani trajno.

Objavljivanje osobnih podataka

Objavljivanje osobnih podataka drugog suradnika je maltretiranje, osim ako je suradnik dobrovoljno otkrio takve podatke o sebi. Osobnim podacima smatraju se pravo ime, datum rođenja, JMBG i OIB, adresa stanovanja ili radnog mjesta, ime tvrtke u kojoj suradnik radi, broj telefona, adresa elektroničke pošte, ili bilo koja druga kontaktna informacija, neovisno o tome je li ta informacija točna ili nije. Objavljivanje ovakvih informacija o drugom suradniku je neopravdano i neželjeno narušavanje privatnosti i može nauditi suradniku u svijetu izvan Wikipedije. Ovo se pravilo odnosi podjednako na privatne podatke suradnika Wikipedije i one koji nisu suradnici Wikipedije. Isto tako, primjenjuje se u slučajevima u kojima suradnici traže promjenu suradničkog imena, dok njihovi stariji potpisi ostaju u arhivi, suradnik može odmah podnijeti zahtjev stjuardu/oversightu za brisanje podataka koji ga otkrivaju/inkriminiraju.

Ako vidite da je netko objavio privatne podatke druge osobe, niti potvrđujte, niti poričite istinitost informacije. Takva reakcija (bilo potvrđivanje, bilo negiranje) bi moglo biti dovoljno onome tko je informacije napisao ili bilo kome tko je te informacije vidio za zaključivanje jesu li informacije zaista istinite. Neželjeno objavljivanje bilo istinitih bilo lažnih informacija zaslužuje isti tretman. Prijava objavljivanja osobnih podataka trebala bi biti obavljena tako da se iz nje ne može zaključiti jesu li objavljeni podaci istiniti ili lažni, te bi obrazloženje osobama blokiranim radi objave tuđih podataka trebalo biti formulirano na takav način da se dotične informacije ne potvrđuju niti poriču.

Osim u slučajevima nenamjerne pogreške - tj. ako je 100% sigurno da je svaka zla namjera isključena (npr. ako se suradnici poznaju i u stvarnom životu, i ako suradnik spomene pravo ime [bez prezimena] drugog suradnika izvan bilo kakve rasprave), otkrivanje tuđih privatnih podataka je dovoljno za trenutačno brisanje istih i blokiranje suradnika.

Maltretiranje suradnika u suradničkom prostoru

Čest je problem uznemiravanje u suradničkom prostoru.
Smještanje brojnih lažnih ili upitnih optužbi i "upozorenja" na suradnikovu stranicu za razgovor, vraćanje komentara nakon što ih je suradnik maknuo, postavljanje etiketa "sumnjivog čarapka" i sličnog na suradničke stranice aktivnih suradnika, ili pokušaji postavljanja i prikazivanja materijala koje suradnik smatra gnjavljenjem, dosađivanjem, uznemiravanjem i sramoćenjem u njihovom suradničkom prostoru smatra se čestim oblikom maltretiranja.
Suradnička je stranica prostor koji je namijenjen suradniku koji je željan dati neke osnovne podatke o sebi, dok suradnička stranica za razgovor služi za provođenje komunikacije s drugim suradnicima. Nijedna od njih nije tu kao "zid srama" i ne smije ju se koristiti za prikazivanje pretpostavljenih problema sa suradnikom osim ako je suradnički račun blokiran kao krajnji rezultat tih problema. Bilo koja vrsta sadržaja koja uistinu mora biti prikazana, ili maknuta, trebala bi privući izravnu pažnju administratora, a ne da bude uređivački rat radi namećanja gledišta na sadržaj nečijeg suradničkog prostora.

Vidi:

Mobbing

Mobbing (prilagođena definicija za Wikipediju): "oblik je ponašanja na mjestu volonterskog rada u kojemu pojedinac ili skupina osoba sustavno, tijekom duljega vremena, psihički zlostavlja drugu osobu s ciljem ugrožavanja ljudskog dostojanstva, integriteta, ugleda i časti. U to spada niz uvrjeda na osobnoj ili profesionalnoj razini, vrijeđanje pogrdnim imenima i podizanje glasa, omalovažavanje, vršenje pritiska na ostale suradnike na prokazivanje grješaka u radu suradnika, kontinuirano prekidanje u pisanju članaka, upućivanje prijetnjâ, širenje glasina, postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti, dovođenje u pitanje odluka žrtve, ogovaranje, ismijavanje, ruganje, imitiranje s ciljem da bi se žrtva napravila smiješnom, optuživanje žrtve da je psihički bolesna, prijetnja fizičkim nasiljem, a sve da bi napadnuti suradnik samostalno napustio Wikipediju.

Administratorsko maltretiranje

Administratori, kao suradnici koji imaju mogućnost blokirati druge suradnike, moraju posebno paziti na svoju komunikaciju. U raspravama vezanim uz sadržaj članaka administrator ne smije nastupati s pozicije sile niti na bilo koji način davati do znanja da je spreman silom nametnuti svoj stav u članku. Administrator ne smije nastupati svisoka niti na bilo koji način omalovažavati ili ismijavati mišljenja ili stavove drugih suradnika. Takav oblik komunikacije, kod koje suradnik može steći dojam da ga administrator provocira u cilju izazivanja reakcije koja bi poslužila kao povod za blokiranje, neprihvatljiv je i smatra se maltretiranjem.

Ostalo

Presudni primjeri

Osobni napadi

Postoji popis arbitražnih popisa koji uključuju osobne napade koji mogu prosvijetliti onima koji traže daljnje informacije na stranici Arbitražnih pravila.

Wikiuhođenje

Wikiuhođenje bilo je predmet radnje u najmanje dva postupka Arbitražnog odbora (i vanjski činitelj trećeg). U oba je slučaja, radnja "praćenja nekoga uokolo", nije bila jedinstven napad, već je bila prilično promiješana s namjerom "napadača" da naudi projektu.