Zagvozd
| Zagvozd | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
  Zagvozd Zagvozd na zemljovidu Hrvatske | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Država |  Hrvatska
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Županija |  Splitsko-dalmatinska
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Načelnik općine | Miroslav Gaće (HDZ) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Naselja u sastavu općine | Biokovsko Selo, Krstatice, Rastovac, Rašćane Gornje, Zagvozd, Župa, Župa Srednja | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Stanovništvo (2011.) | 1.188 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Poštanski broj | 21270 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zagvozd je općina u Hrvatskoj, u Imotskoj krajini, Splitsko-dalmatinska županija.
Općinska naselja[uredi | uredi kôd]
Sedam naselja pripada općini Zagvozd (stanje 2006.), to su: Biokovsko Selo, Krstatice, Rastovac, Rašćane Gornje, Zagvozd, Župa i Župa Srednja.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Nalazi se iza Biokova, u gorskom dijelu Zagore. Kroz njega vodi stara Napoleonova cesta, građena 1804. do 1809. godine dok je Dalmacijom upravljao providur Danese, a vojni zapovjednik bio maršal Marmont.
Zagvozd je smješten između Biokova i više brda sa sjeverne strane mjesta - Orljače (909 m n/m), Velikog Drežnja (775 m), Golog Brda (636 m) i Lukove glave (742 m). Prostire se u pravcu sjeverozapad-jugoistok u dužini od 10 km, a od sjeveroistoka do granice na planini Biokovo u širini 8 km. Najveći dio njegove površine je planinski. Obradivog tla je svega 413 ha, pašnjaci zauzimaju 4252 ha, na šume otpada 1512 ha, dok je neplodnih površina 25 ha. Naselje Zagvozd graniči s Krstaticama, Župom, Velikim Brdom, Bastom, Grabovcem, Medovdocem, dok su granice općine nešto drugačije. Općina graniči s Grabovcem, Medovdocem, Slivnom, Rašćanima, Velikim Brdom i Bastom.
Uže područje Zagvozda omeđuje Sridnja gora na zapadu, planina Biokovo na jugu, s istoka prijevoj Turija, a sa sjevera Golo brdo, visoravan Škobaljuše i brdo Orljača.[1]
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Zagvoškoj je školi gravitiralo 38 sela i pohađalo ju je i po 350 učenika. 1969. u Zagvozdu izgrađena je nova školska zgrada sa športskom dvoranom. Zagvoška je škola bila onda jedna od najljepših i najopremljenijih škola u Hrvatskoj.[2]
Kultura[uredi | uredi kôd]
- Kazališni festival "Glumci u Zagvozdu"
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Popis 2011.[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Zagvozd ima 1.188[3] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,49%,[4] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 99,33% čine pripadnici katoličke vjere.[5]
Popis 2001.[uredi | uredi kôd]
Prema popisu iz 2001. godine, Zagvozd ima 1642 stanovnika.
Uprava[uredi | uredi kôd]
Načelnik općine je Miroslav Gaće iz redova Hrvatske demokratske zajednice. Općinsko poglavarstvo ima pet, a općinsko vijeće jedanaest članova.[6]
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Joško Čagalj (Jole), hrv. pjevač
- Petar Kaer, hrv. prosvjetar, umjetnik, znanstvenik, arheolog, rimokatolički svećenik, skupljač i zapisivatelj narodnog blaga
- Ivo Mlikota, hrv. prosvjetar, kulturni djelatnik i umjetnik
- Mate Maksim Mlikota, hrv. naivni slikar
- Vedran Mlikota, hrv. glumac
- dr. Dragan Mucić, hrvatski pjesnik i teatrolog
- Danijel Prodan, hrvatski pjesnik
- Julija Stapić-Katić, hrv. slikarica i pjesnikinja
- Ivica Šušić, hrvatski pjesnik
- Nediljko Šuvar, hrv. akademski slikar
- Stipe Šuvar, hrv. političar i visoki dužnosnik
- Joško Tomičić, hrv. pjevač, tragično preminuo u prometnoj nesreći
- Nikola Tomičić, hrv. malonogometni reprezentativac
Počasni mještani[uredi | uredi kôd]
Ivica Percl, Darko Ćurdo, Žarko Potočnjak, Zlatko Vitez, Duško Ljuština, Franjo Kuhar, Goran Navojec, Danko Ljuština, Branko Grgić, Ante Žaja, Branimir Gudelj Velaga, Ljubomir Gudelj Velaga, Anja Šovagović Despot.[7]
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Stećak "Vukov greb" koji stoji na ulazu u Zagvozd a koji je bio izlagan u svjetskim muzejima te Zaranač-ploča.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
U Zagvozdu su nekad postojala poduzeća Poljoprivredna zadruga Biokovska kosa, Tvornica trikotaže Biokovka i GRO Novogradnja.
Šport[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Glumci u Zagvozdu O arheološkim spomenicima u Zagvozdu (pristupljeno 6. srpnja 2019.)
- ↑ Glumci u Zagvozdu Zagvoški učitelji i prosvjetitelji (pristupljeno 6. srpnja 2019.)
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- ↑ Općina Zagvozd - upravna tijela. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. svibnja 2009. Pristupljeno 15. ožujka 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Glumci u Zagvozdu Počasni mještani (pristupljeno 6. srpnja 2019.)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službena stranica općine (hrv.)
- Zagvoški internetski portal Inačica izvorne stranice arhivirana 12. listopada 2011. (hrv.)
- HPD Sv. Jure Zagvozd (hrv.)
Nedovršeni članak Zagvozd koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| |||||