Znanost u Hrvatskoj
Znanost u Hrvatskoj preko istraživačkih i razvojnih napora čini sastavni dio hrvatskoga gospodarstvah. Postoji kontinuirano od srednjega vijeka do danas, uključujući najrazličitije znanstvene discipline.[1] Znanstvena istraživanja u zemlji podržavaju hrvatska sveučilišta, znanstvene ustanove i zavodi kao što su HAZU, Institut Ruđer Bošković, Energetski institut Hrvoje Požar, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Institut za hrvatski jezik i brojni drugi.
Podrobniji članak o temi: Kategorija:Hrvatski znanstveniciHrvatska je domovina istaknutih znanstvenika u raznim znanstvenim područjima. Dva hrvatska znanstvenika osvojila su Nobelove nagrade u znanosti. Lavoslav Ružička dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1939. godine, a Vladimir Prelog također je dobitnik iste nagrade 1975. godine.
Među najznačajnije izumitelje ubrajaju se: Nikola Tesla, Slavoljub Penkala, Faust Vrančić, Ruđer Bošković, Ivan Vučetić, Ante Maglica, Ivan Lupis, Benedikt Kotruljević i dr. U novije vrijeme među hrvatskim znanstvenicima svjetskog glasa su: Marin Soljačić, Mladen Petravić, Miroslav Radman, Davor Pavuna, Krešimir Pavelić, Tomislav Domazet-Lošo i dr.
Podrobniji članak o temi: Popis hrvatskih izumaMeđu hrvatskim izumima izdvajaju se: dvostavno knjigovodstvo (Benedikt Kotruljević), kravata, padobran (Faust Vrančić), korištenje otiska prsta u daktiloskopiji (Ivan Vučetić), sumamed (PLIVA), apaurin, Vegeta (Zlata Bartl), Puratićevo vitlo (Mario Puratić), torpedo (Ivan Lupis) i dr.
Razvoj interneta u Hrvatskoj vezan je uz znanstvenu i visokoškolsku zajednicu. Informatizaciju u hrvatskoj znanosti i školstvu provodi CARNet, koji upravlja i hrvatskom vršnom domenom .hr.
Od 2002. u Hrvatskoj radi i superračunalo Isabella.[2]
- ↑ Horvatić, Dubravko. 1991. To je Hrvatska, Ministarstvo informiranja, Zagreb, str. 103
- ↑ Najpoznatije hrvatsko superračunalo Isabella obilježilo 15 godina rada Narod.hr, 8. lipnja 2017. (pristupljeno 15. lipnja 2017.)
