Zagvozd

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zagvozd
Coats of arms of None.svg
Zagvozd na karti Hrvatska
Zagvozd
Zagvozd
Zagvozd na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 43°23′49″N 17°03′22″E / 43.397°N 17.056°E / 43.397; 17.056
Županija Zastava splitsko dalmatinske zupanije.gif Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Miroslav Gaće (HDZ)
Naselja u sastavu općine Biokovsko Selo, Krstatice, Rastovac, Rašćane Gornje, Zagvozd, Župa, Župa Srednja
Stanovništvo (2011.) 1.188
Poštanski broj 21270
Zagvozd 01.jpg

Zagvozd je selo koje pripada istoimenoj općini u Hrvatskoj, u Imotskoj krajini, Splitsko-dalmatinska županija.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

Sedam naselja pripada općini Zagvozd (stanje 2006.), to su: Biokovsko Selo, Krstatice, Rastovac, Rašćane Gornje, Zagvozd, Župa i Župa Srednja.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalazi se iza Biokova, u gorskom dijelu Zagore. Kroz njega vodi stara Napoleonova cesta, građena 1804. do 1809. godine dok je Dalmacijom upravljao providur Danese, a vojni zapovjednik bio maršal Marmont.

Zagvozd je smješten između Biokova i više brda sa sjeverne strane mjesta - Orljače (909 m n/m), Velikog Drežnja (775 m), Golog Brda (636 m) i Lukove glave (742 m). Prostire se u pravcu sjeverozapad-jugoistok u dužini od 10 km, a od sjeveroistoka do granice na planini Biokovo u širini 8 km. Najveći dio njegove površine je planinski. Obradivog tla je svega 413 ha, pašnjaci zauzimaju 4252 ha, na šume otpada 1512 ha, dok je neplodnih površina 25 ha. Naselje Zagvozd graniči s Krstaticama, Župom, Velikim Brdom, Bastom, Grabovcem, Medovdocem, dok su granice općine nešto drugačije. Općina graniči s Grabovcem, Medovdocem, Slivnom, Rašćanima, Velikim Brdom i Bastom.

Uže područje Zagvozda omeđuje Sridnja gora na zapadu, planina Biokovo na jugu, s istoka prijevoj Turija, a sa sjevera Golo brdo, visoravan Škobaljuše i brdo Orljača.[1]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Zagvoškoj je školi gravitiralo 38 sela i pohađalo ju je i po 350 učenika. 1969. u Zagvozdu izgrađena je nova školska zgrada sa športskom dvoranom. Zagvoška je škola bila onda jedna od najljepših i najopremljenijih škola u Hrvatskoj.[2]

Kultura[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Zagvozd ima 1.188[3] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,49%[4], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 99,33% čine pripadnici katoličke vjere.[5]

Popis 2001.[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2001. godine, Zagvozd ima 1642 stanovnika.

Uprava[uredi VE | uredi]

Načelnik općine je Miroslav Gaće iz redova Hrvatske demokratske zajednice. Općinsko poglavarstvo ima pet, a općinsko vijeće jedanaest članova.[6]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Počasni mještani[uredi VE | uredi]

Ivica Percl, Darko Ćurdo, Žarko Potočnjak, Zlatko Vitez, Duško Ljuština, Franjo Kuhar, Goran Navojec, Danko Ljuština, Branko Grgić, Ante Žaja, Branimir Gudelj Velaga, Ljubomir Gudelj Velaga, Anja Šovagović Despot.[7]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Stećak "Vukov greb" koji stoji na ulazu u Zagvozd a koji je bio izlagan u svjetskim muzejima te Zaranč-ploča.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U Zagvozdu su nekad postojala poduzeća Poljoprivredna zadruga Biokovska kosa, Tvornica trikotaže Biokovka i GRO Novogradnja.

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Glumci u Zagvozdu O arheološkim spomenicima u Zagvozdu (pristupljeno 6. srpnja 2019.)
  2. Glumci u Zagvozdu Zagvoški učitelji i prosvjetitelji (pristupljeno 6. srpnja 2019.)
  3. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  4. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  5. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  6. Općina Zagvozd - upravna tijela
  7. Glumci u Zagvozdu Počasni mještani (pristupljeno 6. srpnja 2019.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Zagvozd koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.