Zemljopis Venezuele
Zemljopis Venezuele odnosi se na fizičke i prirodne sastavnice države. S površinon od 912 050 km² Venezuela je deveta po veličini država američkog kontinenta te 32. na svijetu.
Smještena u sjevernom dijelu Južne Amerike, graniči s Kolumbijom na zapadu, Brazilom na jugu i Gvajanom na istoku. Teritorij Venezuele odlikuje se izrazitom geografskom raznolikošću, koja je rezultat složenoga geološkog i klimatološkog razvoja. Reljef obuhvaća splet planinskih sustava, prostranih ravnica, visoravni i sedimentnih bazena. Među istaknutijim geomorfološkim cjelinama ubrajaju se: Cordillera de Mérida, dio venezuelanskih Anda, Cordillera de la Costa na sjeveru, prostrani središnji Llanosi te Gvajanska regija na jugoistoku, kojom dominira Gvajanski štit – jedna od najstarijih geoloških formacija na Zemlji. Najviša točka države je Pico Bolívar (4978 m.n.v.).[1]
Venezuela je na sjeveru omeđena Karipskim morem te ima obalu dugu oko 2800 km, s brojnim zaljevima, golfovima i više od 300 otoka. Među najpoznatijima su otok Margarita, Coche i Cubagua, kao i arhipelag Los Roques, koji ima iznimnu ekološku i turističku vrijednost.[2]
Smještena u potpunosti unutar tropskog pojasa, Venezuela uglavnom ima toplu klimu, ali s velikim područnim razlikama u količini oborina. Prisutne su suha i stepska klima na sjeverozapadu, dok se na jugu javlja tropska izrazito vlažna klima. U višim područjima, poput Anda, temperature su znatno niže, no nema područja s trajno hladnom klimom.[3]
Obilne oborine u velikom dijelu zemlje omogućuju razvoj jedne od najgušćih hidrografskih mreža u Južnoj Americi. Rijeka Orinoko, s porječjem većim od milijun km², glavna je rijeka države i jedna od najvodonosnijih na svijetu. Uz njezin tok i tokove njezinih pritoka – poput Caroníja, Apurea i Mete — razvijaju se iznimno važni vodeni i kopneni ekosustavi. U Venezueli se također nalaze Angelovi slapovi, najviši neprekinuti vodopad na svijetu, smješten u državi Bolívar.[4]
Raznolikost klime i reljefa pogoduje iznimnoj biološkoj raznolikosti, raspoređenom u različite biome: od amazonske prašume na jugu i šuma Anda do kserofilnih grmova na poluotoku Paraguaná i mangrova uz obalu. Država posjeduje i opsežna zaštićena područja, među kojima se ističe Nacionalni park Canaima, proglašen svjetskom baštinom UNESCO-a. [5]
- ↑ Venezuela: Relief Encyclopaedia Britannica, britannica.com Pristupljeno 5. siječnja 2026.
- ↑ Venezuela: Coastal features Encyclopaedia Britannica, britannica.com Pristupljeno 5. siječnja 2026.
- ↑ Venezuela: Climate Encyclopaedia Britannica, britannica.com Pristupljeno 5. siječnja 2026.
- ↑ Canaima National Park whc.unesco.org Pristupljeno 5. siječnja 2026.
- ↑ National protected areas – Venezuela Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. veljače 2021. (Wayback Machine) iucn.org Pristupljeno 5. siječnja 2026.
