Wikipedija:Stranica za vježbanje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži


Dobrodošli na stranicu za vježbanje.
Die Gnomen und das Kartenhaus etc 01.jpg
Die Gnomen und das Kartenhaus etc 06.jpg
Die Gnomen und das Kartenhaus etc 15.jpg
Prečac:
WP:SZV

Molimo, svakako pogledajte uvodni tečaj i stranice pomoći te se upoznajte s osnovama uređivanja prije početka rada na ovoj stranici. Na ovoj stranici možete isprobati što ste naučili iz navedenih stranica.


Za početak rada, kliknite ovdje (ili kliknite ovdje ako želite očistiti prostor za vježbanje i početi uređivanje na praznoj stranici), unesite željeni tekst u polje za uređivanje i uređujte ga po svojoj volji. Klikom na Prikaži kako će izgledati ispod polja za uređivanje možete vidjeti djelovanje vašeg uređivanja. Nastavite s vježbanjem dok ne budete zadovoljni izgledom stranice. Rad završavate klikom na Sačuvaj stranicu (ili klikom na poveznicu Odustani).

Ova stranica služi za vježbanje svim suradnicima, tako da će njen sadržaj biti obrisan, a time i vaše vježbanje (ako ste ga spremili). Ako ste prijavljeni suradnik, možete stvoriti stranicu za vježbanje koja će biti samo vaša. Vaša će se stranica nalaziti ovdje.


I za ovu stranicu vrijede pravila Wikipedije, stoga nemojte stavljati sadržaj koji narušava autorska prava, koji je uvredljiv ili napadački na bilo koji način.

Prostor za vježbanje

Selo Pustakovec datira iz 12. stoljeća kada je u njegovoj blizini prolazila Antička prometnica ili Rimska cesta kroz podravsku ravnicu od Ptuja preko Castra Jovia (Ludbrega) i Koprivnice, Novigrada do Osijeka. U doba Rimskoga Carstva u I–II. st. pr. Kr. područje Koprivnice nalazilo se na važnom rimskom putu koji je vodio od Akvileje preko Ljubljane i Ptuja do Osijeka (Mursa). Arheološki nalazi nekropola iz toga doba pronađeni su u obližnjim mjestima Draganovec i Farkašić (lokalitet Piretis ili Peritur) te Kunovec Breg (Sunista). Na toj prometnici je bilo nekoliko postaja, a za razvoj Pustakovca bila je najznačajnija Sunista (Kunovec Breg). Od te postaje vodio je najbliži put za Mađarsku i Budimpeštu . Tako su nastala sela Kunovec, Pustakovec, Imbriovec i Legrad gdje je prelazio Dravu i Muru.

U drugom odsjeku vremena potpada Ivanec pod jurisdikciju vojničku i nosi službeni naziv: "Ivanec Supra Capronczam". Na koji je način generalat koprivnički došao do posjeda vlastelinskog dobra Ivanec, da li nasiljem ili je bivši "dominus terrestris" dobro samovoljno odstupio, o tom povijest šuti. Kuda god je vojska doprla sa svojom jurisdikcijom, tamo se odmah provela posjedovna reforma tj. vlastelinsko se zemljište razdijelilo među narod. Bit će da je to i ovdje učinjeno s majurom zvanim "Pusta", od kojeg sada nastaje selo Pustakovec, (Pusta (mađ. puszta, čit. pustɒ) je pojam kojeg se obično povezuje s mađarskim panonskim krajolikom. U prijevodu znači "ravnica", široka divljina koju čine trava i nisko grmlje) dok imanje u Ivancu nisu razdijelili među narod, nego im je služio za prehranu posade i časništva u Koprivnici, a patronat je vršio generalat koprivnički. U to vrijeme su Močile, Ivanec, Kunovec i Pustakovec činili jednu cjelinu i bili su vlasništvo Križara. Nakon toga su Ivanec, Pustakovec i Kunovec potpali pod vojničku upravu (1546-1770., strana 100, kanonska vista 1802). Prije nego što je 1659. godine umro Mikulić, kralj mu je poklonio posjed Goričko, te sela Ivanec, Kunovec i Pustakovec za njegovo vjerno službovanje, kako to napominje "kanonska vista" od 1659. godine.

Tako su ove naše krajeve naseljavali doseljenici iz mjesta Molnari na Mađarskoj strani. Put nas dalje vodi u mjesto Semjenhaza Latkep (Pustara) iz kojeg se prvi doselio Pusta u selo Pustakovec, a navodno je živio na ovoj lokaciji.

