Znanost u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Stranica iz knjige Ruđera Boškovića: "Teorija prirodne filozofije" s crtežima krivulja, koje se danas nazivaju Boškovićeve krivulje sile.

Znanost u Hrvatskoj preko istraživačkih i razvojnih napora čini sastavni dio gospodarstva zemlje. Postoji kontinuirano od humanizma do danas, uključujući najrazličitije znanstvene discipline.[1]

Hrvatska je dom istaknutih znanstvenika u raznim znanstvenim područjima. Dva hrvatska znanstvenika osvojila su Nobelove nagrade u znanosti. Lavoslav Ružička dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1939. godine, a Vladimir Prelog također je dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975. godine. Nikola Tesla je znanstvenik i inovator svjetskog glasa. Radio je u području elektrotehnike i radiotehnike, te je izumio okretno magnetsko polje i višefazni sustav izmjeničnih struja. U novije vrijeme među hrvatskim znanstvenicima svjetskog glasa su: Ivan Đikić, Marin Soljačić, Miroslav Radman, Davor Pavuna, Krešimir Pavelić, Tomislav Domazet-Lošo i dr.

Znanstvena istraživanja u zemlji podržana su od strane hrvatskih sveučilišta, znanstvenih institucija i instituta kao što su: HAZU, Institut Ruđer Bošković, Energetski institut Hrvoje Požar i sl.

Među najznačajnije izumitelje ubrajaju se: Nikola Tesla, Slavoljub Penkala, Faust Vrančić, Ruđer Bošković, Ivan Vučetić, Ante Maglica, Ivan Lupis, Benedikt Kotruljević i dr. Među hrvatskim izumima izdvajaju se: kravata, korištenje otiska prsta u daktiloskopiji, sumamed, apaurin, Vegeta i dr.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Horvatić, D.: To je Hrvatska, Ministarstvo informiranja, Zagreb 1991., str. 103

Vidi i:[uredi VE | uredi]