Wikipedija:Zaštita privatnosti
- Ovu verziju Zaštite privatnosti nedavno je odobrio Odbor povjerenika. Rasprava i predlaganje izmjena dobrodošli su na stranici za razgovor na Meti (na engleskom jeziku).
Sadržaj
Pregled
Ako samo čitate sadržaj stranica Wikimedijinih projekata, ne sakuplja se više informacija nego što se obično sakuplja u logovima servera na Internet stranicama uopće.
Ako doprinosite Wprojektima, vi objavljujete svaku riječ svog doprinosa. Ako nešto napišete, pretpostavite da će to biti vječno čuvano. Ovo uključuje članke, suradničke stranice i stranice za razgovor. Neki ograničeni izuzeci opisani su niže.
Objavljivanje na wikiju i javni podatci
Običan posjet internetskoj stranici ne otkriva vaš identitet javnosti (ali pogledajte povjerljivo bilježenje niže).
Kada izmijenite bilo koju stranicu na wikiju, vi objavljujete dokument. Ovo je javni čin i vi ste identificirani javno s tom izmjenom kao njezin autor.
Identifikacija autora
Ako objavljujete stranicu na wikiju, možete biti prijavljeni ili neprijavljeni.
Ako ste prijavljeni, bit ćete identificirani po svom suradničkom imenu. Ovo može biti vaše pravo ime ako tako odlučite, ili možete izabrati da objavljujete pod pseudonimom, koje god to suradničko ime bilo kada ste stvarali svoj suradnički račun.
Ako niste prijavljeni, bit ćete identificirani preko svoje mrežne IP adrese. Ovo je niz od četiri broja koji identificira internetsku adresu s koje pristupate wikiju. Ovisno o vašoj internetskoj vezi, ovaj se broj može pratiti do internetskog poslužitelja ili posebno do vaše škole, radnog mjesta ili kuće. Može biti moguće da se porijeklo ove IP adrese koristi u sprezi s interesima koje izražavate implicitno ili eksplicitno pri mijenjanju članaka, da bi se identificirali čak i privatni pojedinci.
Može biti ili teško ili lako motiviranom pojedincu povezati vašu IP adresu s vašim stvarnim identitetom. Stoga, ako ste jako zabrinuti za svoju privatnost, možete poželjeti prijavljivati se i objavljujeti pod pseudonimom. Kada koristite pseudonim, vaša IP adresa ne će biti dostupna javnosti, ali će biti uskladištena na wiki serverima tokom relativno kratkog vremena. Stoga će ona biti dostupna softverskim razvijateljima te može biti iskorištena pod određenim okolnostima (vidi niže).
Ako koristite poslužitelj za poštu (mail server) vaše tvrtke od kuće, ili telekomunicirate i koristite DSL ili kabelsku internetsku vezu, vjerojatno je vašem poslodavcu vrlo lako identificirati vašu IP adresu i pronaći sve vaše doprinose Wikimedijinim projektima s te adrese. U tom slučaju, korištenje suradničkog imena bolji je način očuvanja svoje privatnosti. Međutim, nemojte se zaboraviti odjaviti nakon korištenja pseudonima, da biste izbjegli mogućnost da se drugi koriste vašim identitetom.
Kolačići (cookies)
Wiki će svaki put kada posjetite site postaviti privremeni kolačić sesije (PHPSESSID). Ako se ne želite ikada prijaviti, možete odbiti ovaj kolačić, ali se bez njega ne možete prijaviti. On će biti obrisan nakon što zatvorite prozore u vašem internetskom pregledniku.
Da bi se izbjeglo unošenje vašeg suradničkog imena (ili lozinke) prilikom vašeg sljedećeg posjeta, može biti poslano više kolačića kada se prijavite. Oni traju do 30 dana. Ako koristite javno računalo i ne želite svoje suradničko ime izložiti budućim korisnicima računala, možete očistiti kolačiće (u tom slučaju, očistite i cache preglednika).
