Zagorska Sela

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zagorska Sela
Coats of arms of None.svg
Zagorska Sela na karti Hrvatska
Zagorska Sela
Zagorska Sela
Zagorska Sela na karti Hrvatske
Koordinate: 46°05′N 15°38′E / 46.09°N 15.63°E / 46.09; 15.63
Županija Krapinsko-zagorska
Načelnik općine Željko Kodrnja
Naselja u sastavu općine Bojačno, Bratkovec, Brezakovec, Gornji Škrnik, Harina Žlaka, Ivanić Miljanski, Kuzminec Miljanski, Luke Poljanske, Miljana, Plavić, Poljana Sutlanska, Pušća, Zagorska Sela
Površina 25 km2
Stanovništvo (2011.) 996
Poštanski broj 49296 Zagorska Sela
Župna Crkva Sv. Katarine, Zagorska Sela.jpg
Župna crkva Sv. Katarine

Zagorska Sela su općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema podacima Popisa stanovništva, kućanstva i stanova 2011. godine, Zagorska Sela imaju ukupno 996 stanovnika [1] (odnosu na Popis iz 2001. godine kada su imala 1.197 stanovnika). Pojedinačno po selima najviše stanovnika imaju Zagorska Sela (227 stanovnika) i Plavić (164 stanovnika), a slijede ih Poljana Sutlanska (105 stanovnika), Miljana (86 stanovnika), Brezakovec (74 stanovnika), Luke Poljanske i Pušća (po 66 stanovnika), Gornji Škrnik (55 stanovnika), Bratkovec (48 stanovnika), Harina Žlaka (36 stanovnika), Kuzminec Miljanski (25 stanovnika), Ivanić Miljanski (24 stanovnika) te Bojčano (14 stanovnika). Gotovo se polovica stanovništva bavi poljodjelstvom, jedna četvrtina radi u industriji, a ostali su zaposleni u uslužnom sektoru.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Općina Zagorska Sela osnovana je 1886. godine. Najprije se nalazila u sastavu kotara (kasnije općine) Klanjca, dok je od 1993. godine sastavni dio Krapinsko-zagorske županije. Smještena u dolini Sutle, nekada je bila poznata po brojnim kurijama (kurija obitelji Galjuf i dr.) kojih više nema, a danas je možda najpoznatija po baroknom dvorcu Miljana kojeg je obnovio njegov nekadašnji vlasnik dr. Franjo Kajfež. Općina ima dvije župne crkve: crkvu svete Katarine (koja se spominje još u 14. stoljeću) te Crkvu svete Ane (u Poljani Sutlanskoj) koje su građene sve do 19. stoljeća. U istom stoljeću (1829. godine) Zagorska sela dobivaju svoju prvu pučku školu koju je utemeljio župnik Mirko Pendelin. Nakon što je oštećena u potresu, škola je 1974. godine prestala s radom, a djeca su nastavila pohađati školu u Kumrovcu. Više od trideset godina nakon oštećenja, škola je obnovljena. Po završetku Drugoga svjetskog rata primjetan je pad broja stanovnika, koji se u pedesetak godina smanjio za gotovo dvije trećine. S ciljem oživljavanja zamrla kraja, ali i da bi se donekle zaustavilo iseljavanje stanovništva, 2004. godine pokrenuta je Turistička zona Sutla – dolina izvora zdravlja u suradnji sa slovenskom općinom Podčetrtek. Dan općine obilježava se 25. studenog.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • arheološko nalazište Špičak
  • barokni dvorac Miljana (građen od 17. do polovice 19. stoljeća)
  • Kapela svetog Ivana (Ivanić Miljanski, iz 17. stoljeća)
  • Kapela svetog Martina (Bojačno, iz 17. stoljeća)
  • Župna crkva svete Ane (Sutlanska Poljana, sagrađena 1810. godine)
  • Župna crkva svete Katarine (Zagorska Sela, sagrađena 1691. godine, obnovljena 1862. godine)

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  2. Petrović, Tihana. 1999. Zlata Šufflay – istraživač lepoglavskog čipkarstva, u: Hrvatske čipke – nova istraživanja, Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa. 35-46.


P parthenon.svg Nedovršeni članak Zagorska Sela koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.