Zlatko Portner

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zlatko Portner
Osobne informacije
Rođenje 16. siječnja 1962.
Flag of Serbia.svg Ruma
Visina 190 cm
Klub
Trenutačni klub u mirovini
Pozicija srednji vanjski
Igračka karijera*
Godina Klub Nast. (gol.)
1980. - 1982.
1982. - 1989.
1989. - 1992.
1992. - 1994.
1994. - 1997.
1997. - 1999.
1999. - 2002.
Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg Crvenka
Flag of Yugoslavia (1946-1992).svgMetaloplastika
Flag of Spain.svg Barcelona
Flag of France.svg HB Venissieux
Flag of Switzerland.svg Bern
Flag of Switzerland.svg Zofingen
Flag of Switzerland.svg Bern
Reprezentacija
Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg Jugoslavija 98 (355)[1]
Osvojene medalje
Rukomet
Olimpijske igre
srebro Seul 1988. Jugoslavija
Svjetska prvenstva
zlato Švicarska 1986. Jugoslavija
Europska prvenstva

Zlatko Portner (Ruma, 16. siječnja 1962.), umirovljeni je srbijanski rukometaš i reprezentativac. Otac je rukometnog vratara Nikole Portnera koji igra za Švicarsku.

Klupska karijera[uredi VE | uredi]

Rukometnu karijeru je započeo u prvoligašu RK Crvenka, te nastavio u šabačkoj Metaloplastici, koja je tada bila jedna od vodećih jugoslavenskih klubova. Portner i Veselin Vujović tvorili su "čarobni dvojac" Metaloplastike.[2] Nakon Šapca, otišao je u Barcelonu, s kojom je osvojio EHF Ligu prvaka. Karijeru je nastavio u francuskom Venissieuxu. Zadnje godine svoje karijere proveo je u švicarskom Bernu i Zofingenu. Poslije Zofingena vratio se u Bern u kojem je završio karijeru. Uz onu u s Barcelonom, Portner je osvojio još dva Kupa prvaka s Metaloplastikom (1985. i 1986.). Drugo mjesto u Kupu prvaka osvojio je 1984. s Metaloplastikom, a u finalu izgubili su od praške Dukle te 1990. s Barcelonom, a u finalu je bio bolji SKA iz Minska.

Reprezentativna karijera[uredi VE | uredi]

Portner je bio član jugoslavenske reprezentacije koja je na svjetskom prvenstvu 1986. osvojila zlato[3] i na Olimpijadi 1988. osvojila broncu.[4] Nastupio na svjetskom prvenstvu 1990. na kojem je Jugoslavija osvojila četvrto mjesto, izgubivši susret za broncu od Rumunjske.

Izvori[uredi VE | uredi]