Lozinke
Mnogi aspekti interakcija u zajednici kod Wikimedijinih projekata ovise o ugledu i poštovanju koji se grade kroz povijest poštovanih doprinosa. Suradničke lozinke jedino su jamstvo integriteta suradnikove povijesti izmjena. Svi se suradnici potiču da koriste snažne lozinke te da ih nikada ne dijele. Nitko ne će svjesno izložiti lozinku drugog suradnika javnom uvidu, bilo izravno ili neizravno.
Povjerljivo bilježenje
Svaki put kada posjetite internetsku stranicu, vi šaljete mnogo informacija prema internetskom poslužitelju. Većina internetskih poslužitelja rutinski održava dnevnik pristupa s dijelom ovih informacija, koji (dnevnik) može biti korišten da bi se stekla opća slika o tome koje su stranice popularne, koji sajtovi povezuju k nečemu, kao i koje internetske preglednike ljudi koriste. Namjera Wikimedijinih projekata nije korištenje ove informacije da bi pratila redovne suradnike.
Ovi se dnevnici koriste za izradu stranica sa statistikama sajta; sirovi podatci iz dnevnika ne objavljuju se javno i obično se odbacuju poslije otprilike dva tjedna.
Primjer: što se bilježi za jedan pregled stranice:
64.164.82.142 - - [21/Oct/2003:02:03:19 +0000] "GET /wiki/draft_privacy_policy HTTP/1.1" 200 18084 "http://en.wikipedia.org/wiki/Wikimedia_projects:Village_pump" "Mozilla/5.0 (Macintosh; U; PPC Mac OS X; en-us) AppleWebKit/85.7 (KHTML, like Gecko) Safari/85.5"
Softverski razvijatelji mogu pregledati podatke u dnevniku tijekom rješavanja tehničkih problema, pri praćenju bezobraznih web pauka koji zagušuju sajt, ili u rijetkim prilikama da se povežu suradnička imena i mrežne adrese izmjena u istrazi zloupotrebe wikija.
Politika objavljivanja podataka izvedenih iz dnevnika
Politika je Wikimedije da podatci koji identificiraju pojedince, a koji su sakupljeni u dnevnicima servera, ne će biti objavljivani od razvijatelja koji im imaju pristup, osim u sljedećim slučajevima:
- Kao odgovor na valjani sudski poziv ili drugi obvezujući zahtjev organa vlasti.
- Uz dopuštenje suradnika na koga se odnose.
- Jimbo Walesu, njegovu pravnu zastupniku ili onome koga on odredi, kada je neophodno radi postupanja u istrazi žalbe zbog zloupotrebe.
- Ako se podatci odnose na prijeglede stranica koje je napravio pauk ili bot i njihovo je objavljivanje neophodno da bi se ilustrirali ili razriješili tehnički problemi.
- Ako je suradnik vandalizirao članke ili se uporno ponašao na destruktivan način, podatci se mogu objaviti da bi se pomoglo u ciljanju IP blokova ili da bi se pomoglo u uobličavanju žalbe odgovarajućim pružateljima internetskih usluga (Internet Service Providers)
- Kad je opravdano neophodno zaštititi prava, imovinu ili sigurnost Zaklade Wikimedija, njezinih korisnika ili javnosti.
Politika Wikimedije ne dopušta javnu distribuciju takvih informacija ni pod kojim okolnostima, osim onih navedenih.
Dijeljenje informacija s trećim stranama
Osim gdje je drugačije navedeno, sav tekst predan Wikimediji dostupan je za daljnju upotrebu pod uvjetima GNU-ove LSD, osim kod Wikivijesti, gdje je tekst dostupan pod Creative Commons licencijom.
Wikimedija ne će prodavati ni dijeliti privatne informacije, kao što su adrese e-pošte, s trećim osobama, osim ako se vi složite da se te informacije objave ili ako zakon zahtijeva objavljivanje tih informacija.
Sigurnost informacija
Zaklada Wikimedija ne daje jamstvo protiv neovlaštenog pristupa bilo kojim informacijama koje date. Ove će informacije biti dostupne svim razvijateljima s pristupom poslužiteljima.
