Zračna luka „Franjo Tuđman”

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zračna luka „Franjo Tuđman”

Mzlz.svg

Zagreb Airport (aerial).JPG
Zračna luka iz zraka

IATA: ZAG – ICAO: LDZA
ZAG na karti Zagrebačka županija
ZAG
ZAG
Zračna luka na zemljovidu Zagrebačke županije
Osnovni podaci
Vrsta aerodroma civilni i vojni
Vlasnik 55% država, 35% Grad Zagreb, 5% Zagrebačka županija i 5% Grad Velika Gorica
Operater MZLZ (Međunarodna zračna luka Zagreb d.d.)
Služi gradu Zagreb, Hrvatska
Lokacija Velika Gorica
Nadmorska visina 108 m / 353 ft
Koordinate 45°44′35″N 16°04′08″E / 45.74306°N 16.06889°E / 45.74306; 16.06889Koordinate: 45°44′35″N 16°04′08″E / 45.74306°N 16.06889°E / 45.74306; 16.06889
Internetske stranice web stranica operatera MZLZ
Uzletno-sletne staze
Smjer Dužina Površina
ft m
05/23 10.669 3.251 asfalt
Statistika (2015.)
Broj putnika 2.587.798
Broj slijetanja 19.927
Roba (tona) 9.225
Pošta (tona)
[1]

Zračna luka „Franjo Tuđman” najveća je i najznačajnija zračna luka u Hrvatskoj. Nazvana je po prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu (1922. – 1999.), povjesničaru i državniku pod čijim je vodstvom Hrvatska ostvarila svoju državnu nezavisnost te izašla kao pobjednik u Domovinskom ratu. Zračna luka nalazi se 10 kilometara jugoistočno od središta Zagreba na području grada Velike Gorice. Civilnog je i vojnog karaktera jer se u sklopu nje nalazi vojarna „Pukovnik Marko Živković”. Također, unutar Zračne luke „Franjo Tuđman” smješteno je upravno sjedište Hrvatske kontrole zračne plovidbe, te Zrakoplovno-tehnička škola "Rudolfa Perešina".

U 2015. godini kroz zračnu je luku prošlo 2.587.798 putnika pa se prema tom podatku nalazi među deset najprometnijih zračnih luka na prostoru između Jadrana i Baltika.

Zračna luka nalazi se pod koncesijom od 2012. godine na temelju ugovora kojeg je državna vlada sklopila s francuskim konzorcijem ZAIC (Zagreb Airport International Company) na rok od 30 godina. Ugovor je sklopljen pod uvjetom da koncesionar, ZAIC, izgradi novi putnički terminal te poveća promet za što je dobio i upravljačka prava nad zračnom lukom. U tu svrhu ZAIC je osnovao tvrtku Međunarodna zračna luka Zagreb d.d. (MZLZ) koja trenutačno upravlja Zračnom lukom „Franjo Tuđman”, a bivša tvrtka Zračna luka Zagreb d.o.o. koja je upravljala lukom sada ima funkciju pružanja stručne i tehničke pomoći Vladi Republike Hrvatske kao davatelju koncesije u nadzoru provedbe spomenutog ugovora o koncesiji.[2]

Povijesni razvoj[uredi VE | uredi]

Letilište Črnomerec[uredi VE | uredi]

1909. godine grad Zagreb dobio je svoj prvi aerodrom na Črnomercu. Poznati izumitelj, inženjer Eduard Slavoljub Penkala izgradio je pored travnate uzletno-sletne staze hangar u kojem je konstruirao prvi avion u Hrvatskoj. 23. lipnja 1910. godine njegov mehaničar Dragutin Novak uzlijeće s Penkalinim zrakoplovom i ulazi u povijest kao prvi hrvatski pilot. Kasnije se zrakoplov, prilikom jednog Novakovog leta 20. listopada 1910., oštetio i Penkala je odustao od daljnjih istraživanja.

Aerodrom Borongaj[uredi VE | uredi]

Prva zračna luka sa svim potrebnim objektima za slijetanje i uzlijetanje izgrađena je na Borongaju, kraj istoimenog ranžirnog kolodvora, tada 6 kilometara udaljenom od samog grada. 15. veljače 1928. godine otvara se prva zrakoplovna linija između Zagreba i Beograda. Te je godine prevezeno 1.322 putnika i 10 tona tereta. Već sljedećih godina otvaraju se domaće linije koje Zagreb povezuju s Dubrovnikom, Ljubljanom, Splitom i Sarajevom, te ostale međunarodne linije s Grazom, Klagenfurtom, Bečom, Pragom, Budimpeštom, Trstom i Milanom.

