Zagorska Sela

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zagorska Sela
Sin escudo.svg
Zagorska Sela na karti Hrvatska
Zagorska Sela
Zagorska Sela
Zagorska Sela na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Krapina-Zagorje-County.svg Krapinsko-zagorska
Načelnik općine Željko Kodrnja
Naselja u sastavu općine Bojačno, Bratkovec, Brezakovec, Gornji Škrnik, Harina Žlaka, Ivanić Miljanski, Kuzminec Miljanski, Luke Poljanske, Miljana, Plavić, Poljana Sutlanska, Pušća, Zagorska Sela
Površina 25 km2
Stanovništvo (2011.) 996
Broj stanovnika
Zagorska Sela, Krapinsko-zagorska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Bojačno 14 6
Bratkovec 48 40
Brezakovec 74 66
Gornji Škrnik 55 42
Harina Žlaka 36 33
Ivanić Miljanski 24 9
Kuzminec Miljanski 29 17
Luke Poljanske 66 54
Miljana 88 82
Plavić 164 140
Poljana Sutlanska 105 96
Pušća 66 51
Zagorska Sela 227 263

Ukupno
[uredi]
1197 996 899
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Poštanski broj 49296 Zagorska Sela
Župna Crkva Sv. Katarine, Zagorska Sela.jpg
Župna crkva Sv. Katarine

Zagorska Sela su općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema podacima Popisa stanovništva, kućanstva i stanova 2011. godine, Zagorska Sela imaju ukupno 996 stanovnika[1] (odnosu na Popis iz 2001. godine kada su imala 1.197 stanovnika). Pojedinačno po selima najviše stanovnika imaju Zagorska Sela (227 stanovnika) i Plavić (164 stanovnika), a slijede ih Poljana Sutlanska (105 stanovnika), Miljana (86 stanovnika), Brezakovec (74 stanovnika), Luke Poljanske i Pušća (po 66 stanovnika), Gornji Škrnik (55 stanovnika), Bratkovec (48 stanovnika), Harina Žlaka (36 stanovnika), Kuzminec Miljanski (25 stanovnika), Ivanić Miljanski (24 stanovnika) te Bojčano (14 stanovnika). Gotovo se polovica stanovništva bavi poljodjelstvom, jedna četvrtina radi u industriji, a ostali su zaposleni u uslužnom sektoru.

Općina Zagorska Sela: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2901
3065
3353
3453
3501
3659
3301
3254
3020
2846
2391
2053
1650
1332
1197
996
899
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Klanjec. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Zagorska Sela: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
454
507
561
557
552
585
544
495
461
442
404
336
280
229
248
227
263
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1890. iskazivano pod imenom Sela. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Općina Zagorska Sela osnovana je 1886. godine. Najprije se nalazila u sastavu kotara (kasnije općine) Klanjca, dok je od 1993. godine sastavni dio Krapinsko-zagorske županije. Smještena u dolini Sutle, nekada je bila poznata po brojnim kurijama (kurija obitelji Galjuf i dr.) kojih više nema, a danas je možda najpoznatija po baroknom dvorcu Miljana kojeg je obnovio njegov nekadašnji vlasnik dr. Franjo Kajfež. Općina ima dvije župne crkve: crkvu svete Katarine (koja se spominje još u 14. stoljeću) te Crkvu svete Ane (u Poljani Sutlanskoj) koje su građene sve do 19. stoljeća. U istom stoljeću (1829. godine) Zagorska sela dobivaju svoju prvu pučku školu koju je utemeljio župnik Mirko Pendelin. Nakon što je oštećena u potresu, škola je 1974. godine prestala s radom, a djeca su nastavila pohađati školu u Kumrovcu. Više od trideset godina nakon oštećenja, škola je obnovljena. Po završetku Drugoga svjetskog rata primjetan je pad broja stanovnika, koji se u pedesetak godina smanjio za gotovo dvije trećine. S ciljem oživljavanja zamrla kraja, ali i da bi se donekle zaustavilo iseljavanje stanovništva, 2004. godine pokrenuta je Turistička zona Sutla – dolina izvora zdravlja u suradnji sa slovenskom općinom Podčetrtek. Dan općine obilježava se 25. studenog.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • arheološko nalazište Špičak
  • barokni dvorac Miljana (građen od 17. do polovice 19. stoljeća)
  • Kapela svetog Ivana (Ivanić Miljanski, iz 17. stoljeća)
  • Kapela svetog Martina (Bojačno, iz 17. stoljeća)
  • Župna crkva svete Ane (Sutlanska Poljana, sagrađena 1810. godine)
  • Župna crkva svete Katarine (Zagorska Sela, sagrađena 1691. godine, obnovljena 1862. godine)

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  2. Petrović, Tihana. 1999. Zlata Šufflay – istraživač lepoglavskog čipkarstva, u: Hrvatske čipke – nova istraživanja, Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa. 35-46.


P parthenon.svg Nedovršeni članak Zagorska Sela koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.