E-pošta, liste slanja i IRC
E-pošta
U vašim Postavima možete upisati i svoju adresu e-pošte. To omogućava drugim prijavljenim suradnicima da vam kroz wiki šalju e-pisma (osim ako to ne onemogućite u svojim postavkama). Vaša adresa ne će im biti otkrivena, osim ako im odgovorite ili neki server odbije (bounce) to e-pismo. Adrese e-pošte Zaklada Wikimedija može iskoristiti za komunikaciju s korisnicima u širem razmjeru.
Ako ne pružite svoju adresu e-pošte, ne ćete biti u mogućnosti ponovno postaviti svoju lozinku ako je zaboravite. Možete međutim kontaktirati nekog od Wikimedijinih softverskih razvijatelja da u vaše postavke unese novu adresu e-pošte.
Ako želite spriječiti da se ona upotrebljava, u svakom trenutku možete ukloniti svoju adresu e-pošte iz vaših postava.
Liste slanja (mailing lists)
Ako se prijavite na neku od lista slanja projekta, vaša će adresa biti izložena ostalim prijavljenima. Arhivi većine Wikimedijinih lista slanja javni su i vaša se adresa može naći navedena u poruci. Arhivi su također arhivirani i na Gmaneu. Pisma se obično ne brišu i ne mijenjaju, ali se u ekstremnim slučajevima i to može dogoditi.
Adrese e-pošte za informacije
Neke adrese e-pošte (vidite niže) prosljeđuju poštu timu dobrovoljaca kojima je zajednica povjerila upotrebu sustava karata (ticket system) OTRS da pregleda zahtjeve i odgovara na njih. Pismo poslano sustavu nije javno vidljivo, ali je vidljivo ovoj grupi Wikimedijinih urednika. Slanjem pisma na jednu od ovih adresa vaša adresa može postati javna unutar ove grupe. OTRS tim može raspravljati o sadržaju vašeg pisma s drugim suradnicima, ne bi li što bolje odgovorio na vaš upit.
Adrese koje su usmjerene na OTRS sistem jesu:
- info-de@wikipedia.org
- info-en@wikipedia.org
Pisma na adresu Odbora board@wikimedia.org ili na privatne adrese članova odbora također mogu biti proslijeđene OTRS timu.
IRC
IRC kanali službeno nisu dio Zaklade Wikimedija. Vašim prisustvom na IRC kanalu vaša će IP adresa biti izložena ostalima koji su prisutni. Različiti kanali imaju različite politike o tome mogu li se njihovi dnevnici (zapisi, logs) objavljivati.
Podatci o suradnicima
Podatci o suradnicima kao što su vremena u koja su uređivali i broj izmjena koje su načinili javno su dostupni u popisu „doprinosi suradnika“, a povremeno i u zbirnom obliku koje objavljuju drugi suradnici.
Brisanje suradničkih imena
Jednom napravljeno suradničko ime ne može se izbrisati. Birokrati mogu izmijeniti suradničko ime, ali za to morate sami podnijeti zahtjev. Zaklada Wikimedija ne jamči da će suradničko ime biti promijenjeno na zahtjev. Za više detalja, pogledajte članak na Meti Right to vanish.
Hoće li se određeni podatci o suradniku obrisati, ovisi o politici brisanja projekta koji sadrži te informacije.
Brisanje sadržaja
Brisanje teksta s Wikimedijinih projekata zapravo ga ne uklanja. U običnim člancima bilo tko može pogledati raniju inačicu i vidjeti što je ondje pisalo. Ako se članak „obriše“, bilo koji administrator (znači svako kome se vjeruje da ne će zloupotrijebiti svoju sposobnost brisanja) može vidjeti što je bilo obrisano. Jedino softverski razvijatelji mogu trajno obrisati informacije iz Wikimedijinih projekata, a za ovo, osim kada je u pitanju odgovor na pravne radnje, nema jamstva.
