Zgrada HKD Napredak u Sarajevu

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Napretkov odbor za izgradnju Zakladnog doma (Napretkove palače) u Sarajevu 1911. godine

Zgrada Hrvatskog kulturnog društva Napredak, popularno Napretkova palača je građevina u Sarajevu. Nalazi se na adresi Ulica Maršala Tita 56.

Zgrada drustva Napredak 9 februar 2016.jpg

Na pročelju secesijske zgrade ističe se hrvatski grb i natpis NAPREDAK. Smatra se da je to jedna od najljepših sarajevskih građevina nastalih za vrijeme austro-ugarske vladavine. Zgrada se sastoji od triju zgrada. Prednja je trokatna monumentalna zgrada koja se nalazi do ulice, uklopljena između palača Finci i Salom (također nacionalni spomenik BiH, od 2008.[1]). U prizemlju se nalaze poslovni prostori i prolaz u dvorišni dio zgrade. Drugi dio zgrade je dvorana namijenjena kazališnim predstavama i kinu. Treći dio zgrade je stambena četverokatnica. Danas je u njoj kazalište Kamerni teatar 55 i slastičarnica. Na pročelju su dvije skulpture: Prosvjeta i Snaga, djelo Roberta Frangeša Mihanovića. Na krovu se nalazi skulptura Croatia.[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

HKD Napredak, kulturna udruga bosanskohercegovačkih Hrvata odlučila je napraviti svoj Zakladni dom. Projekt za ovu zgradu napravljen je 1911. godine. Projekt je napravio arhitekt Dionis Sunko, koji je ugled u građevinarskom svijetu stekao dvije godine prije projektom zgrade Prve hrvatske štedionice u Osijeku.[3] Impresivna zgrada je građena 1912. i 1913. godine. U svrhu namicanja novih sredstava i vođenja poslova oko izgradnje Zakladnog doma izabran je odbor u sastavu: Ante Tandarić, Anto Alaupović, Mijo Vučak, Ivan Renđec, Ljudevit Dvorniković, Nikola Krešić, Albert Draganić, Jozo Udovčić, Matej Kakarigi, Ivan Budimir, Dane Cvitković, Petar Maričić i Nikola Palandžić (vidi sliku).

Danas je ta zgrada na privremenom popisu spomenika Bosne i Hercegovine.[4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (bošnjački)Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Odluka o proglašenju povijesne građevine - Salomove palače u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
  2. Ibrahim Krzović, Arhitektura secesije u BiH, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004.
  3. Hrvatska znanstvena bibliografija Marina Bagarić: Arhitekt Dionis Sunko i sarajevska Napretkova palača, Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 26 (2002); 160-170
  4. (bošnjački) Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]