Zagurevići
Zagurević odnosno Zagorević, jedna od najznačajnijih obitelji s istočne obale Jadrana u Mlecima. Palača obitelji Zagurevića (palazzo Zaguri) se nalazila u središnjem mletačkom podruĉju. Blizu nje bili su most, kanal i ulica koji su nosili ime njihove obitelji. Poznati pripadnici su tiskar Jerolim Zagurević i pjesnik Ilija Zagurević, po majci je Zagurević Ivan Bolica,[1] zatim Anđeo Zagurević i Ivan Zagurević.[2] Dvojica braće spominju se kao naručitelji trećeg hrvatskog izdanja Ledesmina Nauka karstianskog; tiskano je kod C. Zanettija u Veneciji 1583. na ćirilici (tipu dosta približenom bosanskom) i bilo je izričito namijenjeno župama dubrovačkoga zaleđa.[3] Iz bokotorske obitelji Zagurović su sv. Petilovrijenci, što je zajednički naziv za kotorske kršćanske mučenike braću Petra, Andriju i Lovra, čiji se blagdan slavi 7. srpnja.[4] Prema Lenki Blehovoj-Čelebić, braća potječu iz zatona Žanjica (s gradom Rose) i da su nastradala 840. godine od Saracena. Prema Stjepčeviću, obitelj Zaguri pojavila se u Kotoru tek u prvoj polovici 14. stoljeća.[5] Po tom nadnevku od 840., najstariji su hrvatski svetci. Dubrovčanin nadbiskup Vital Ovčarević/Gučetić je u Žanjici (nasuprot rtu Oštro) 28. rujna 1026. dao otkopati i u Dubrovnik donijeti moći svete braće. Oltar im se nalazi u dubrovačkoj Katedrali. Braći je stoljećima bila posvećena crkva na Placi, koje je poslije srušena. Moći su im prenesene u Katedralu Blažene Djevice Marije, a na te najstarije hrvatske svece i njihovu bivšu crkvu, uspomenu čuva ulica Petilovrijenci.[6]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Slideshare Marina Polinčić: KOTOR U ANTICI I U EPILIJU IVANA BOLICE, Hrvatski studiji, Zagreb, 2014. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)
- ↑ Matica hrvatska Knjige: Tridentska baština, str. 526
- ↑ Hrčak Tonči Trstenjak: Hrvatski katekizmi u razdoblju tridentske obnove XVI. stoljeća, Obnovljeni život, 2014, 69, 3, str. 344
- ↑ Dubrovački list Boris Njavro: PETILOVRIJENCI O ulici po sredini Place, crkvi i legendi o tri sveca, mučenika i brata, 17. rujna 2015. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)
- ↑ Radio Tivat Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. ožujka 2020. (Wayback Machine) SELO SV. LOVRIJENCA (Lepetani) I dio, 14. listopada 2015. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)
- ↑ Tonimir Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. ožujka 2020. (Wayback Machine) Naša Gospa, list katedralne župe Dubrovnik, br. 44 - srpanj 2011.