Zaton (Dubrovnik)
| Zaton | |
|---|---|
  Zaton Zaton na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija |  Dubrovačko-neretvanska
|
| Općina/Grad | Dubrovnik |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Nadmorska visina | 2 - 30 m |
| Zemljopisne koordinate | 42°41′N 18°02′E / 42.69°N 18.04°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 858 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 985 |
| Broj stanovnika Zaton (Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska) [uredi] | |
| 2001. | 858 |
| 2011. | 985 |
| 2021. | 1024 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
| Pošta | 20235 |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
 Zaton Zaton na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije | |
 Veliki i Mali Zaton
| |
Zaton se nalazi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dubrovačko je prigradsko naselje u sastavu grada koje s naseljima Zaton Veliki, Zaton Mali, Štikovica i Vrbica čini jednu cjelinu.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Zaton je smješten u prelijepoj uvali Jadranskog mora, 8 km sjeverozapadno od Dubrovnika, uz Jadransku turističku cestu, a prostire se između naselja Lozica i Orašac. U užem smislu Zaton se dijeli na Veliki i Mali.
Naziv[uredi | uredi kôd]
Naziv naselja se povezuje s nazivom za morsku uvalu (uvala = zaton) u kojoj je naselje smješteno.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Za vrijeme Dubrovačke Republike Zaton je bio omiljeno mjesto za gradnju ljetnikovaca imućnije dubrovačke vlastele, pa su tu ljetnikovce sagradile obitelji Zamagna, Saraka, Kaboga, Gučetić, Menčetić, Palmotić, Lukarević i Natali. Župna crkva sv. Stjepana sagrađena je u 10. stoljeću. U uvali Soline nalazile su se solane, čiji su vlasnici bili Lukarevići do 1333., a poslije Menčetići.
Tijekom Domovinskog rata, od listopada 1991. do travnja 1992. godine, Zaton su okupirale snage JNA i četničkih postrojbi, pa su mnoge kuće uništene, spaljenje i opljačkane.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Zaton je naselje u kojem je najrazvijenija grana privrede turizam, iako je jedno od rijetkih naselja u neposrednoj blizini Dubrovnika koje nema hotel, razvijena je uslužna djelatnost iznajmljivanja privatnih soba i apartmana. Uz turizam Zatonjani se bave i ugostiteljstvom, ribarstvom i trgovinom.
U Velikom Zatonu se nalazi nekoliko restorana, caffe barova, trgovina, poštanski ured, turistička agencija, lijepa šljunčana plaža i dobro opremljen auto-kamp.
U Malom Zatonu postoji nekoliko trgovina, restorana, šljunčanih plaža i betonska plaža.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Zaton u velikoj većini nastanjuju Hrvati katoličke vjeroispovjesti, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine u mjestu živi 985 stanovnika.
| broj stanovnika | 521 | 521 | 485 | 498 | 489 | 497 | 450 | 457 | 437 | 454 | 434 | 456 | 565 | 707 | 858 | 985 | 1024 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Tonko Lonza, hrvatski glumac
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Cvjetković, A: Dubrovačkim ulicama, Dubrovnik, 1999.
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Zaton (Dubrovnik) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| |||||||
