Zemljopis Njemačke

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zemljopis Njemačke
Relief Map of Germany.svg
Kontinent Europa
Regija Srednja Europa
Koordinate 51°00′N, 10°00′E
Površina 357.022 km²
 - kopno 97,66%
 - voda 2,34%
Obalna crta 2,389 km
Granice 3.714 km
Najviša točka Zugspitze (2.107 m)
Najniža točka Sjeverno more (0 m)
Najduža rijeka Rajna 1.230 km
Najveće jezero Bodensko jezero

Njemačka je zemlja u Zapadnoj i Srednjoj Europi, koja se proteže od Alpa, preko sjeverne Europske nizine do Sjevernog mora i Baltičkog mora. Njemačka je druga po veličini država u Europi prema stanovištvu (nakon europskog dijela Rusije) i sedma je po površini. Teritorij Njemačke obuhvaća 357.021 km², koji se sastoji od 349.223 km² zemljišta i 7.798 km² vode. Najviša točka je alpski vrh Zugspitze s 2.922 metara na jugu, a najniže točke na obalama Sjevernog mora na sjeverozapadu i Baltičkom moru na sjeveroistoku. Između leže šumovite uzvišice središnje Njemačke i nizine sjeverne Njemačke kojima teku neke od najvažnijih europskih rijeka poput Rajne, Dunava i Elbe.[1] Njemačka graniči s devet europskih zemalja: ​​Danska na sjeveru, Poljska i Češka na istoku, Švicarska i Austrija na jugu, Francuska na jugozapadu i Belgija, Luksemburg i Nizozemska na zapadu.

Zemljopisna područja[uredi | uredi kôd]

Sjeverna trećina zemlja leži u sjevernoj Europskoj nizini, s ravnim terenom prošaranim vodotokovima. Močvare i močvarni teren nalaze se u blizini nizozemske granice i uz obalu Frizije. Pješčani Mecklenburg na sjeveroistoku ima mnogo jezera formiranih od ledenjaka koja datiraju iz prošlog glacijalnog razdoblja. Prema jugu središnja Njemačka ima grubi i pomalo bezobličan brežuljkasti i planinski krajolik, od kojih su neki oblikovali drevna vulkanska aktivnost. Dolina Rajne presijeca zapadni dio ove regije. Središnje uzvišice nastavljaju istočno i sjeverno do Saalea i spajaju se s gorama na granici sa Češkom. Brdska područja uključuju Eifel, Hunsrück i Palatine šumu zapadno od Rajne, Taunus brda sjeverno od Frankfurta, Vogelsberg masiv, Rhön i Thüringer Wald. Južno od Berlina, istočno središnji dio zemlje više nalikuje niskim sjevernim područjima, s pješčanim tla i močvarama poput Spreewald regije. Južna Njemačka obilježena je linearnim brdskim i planinskim područjima. Alpe na južnoj granici su najviše planine, ali relativno malo alpskog terena nalazi se u Njemačkoj u usporedbi sa Švicarskom i Austrijom. Schwarzwald na jugozapadnoj granici s Francuskom, odvaja Rajnu od Dunava na njezinim istočnim padinama.

Klima[uredi | uredi kôd]

Topografska karta Njemačke

Njemačka klima je umjerena i morska, s hladnim oblačnim i vlažnim zimama i umjereno toplim ljetima, s povremeno toplim fen vjetrom. Veći dio Njemačke leži u hladno/umjerenoj klimatskoj zoni u kojoj dominiraju vlažni zapadni vjetrovi. Na sjeverozapadu i na sjeveru klima je oceanska, a kiša pada tijekom cijele godine. Zime su relativno blage i ljeta su relativno hladna. Na istoku, klima pokazuje jasne kontinentalne značajke, zime mogu biti vrlo dugo hladne, a ljeta mogu postati vrlo topla. Česti su i sušni periodi. U središtu i na jugu postoji prijelazna klima koja može biti pretežno oceanska ili kontinentalna, prema općoj vremenskoj situaciji. Zime su blage i ljeta su hladna, iako maksimalne temperature mogu prijeći više od 30 °C nekoliko dana za redom tijekom toplinskih valova. Najtoplije regije Njemačke mogu se naći na jugozapadu. Ovdje ljeta mogu biti vruća s mnogo dana koji prelaze 30 °C.[2][3]

Korištenje zemljišta[uredi | uredi kôd]

Njemačka obuhvaća ukupno 357.021 km², od kojih je 5.157 km² navodnjavano i 8.350 km² pokriveno je vodom, a najveća jezera su Bodensko jezero (ukupna površina 536 km², 62% obala je njemačko, međunarodne granice nisu definirane na samom jezeru), Müritz (117 km²) i Chiemsee (80 km²). Većina Njemačke pokriva obradive površine (33,95%), trajni usjevi pokrivaju 0,57% zemljišta.

Rijeke[uredi | uredi kôd]

Glavne rijeke u Njemačkoj su: Rajna (Rhein na njemačkom) u Njemačkoj teče 865 km (glavne pritoke Neckar, Main i Mosel); Elba 727 km i Dunav (Donau) s 687 km. Ostale važnije rijeke su Saale i Main u središnjoj Njemačkoj, Neckar na jugozapadu, Weser na sjeveru i Oder na istočnoj granici.

Prirodni resursi[uredi | uredi kôd]

Željezna ruda, ugljen, kalijev karbonat, drvo, lignit, uran, bakar, nafta, prirodni plin, sol, nikal i voda.

Flora i fauna[uredi | uredi kôd]

Obični tuljan na otoku Düne u Sjevernom moru

Fitogeografski Njemačka se dijeli između regija atlantske Europe i srednje Europe u cirkularnoj regiji unutar holarktičkog flornog carstva. Područje Njemačke može se podijeliti u dvije ekoregije: europsko-mediteranske brdovito područje mješovitih šuma i sjeveroistočno-atlantsko.[4] Većina Njemačke pokrivena je obradivim površinama (33%) i šumama (31%), samo 15% je pokriveno stalnim pašnjacima.

Biljke i životinje su uobičajne kao i u ostalim dijelovima srednje Europe. Bukve, hrastovi i ostala listopadna stabla čine jednu trećinu šuma. Crnogorice se povećavaju kao posljedica ponovnog pošumljavanja. Na visokim planinama prevladava smreka i jela, dok se borovi i ariši nalaze na pjeskovitom tlu. Postoje mnoge vrste paprati, cvijeća, gljiva i mahovina. Rijeke i Sjeverno more obiluju ribama. Divlje životinje uključuju jelene, divlje svinje, muflone, lisice, jazavce, zečeve i mali broj dabrova. Razne ptice selice prelaze Njemačku u proljeće i jesen.

Izvor[uredi | uredi kôd]

  1. Njemačka. CIA World Factbook. Central Intelligence Agency. 14. studenoga 2006. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. rujna 2006. Pristupljeno 29. studenoga 2006.
  2. Njemačka klima Handbuch Deutschland. pristupljeno 30. studenog 2006.
  3. Vrijeme i klima u Njemačkoj. World Travels. Globe Media Ltd. 2014. Pristupljeno 30. studenoga 2006.
  4. Popis ekoregija: kopnene ekoregije WWF. Preuzeto 21. studenog 2000.