Zlata Ivezić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Zlata Ivezić (Slavonski Brod, ) je hrvatska književnica. Piše pjesme.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodila se je u Brodu 1947. godine. Sklonost ka književnosti je pokazivala odrano, čitajući djela Ivane Brlić-Mažuranić, a poslije je sama pisala pjesme. Studirala je na Pedagoškoj akademiji, na kojoj je djelovala u literarnoj skupini Tribini mladeži. Doživjela je da su joj pjesme emitirali na radijskim postajama iz rodnog Broda, Vukovara i Osijeka.[1]

Stvarala je u Hrvatskoj[1] i poslije u emigraciji[2][3]. Ondje je utemeljila časopis Hrvaticu. Svoja je djela objavila u hrvatskim glasilima Danici, Hrvatici, Hrvatskom glasu, Hrvatskom kalendaru i Hrvatskoj reviji.[1]

Za svog boravka u SAD-u je vremenom postala poznata u zajednici američkih Hrvata. U Chicagu je 1972. godine osnovala prvu školu hrvatskog jezika u kojoj je sve do velikosrpske agresije na Hrvatsku bila učiteljicom. (hrvatskog jezika)[1]) Nakon toga se je vratila u domovinu Hrvatskoj raditi kao učiteljica. [4]

U Hrvatsku je došla ljeta 1990. kao predsjednica društva Hrvatska žena iz Chicaga (utemeljeno 1929.), osnovavši inicijativni Odbor Hrvatske žene u Domovini. 25. listopada iste godine ponovo je u Zagrebu, na osnivačkoj skupštini.[5]

Nakon što su četnički pobunjenici u Borovom Selu masakrirali hrvatske policajce, organizirala je velike prosvjede u Chicagu[1] i masovni odlazak u Washington, kad se je skupilo nekoliko stotina tisuća Hrvata(!)[1]

Svoj angažman je protegla sve do samog američkog državnog vrha, pa je tako otišla tražiti i u samu Bijelu kuću zaustaviti rat u Hrvatskoj[4]. Tad je bila s još troje Hrvata primljena u Bijelu kuću za izložiti svoja traženja.[1]

Ona i suprug su dragovoljci Domovinskog rata. Čak su prodali kuću radi nabave potrebnih prehrambenih, odjevnih, medicinskih i inih materijala za hrvatske postrojbe, za ranjene hrvatske vojnike i civile te za brojne prognanike i izbjeglice. Sama se je osobno angažirala u dostavi potrebite pomoći, kao za dostavu ličkom selu Ričicama.[1] Bila je na brojnim hrvatskim bojišnicama: novogradiško, vinkovačko, naselju Maloj Bosni, Mirkovcima, Osijeku, a bila je na bojišnici u Kopačevskom ritu s generalom Kruljcem. Planirala je biti i na vukovarskoj bojišnici, no novi vojni raspored ju je vratio na novogradiško područje.[1]. U ratu je djelovala i kao snimateljica, pa je svojim snimkama dokumentirala brojne ratne trenutke s terena, bojišnica te ih arhivirala u čikaškom Hrvatskom institutu.[1]

Napisala je knjige:

  • Srebrne suze, zbirka pjesama

Pjesme su joj ušle u zbornik pjesama (KLD Rešetari) s pjesničkog skupa u Rešetarima O zemlji i zanovijeti u izboru Ivana Slišurića. Redovito je sudionica Večeri hrvatske poezije i glazbe. [1]

Članicom je Pjesničke udruge hrvatske iseljeničke lirike, udruge američkih hrvatskih pjesnikinja, koja godišnje održava skup u raznim američkim saveznim državama.[1] (Večer hrvatske iseljeničke lirike, u organizaciji Pjesničke udruge hrv. iseljeničke lirike, HKM bl. Ivana Merza Astoria, New York; Hrvatska baština muzej i knjižnica iz Clevelanda; Hrvatski nacionalni dom Cardinal Stepinac u Clevelandu)[6]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 Cajt u NG Višnja Petranović: Pjesnikinja i dragovoljka Domovinskog rata iz Chicaga, 10. rujna 2010.
  2. HIC Hrvatsko slovo: Malkica Dugeč, književnica: Iseljeništvo uvijek živi s Domovinom, 15. svibnja 2009.
  3. Hrvatska republikanska zajednica Malkica Dugeč: Bezdomnost boli (govor s promocije knjige "Tragovima bezdomnosti"), Zagreb, 6. svibnja 2009.
    "Ne tako davno dijelila sam svoju emigrantsku sudbinu s mnogim hrvatskim piscima, suputnicima u hodu "per crucem ad lucem" "po križu do svjetla" kao što su primjerice bili: Vinko Nikolić, Lucijan Kordić, Boris Maruna, Ernest Bauer, Vjenceslav Čižek, Mirko Vidović, Milan Blažeković, Bogdan Radica, Ivo Korsky, Hrvoslav Ban, Kazimir Katalinić, Katarina Pejaković, Zlata Ivezić, Marija Fabek i mnogi drugi.
  4. 4,0 4,1 Novogradiški godišnjak Franjo Samardžić: Razgovor s Zlatom Ivezić iz Chicaga: Hrvatska je zaboravila svoju dijasporu, ali dijaspora Hrvatsku nije, 25. kolovoza 2010.
  5. Hrvatska župa sv. Jeronima - Chicago
  6. Predstavljanje sedam pjesnika osme Večeri hrvatske iseljeničke lirike Croatian Cultural Garden , Croatian Heritage Museum and Library, American Croatian Lodge Complex, Eastlake, Ohio - 8. večer hrvatske iseljeničke lirike, Chicago, 2008.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]