Zapadno bojište (Drugi svjetski rat)

Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta 10000. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Zapadno bojište
Dio Drugog svjetskog rata

Vrijeme 3. rujna 1939. – 8. svibnja 1945. godine
Lokacija Zapadna Europa
Ishod 1939.–'40: uspjesi Sila osovine; 1944.–'45: pobjeda Saveznika
Sukobljeni
Sile Osovine:
Treći Reich
Italija
Mađarska
Saveznici:
Ujedinjeno Kraljevstvo
Sjedinjene Države
Slobodna Francuska
Belgija
Nizozemska
Norveška
Luksemburg
Vođe
Adolf Hitler
Heinrich Himmler
Hermann Göring
Gerd von Rundstedt
Karl Dönitz
Erwin Rommel
Walter Model
Benito Mussolini
Josif Staljin
Dwight D. Eisenhower
Omar Bradley
George S. Patton
Ujedinjeno Kraljevstvo Winston Churchill
Charles de Gaulle
Posljedice
~5,400.000 žrtava ~3,000.000 žrtava

Zapadno bojište tijekom Drugog svjetskog rata naziv je za sukobe koji su se vodili u zapadnoj Europi, na području današnje Danske, Norveške, Luksemburga, Belgije, Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Njemačke. Zapadno bojište može se podijeliti u dvije faze velikih ratnih operacija. U prvoj fazi dogodile su se kapitulacije Nizozemske, Belgije i Francuske tijekom svibnja i lipnja 1940. te se vodila borba u zračnom ratu između Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva tijekom Bitke za Britaniju. Time se dogodila okupacija većeg dijela zapadne i sjeverne Europe od strane trupa Sila Osovine te kraj francuske Treće republike i nastanak Višijevske Francuske. Drugu fazu karakterizirale su velike kopnene bitke, koje su započele u lipnju 1944. savezničkim iskrcavanjem u Normandiji i nastavile se do poraza Njemačke u svibnju 1945.[1] Nakon oslobađanja okupiranih zemalja zapadne i sjeverne Europe dogodio se početak Željezne zavjese i Hladni rat.[2]

Iako se većina njemačkih vojnih gubitaka dogodila na istočnom bojištu, njemački gubici na zapadnom bojištu također su bili gotovo nepopravljivi, jer je većina njemačkih resursa već bila smještena na istočnom bojištu. To je značilo da, iako su se gubici mogli donekle nadoknaditi, vrlo je malo pojačanja poslano na zapad kako bi se spriječilo napredovanje zapadnih saveznika. Iskrcavanje u Normandiji bilo je veliki psihološki udarac njemačkoj vojsci i njenim vođama, koji su se bojali ponavljanja Prvog svjetskog rata kada je Njemačka bila prisiljena voditi rat na dva bojišta.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. The Soviet-German War 1941-1945 strom.clemson.edu Preuzeto 28. kolovoza 2023.
  2. Ellis, John (1993). The World War II Databook: The Essential Facts and Figures for all the combatants. BCA. ISBN 978-1-85410-254-6.