Zdravko Dizdar

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zdravko Dizdar
Zdravko Dizdar
Rođenje 27. siječnja 1948.
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje povjesničar
Portal: Životopis

Zdravko Dizdar (Oklaj, 27. siječnja 1948.), hrvatski povjesničar.

Životopis[uredi VE | uredi]

Osnovnu školu pohađao u Oroliku, kod Vinkovaca (1-4. razred) i u rodnom Oklaju (5-8. razred), a gimnaziju (društveni smjer) od 1962. godine je pohađao i završio u Zemunu. Studij povijesti (jednopredmetni smjer) započeo 1966. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a od druge godine nastavio i završio u travnju 1970. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.[1]

U razdoblju 1972.-1980. radio kao kustos u Regionalnom muzeju Pounja u Bihaću. Vodio je zbirke, objavljivao priloge te organizirao izložbe iz novije povijesti Pounja (od 1878. do 1945.)

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranio 1979. magistarsku tezu "Radnički pokret Pounja 1929-1941.", a doktorsku dizertaciju: "Četnički zločini u Bosni i Hercegovini od 1941. do 1945." obranio je 2001. godine (na istom fakultetu).[1]

Od 1980. godine djelatnik je Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.[1]

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

Djela[uredi VE | uredi]

  • Radnički pokret u Pounju 1929-1941., Sarajevo, 1980.
  • Građa za povijest narodnooslobodilačke borbe u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941-1945., knjiga I (ožujak-prosinac 1941.), Zbornik dokumenata, Zagreb, 1981.
  • Građa za povijest NOB-e u sjevernozapadnoj Hrvatskoj 1941-1945., knjiga II /siječanj-lipanj 1942./, Zagreb, 1984.
  • Građa za povijest NOB-e u sjevernozapadnoj Hrvatskoj 1941-1945., knjiga III /srpanj-prosinac 1942./, Zagreb, 1984.
  • Narodnooslobodilačka borba u Žumberku i na Gorjancima, Novo Mesto, 1986., tiskana uz hrvatski i na slovenskom jeziku. (suautor Zdenko Picelj, ml.)
  • Samobor 1941-1945., Samobor, 1987.
  • Žumberačka NOU brigada, Beograd, 1989. (suautor Mane Borčić)
  • Doprinos Hrvatske pobjedi antifašističke kaoalicije, Zagreb, 1996., 2. dopunjeno izdanje,(suautor Milivoj Kujundžić)
  • Životni miljokazi Mirka Validžića Ćelkanovića prominjskog književnika i kamenovanog župnika, Pazin, 1996.
  • Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini: 1941.-1945., Zagreb, 1999. (suautor Mihael Sobolevski)
  • Hrvatska borba za opstojnost 1918.-1998., Zagreb, 2000. (suautor Milivoj Kujundžić)
  • Četnički zločini u Bosni i Hercegovini: 1941.-1945., Zagreb, 2002.
  • Zagrebačka županija, Zagreb, 2003. (suautor Suzana Leček)
  • Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. godine. Dokumenti, Slavonski Brod, 2005. (suautori: Vladimir Geiger, Milan Pojić i Mato Rupić)

Djela, znanstveni radovi: Hrvatska znanstvena bibliografija[3] i Hrvatski institut za povijest.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]