Zemljopis Njemačke

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zemljopis Njemačke
Relief Map of Germany.svg
Kontinent Europa
Regija Srednja Europa
Koordinate 51°00′N, 10°00′E
Površina 357.022 km²
 - kopno 97,66%
 - voda 2,34%
Obalna crta 2,389 km
Granice 3.714 km
Najviša točka Zugspitze (2.107 m)
Najniža točka Sjeverno more (0 m)
Najduža rijeka Rajna 1.230 km
Najveće jezero Bodensko jezero

Njemačka je zemlja u Zapadnoj i Srednjoj Europi, koja se proteže od Alpa, preko sjeverne Europske nizine do Sjevernog mora i Baltičkog mora. Njemačka je druga po veličini država u Europi prema stanovištvu (nakon europskog dijela Rusije) i sedma je po površini. Teritorij Njemačke obuhvaća 357.021 km² , koji se sastoji od 349.223 km² zemljišta i 7.798 km² vode. Najviša točka je alpski vrh Zugspitze s 2.922 metara na jugu, a najniže točke na obalama Sjevernog mora na sjeverozapadu i Baltičkom moru na sjeveroistoku. Između leže šumovite uzvišice središnje Njemačke i nizine sjeverne Njemačke kojima teku neke od najvažnijih europskih rijeka poput Rajne, Dunava i Elbe.[1] Njemačka graniči s devet europskih zemalja: ​​Danska na sjeveru, Poljska i Češka na istoku, Švicarska i Austrija na jugu, Francuska na jugozapadu i Belgija, Luksemburg i Nizozemska na zapadu.

Zemljopisna područja[uredi VE | uredi]

Sjeverna trećina zemlja leži u sjevernoj Europskoj nizini, s ravnim terenom prošaranim vodotokovima. Močvare i močvarni teren nalaze se u blizini nizozemske granice i uz obalu Frizije. Pješčani Mecklenburg na sjeveroistoku ima mnogo jezera formiranih od ledenjaka koja datiraju iz prošlog glacijalnog razdoblja. Prema jugu središnja Njemačka ima grubi i pomalo bezobličan brežuljkasti i planinski krajolik, od kojih su neki oblikovali drevna vulkanska aktivnost. Dolina Rajne presijeca zapadni dio ove regije. Središnje uzvišice nastavljaju istočno i sjeverno do Saalea i spajaju se s gorama na granici sa Češkom. Brdska područja uključuju Eifel, Hunsrück i Palatine šumu zapadno od Rajne, Taunus brda sjeverno od Frankfurta, Vogelsberg masiv, Rhön i Thüringer Wald. Južno od Berlina, istočno središnji dio zemlje više nalikuje niskim sjevernim područjima, s pješčanim tla i močvarama poput Spreewald regije. Južna Njemačka obilježena je linearnim brdskim i planinskim područjima. Alpe na južnoj granici su najviše planine, ali relativno malo alpskog terena nalazi se u Njemačkoj u usporedbi sa Švicarskom i Austrijom. Schwarzwald na jugozapadnoj granici s Francuskom, odvaja Rajnu od Dunava na njezinim istočnim padinama.

Klima[uredi VE | uredi]

Topografska karta Njemačke

Njemačka klima je umjerena i morska, s hladnim oblačnim i vlažnim zimama i umjereno toplim ljetima, s povremeno toplim fen vjetrom. Veći dio Njemačke leži u hladno/umjerenoj klimatskoj zoni u kojoj dominiraju vlažni zapadni vjetrovi. Na sjeverozapadu i na sjeveru klima je oceanska, a kiša pada tijekom cijele godine. Zime su relativno blage i ljeta su relativno hladna. Na istoku, klima pokazuje jasne kontinentalne značajke, zime mogu biti vrlo dugo hladne, a ljeta mogu postati vrlo topla. Česti su i sušni periodi. U središtu i na jugu postoji prijelazna klima koja može biti pretežno oceanska ili kontinentalna, prema općoj vremenskoj situaciji. Zime su blage i ljeta su hladna, iako maksimalne temperature mogu preći više od 30 °C nekoliko dana za redom tijekom toplinskih valova. Najtoplije regije Njemačke mogu se naći na jugozapadu. Ovdje ljeta mogu biti vruća s mnogo dana koji prelaze 30 °C.[2][3]

Korištenje zemljišta[uredi VE | uredi]

Njemačka obuhvaća ukupno 357.021 km², od kojih je 5.157 km² navodnjavano i 8.350 km² pokriveno je vodom, a najveća jezera su Bodensko jezero (ukupna površina 536 km², 62% obala je njemačko, međunarodne granice nisu definirane na samom jezeru), Müritz (117 km²) i Chiemsee (80 km²). Većina Njemačke pokriva obradive površine (33,95%), trajni usjevi pokrivaju 0,57% zemljišta.

Rijeke[uredi VE | uredi]

Glavne rijeke u Njemačkoj su: Rajna (Rhein na njemačkom) u Njemačkoj teče 865 km (glavne pritoke Neckar, Main i Mosel); Elba 727 km i Dunav (Donau) s 687 km. Ostale važnije rijeke su Saale i Main u središnjoj Njemačkoj, Neckar na jugozapadu, Weser na sjeveru i Oder na istočnoj granici.

Prirodni resursi[uredi VE | uredi]

Željezna ruda, ugljen, kalijev karbonat, drvo, lignit, uran, bakar, nafta, prirodni plin, sol, nikal i voda.

Flora i fauna[uredi VE | uredi]

Obični tuljan na otoku Düne u Sjevernom moru

Fitogeografski Njemačka se dijeli između regija atlantske Europe i srednje Europe u cirkularnoj regiji unutar holarktičkog flornog carstva. Područje Njemačke može se podijeliti u dvije ekoregije: europsko-mediteranske brdovito područje mješovitih šuma i sjeveroistočno-atlantsko.[4] Većina Njemačke pokrivena je obradivim površinama (33%) i šumama (31%), samo 15% je pokriveno stalnim pašnjacima.

Biljke i životinje su uobičajne kao i u ostalim djelovima srednje Europe. Bukve, hrastovi i ostala listopadna stabla čine jednu trećinu šuma. Crnogorice se povećavaju kao posljedica ponovnog pošumljavanja. Na visokim planinama prevladava smreka i jela, dok se borovi i ariši nalaze na pjeskovitom tlu. Postoje mnoge vrste paprati, cvijeća, gljiva i mahovina. Rijeke i Sjeverno more obiluju ribama. Divlje životinje uključuju jelene, divlje svinje, muflone, lisice, jazavce, zečeve i mali broj dabrova. Razne ptice selice prelaze Njemačku u proljeće i jesen.

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Njemačka. CIA World Factbook. Central Intelligence Agency (14. studenog 2006.). Arhivirano s izvorne stranice na 30. rujna 2006.. pristupljeno 29. studenog 2006.
  2. Njemačka klima Handbuch Deutschland. pristupljeno 30. studenog 2006.
  3. Vrijeme i klima u Njemačkoj. Globe Media Ltd. (2014.). pristupljeno 30. studenog 2006.
  4. Popis ekoregija: kopnene ekoregije WWF. Preuzeto 21. studenog 2000.