Yole ronde

Martiniški yole, od konstrukcije do plovidbenih praksi
	UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
	Francuska
Regija:	Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa:	2020.
Ugroženost:	-
Poveznica:	UNESCO:01582

Yole ronde (martinikanski kreolski za „okrugli brod”) je vrsta klinker broda na Martiniku koji je izvorno bio ribarski brod i služio je prvenstveno za rad i prijevoz. Yole je lagan i brz brod s plitkim gazom i aerodinamičnim oblikom, sposoban za plovidbu s jednim ili dva jedra, koji se odlikuje nedostatkom klupa za veslanje, već uspravnim gredama sa strane i veslom za veslanje na krmi (Godille). Da bi ga uravnotežila, posada se mora držati za duge, neučvršćene motke izvan trupa. To zahtijeva veliku agilnost, znatnu fizičku predanost i savršenu koordinaciju.^[1]

Etimološki naziv yole dolazi od danskog jolle ili nizozemskog jol i izvorno se odnosila na skandinavski lagani i izduženi brod s plitkim gazom, obično pokretan veslima, čest na sjeveru Škotske (Orkneyski i Shetlandski yole).

Povijest

Oblik yolea razvio se ovisno o njegovoj namjeni i geografskim područjima gdje se koristi. Na Martiniku se ova vrsta broda pojavila u 17. stoljeću, crpeći inspiraciju iz pomorskih tehnika različitih segmenata martiničkog stanovništva. Ova mješavina kultura bila je ključna u stvaranju jedinstvenog plovila, kako u njegovoj konstrukciji tako i u njegovim prepoznatljivim karakteristikama plovidbe. Stoga je martinički yole koji koriste ribari savršeno prilagođen specifičnim uvjetima plovidbe uz obale otoka.^[1]

Tijekom 1950-ih i 1960-ih, druge vrste brodova izrađenih od kompozita i opremljenih motorima postupno su zamijenile tradicionalne yole. Suočeni s prijetnjom nestanka ovih brodova, što je odražavalo povijest i društvo otoka, razvio se spontani pokret za njihovu zaštitu. Inicijative za zaštitu započele su utrkama koje su organizirali sami ribari. Tour de Martinique des Yoles Rondes („Utrka oko Martinika yole brodovima”) najpopularniji je događaj na otoku. Ovi događaji izazvali su takav entuzijazam da su razni obalni gradovi počeli organizirati službena natjecanja tijekom svojih lokalnih festivala. Danas je praksa veslanja na yole brodovima izrazito raširena, a većina yole jedriličara je s Martinika.

Tijekom godina, program zaštite postupno se širio i sada ga podržava širok raspon dugogodišnjih udruga i partnerstava. Glavni ciljevi programa zaštite su: očuvanje znanja lokalnih brodograditelja; prenošenje znanja o jedrenju; jačanje veza između praktičara jedrenja i lokalne zajednice; te stvaranje federacije sposobne za organiziranje velikih događaja.^[1]

Izvori

1 2 3 Martiniški yole, od konstrukcije do plovidbenih praksi na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 8. veljače 2026.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Martiniški yole

Yole ronde na stranicama Francuskom ministarstva kulture (fr.)
La yole de Martinique, de la construction aux pratiques de navigation, video primjer na Youtube-u (fr.)

[UNESCO-1] 1 2 3 Martiniški yole, od konstrukcije do plovidbenih praksi na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 8. veljače 2026.

[1]

v r u Nematerijalna svjetska baština u Francuskoj (30)
	Nematerijalna kulturna baština s potrebom za hitnom zaštitom (1)	Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.)
	Reprezentativni popis (26)	Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Alpinizam¹⁾ (2019.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Baguette, tradicionalne vještine i kultura (2022.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima²⁾ (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski objed (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Glazbeno umijeće svirača lovačkog roga³⁾ (2020.) • Gwoka⁴⁾ (2014.) • Maloya⁴⁾ (2009.) • Medvjeđe svečanosti u Pirinejima⁵⁾ (2022.) • Parfumerija u Grasseu (2018.) • Procesija divova i zmajeva⁶⁾ (2008.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Ručna izrada stakla⁷⁾ (2023.) • Sokolarstvo⁸⁾ (2021.) • Suhozid⁹⁾ (2024.) • Transhumanca, sezonsko seljenje stoke¹⁰⁾ (2023.) • Umjetnost staklenih perli¹¹⁾ (2020.) • Urarske obrtničke i umjetničke vještine¹²⁾ (2020.) • Vještine pariških krovopokrivača cinkom i ornamentalista (2024.) • Živa kultura lunaparkova⁶⁾ (2024.)
	Registar najboljih praksi očuvanja (3)	Graditeljske radionice gotičkih katadrala¹³⁾ (2020.) • Yole ronde s Martinika, od konstrukcije do plovidbenih praksi⁴⁾ (2020.) • Pljočkanje¹⁴⁾ (2022.)
¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije, Francuske i Švicarske; ²⁾ Zajednička baština Francuske i Španjolske; ³⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg); ⁴⁾ Nematerijalna svjetska baština francuskih prekomorskih posjeda; ⁵⁾ Zajednička baština Francuske i Andore; ⁶⁾ Zajednička baština Belgije i Francuske; ⁷⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Češka, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska i Španjolska); ⁸⁾ Zajednička baština više zemalja (Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Hrvatska, Južna Koreja, Katar, Mađarska, Maroko, Mongolija, Saudijska Arabija, Sirija, Španjolska i Ujedinjeni Arapski Emirati); ⁹⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja (Andora, Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Luksemburg, Slovenija, Španjolska i Švicarska); ¹⁰⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Albanija, Andora, Austrija, Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Rumunjska i Španjolska); ¹¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Francuske; ¹²⁾ Zajednička baština Francuske i Švicarske; ¹³⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Austrija, Francuska, Italija, Norveška i Njemačka); ¹⁴⁾ Zajednička baština više zemalja (Belgija, Cipar, Francuska, Hrvatska i Italija);