U drugom odsjeku vremena potpada Ivanec pod jurisdikciju vojničku i nosi službeni naziv: "Ivanec Supra Capronczam". Na koji je način generalat koprivnički došao do posjeda vlastelinskog dobra Ivanec, da li nasiljem ili je bivši "dominus terrestris" dobro samovoljno odstupio, o tom povijest šuti. Kuda god je vojska doprla sa svojom jurisdikcijom, tamo se odmah provela posjedovna reforma tj. vlastelinsko se zemljište razdijelilo među narod. Bit će da je to i ovdje učinjeno s majurom zvanim "Pusta", od kojeg sada nastaje selo Pustakovec, (Pusta (mađ. puszta, čit. pustɒ) je pojam kojeg se obično povezuje s mađarskim panonskim krajolikom. U prijevodu znači "ravnica", široka divljina koju čine trava i nisko grmlje) dok imanje u Ivancu nisu razdijelili među narod, nego im je služio za prehranu posade i časništva u Koprivnici, a patronat je vršio generalat koprivnički. U to vrijeme su Močile, Ivanec, Kunovec i Pustakovec činili jednu cjelinu i bili su vlasništvo Križara. Nakon toga su Ivanec, Pustakovec i Kunovec potpali pod vojničku upravu (1546-1770., strana 100, kanonska vista 1802). Prije nego što je 1659. godine umro Mikulić, kralj mu je poklonio posjed Goričko, te sela Ivanec, Kunovec i Pustakovec za njegovo vjerno službovanje, kako to napominje "kanonska vista" od 1659. godine.

Prva lokacija sela Ivanec nalazila se na lokalitetu "selišče", dok se selo Pustakovec nalazilo na sjevernom dijelu granice na najvišoj zemljanoj točki kod šume zvane "sela", a to ime je zadržao ostatak šume sve do današnjeg dana. Da je tu stvarno bilo selo Pustakovec, potvrđuju brojni ostaci cigle koja se pronalazila kod obrade zemlje sve do sredine sedamdesetih godina. Kad su Turci 1683. godine protjerani iz naše zemlje, počeo je narod ponovo graditi sela, kuće i crkve. Sadašnji Koprivnički Ivanec podižu bliže Koprivnici i tako napuštaju zemljište starog mjesta "selišče" koje se nalazilo uz cestu za Đelekovec i Legrad i dalje prema Mađarskoj. Nove kuće u Pustakovcu počinju se graditi također na novoj lokaciji i to na raskrižju puta Legrad - Kunovec Breg - Koprivnica. Selo dobiva prvu službenu osobu zvanu glavar s kojem je sve poslove dogovarao župnik (npr. 1733. godine selo Pustakovec kosi livadu Bukvu (Bukovku u starim papirima).

U vrijeme nastanka sela Pustakovec rukavci Drave su sezali sve do šume zvane Sela. Tako su u početku gradili kućice na vodi (sojenice) što potvrđuju i brojni hrastovi piloti zakopani u zemlji. Budući da je to područje bilo bogato velikim hrastovim šumama, počeli su graditi brvnare uz ruba sadašnjeg ostatke velike šume na lokaciji Piškornica.

Sve večim razvojem komunikacijskog pravca Kunovec breg preko Kunovca, počeli su pristizati doseljenici u sve većem broju i graditi kuće na sadašnjem lokalitetu sela Pustakovec uz glavnu cestu.

Tako je Pustakovec bio sastavni dio vlastelinstva ivanečkoga, te je bio naseljen ponajviše strancima iz Gornje Ugarske, što potvrđuju imena: Besten, Čanji. Među naseljenicima moralo je biti i Slovaka, što svjedoči ime: Potroško. Strano porijeklo potvrđuje i sam naziv "Pusta", a još više narodna nošnja koja nestaje krajem 1970. godine.

Valja istaknuti da su u čitavoj Podravini jedine Ivančanke sačuvale narodnu nošnju, koja po svom stilu nije hrvatska. Muškarci su daleko prije napustili narodnu nošnju, ali svi još i danas briju brkove i bradu. Po sačuvanim pisanim materijalima zna se da su nosili bijelo odijelo satkano od vune. Preko odijela prebacili bi surinu. Ta bi odijela nabavljali u Vesprimu u Ugarskoj i nosili su duge kose prirezane na slovačku (u visini vrata), a zvali su ih "čardaš". Prije toga nosili su sasvim duge kose (nisu ih uopće podrezivali) na način Rumunja, te su nad čelom pleli kite da im kosa ne pada na lice. Govorili su kajkavskim narječjem sve do danas.