Zemljopis Turske

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zemljopis Turske
Turkey (orthographic projection).svg
Kontinent Europa/Azija
Regija Anatolija, Mediteran
Koordinate 39°00′N, 35°00′E
Površina 783,562 km2 (36. po veličini)
 - kopno 98 %
 - voda 2 %
Granice Flag of Armenia.svg Armenija (268 km)
Flag of Iran.svg Iran (499 km)
Flag of Georgia.svg Gruzija (252 km)
Flag of Bulgaria.svg Bugarska (240 km)
Flag of Greece.svg Grčka (206 km)
Flag of Azerbaijan.svg Azerbajdžan (9 km)
Flag of Iraq.svg Irak (352 km)
Flag of Syria.svg Sirija (822 km)
Najviša točka Ararat
(5137 m)
Najniža točka Sredozemno more
(0 m)
Najduža rijeka Kizil
(1350 km)
Najveće jezero Van
(3,755 km2)

Turska ima oblik približno pravokutnoga poluotoka, koji premošćuje jugoistočnu Europu i Aziju. Trakija, europski dio Turske obuhvaća 3% zemlje i 10% njenog stanovništva. Trakiju od Male Azije, azijskog dijela Turske, odvajaju Bospor, Mramorno more i Dardaneli.

Turske regije su sedam zemljopisnih regija. To nisu administrativno-političke regije. Ta podjela je ustanovljena na Prvom nacionalnom kongresu turskih geografa 1941., [1] na kojoj su se turski geografi dogovorili podjelu zemlje na 7 regija (turski: Bölge) i 21 podregiju (turski: Bölüm). Ta podjela napravljena je na temelju zemljopisnih, demografskih i ekonomskih razlika koje postoje među njima.

Topografska karta Turske

Granice Turske s Grčkom - 206 kilometara i Bugarskom - 240 kilometara - bile su utvrđene Carigradskim ugovorom (1913.), a kasnije potvrđene Lausannskim ugovorom 1923.[2] Moskovski ugovor 1921. i Ugovor iz Karsa sa Sovjetskim Savezom[3] definira trenutne granice Turske s Armenijom (268 kilometara), Azerbejdžanom (9 kilometara) i Gruzijom (252 kilometara). Iranska granica od 499 kilometara prvi je put prihvaćena ugovorom iz Kasr-ı Şirina 1639. godine i potvrđena 1937. godine.[4] Uz izuzetak Mosula, Turska je Lausannskim ugovorom 1923. godine ustupila područja današnjeg Iraka i Sirije. Turska je 1926. ustupila Mosul Ujedinjenom Kraljevstvu u zamjenu za 10% prihoda od nafte od Mosula tijekom 25 godina. Sirija ne priznaje svoju granicu s Turskom zbog spora oko pokrajine Hatay 1939. godine, nakon referenduma koji je pogodovao pripajanju pokrajine s Turskom.

Raznoliki krajolici Turske rezultat su širokog spektra tektonskih procesa, koji su oblikovali Anadoliju milijunima godina i traju i danas, što dokazuju česti zemljotresi i povremene vulkanske erupcije. Osim relativno malog dijela svog teritorija uz sirijsku granicu koji je nastavak Arapske platforme, Turska je geološki dio velikog pojasa alpsko-himalajskoga lanca, koji se proteže od Atlantskog oceana do planina Himalaja.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Ali Yiğit, "Geçmişten Günümüze Türkiye'yi Bölgelere Ayıran Çalışmalar ve Yapılması Gerekenler", Ankara Üniversitesi Türkiye Coğrafyası Araştırma ve Uygulama Merkezi, IV. Ulural Coğrafya Sempozyumu, "Avrupa Birliği Sürecindeki Türkiye'de Bölgesel Farklılıklar", str. 34-35.
  2. Finkel, Andrew, and Nukhet Sirman, eds. Turkish State, Turkish Society. New York: Routledge, 1990.
  3. Lewis, Geoffrey. Modern Turkey. New York: Praeger, 1974.
  4. Shaw, Stanford J., and Ezel Kural Shaw. History of the Ottoman Empire and Modern Turkey. (2 vols.) Cambridge: Cambridge University Press, 1976.