Zračna luka Borongaj korištena je i za civilni zračni promet i za vojne potrebe. Početkom Drugog svjetskog rata prestaje civilni zračni promet i zračna se luka koristi isključivo u vojne svrhe.

Aerodrom Lučko[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zračno pristanište Lučko
Poslije Drugog svjetskog rata postupno se obnavlja zračni promet, a koristi se Aerodrom Lučko koja ima travnatu uzletno-sletnu stazu i betonsku platformu za parkiranje zrakoplova. Na Lučko tada slijeću zrakoplovi mase do 15 tona. Zbog travnate uzletno-sletne staze i slabe navigacijske opreme zračna luka Lučko nije mogla pratiti nagli razvoj zrakoplovstva. Na zahtjev tadašnje "Uprave za civilno zrakoplovstvo" nađena je nova lokacija – Pleso.

Zrakoplovna luka Zagreb[uredi VE | uredi]

Krila Oluje polijeću sa Zračne luke „Franjo Tuđman”

1959. na Plesu je izgrađena putnička zgrada i platforma i te se u jesen iste godine otvara civilni zračni promet. Zračna luka Lučko od tada služi za športsko zrakoplovstvo. Upis poduzeća u osnivanju za aerodromske usluge, pod nazivom "Zrakoplovna luka Zagreb" u sudski registar bio je 6. studenog 1961. godine, a nakon konstituiranja započinje s radom 20. travnja 1962. godine. Betonska uzletno-sletna staza bila je dugačka 2.500 m, a putnički terminal imao je 1.000 m2. Platforma je mogla primiti pet manjih zrakoplova. U godini osnutka preko Zrakoplovne luke Zagreb prošao je 78.041 putnik, 633 tone tereta u 5.206 rotacija zrakoplova.

Aerodrom Zagreb[uredi VE | uredi]

1966. godine izgrađena je nova putnička zgrada s 5.000 m2, obnovljena je i produljena uzletno-sletna staza na 2.860 m, a platforma je proširena na 60.000 m2. Izgrađena je i nova upravna zgrada s kontrolnim tornjem. Te godine mijenja se i naziv u "Aerodrom Zagreb".

Sljedeća veća obnova bila je 1974., kada je "Aerodrom Zagreb" bio zatvoren zbog obnove dva mjeseca. Rekonstruirana je i produljenja uzletno-sletna staza na 3.259 m, obnovljeni su radio-navigacijski uređaji i modernizirana oprema.

Radi učestalog povećanja prometa 1984. godine ulazi se u još jednu fazu nadogradnje postojećih objekata ali i izgradnju novih. Te godine puštena je u rad carinska ispostava i međunarodna špedicija, cargo terminal i nova vatrogasna stanica. Dograđena je i putnička zgrada na ukupnu površinu od 11.000 m2. 1986. dograđena je i platforma za dodatnih 30.000 m2 i obnovljena rulna staza.

Zračna luka Zagreb[uredi VE | uredi]

Stvaranjem slobodne i nezavisne hrvatske države, službeni naziv postaje Zračna luka Zagreb. Odonda je izvršeno nekoliko, što većih što manjih, obnova eksterijera i interijera putničkog terminala, piste i rulnih staza, a isto tako je na području zračne luke izgrađena baza za nacionalnog zračnog prijevoznika Croatia Airlines. Dana 2. i 3. svibnja 1995. za vrijeme velikosrpske agresije pobunjeni Srbi su na zapovijed Milana Martića raketirali civilne ciljeve po Zagrebu i samu zračnu luku.[3]

Vojarna „Pukovnik Marko Živković”[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: 91. zrakoplovna baza Zagreb
U sklopu Zračne luke „Franjo Tuđman”, na njezinom istočnom dijelu, nalazi se vojarna „Pukovnik Marko Živković” koja je ujedno i mjesto Zapovjedništva Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i PZO. Također, vojarna je i dom 91. zrakoplovne baze Zagreb, koja u svom sastavu, osim transportnih zrakoplova i helikoptera na raspolaganju ima i jednu eskadrilu lovaca MiG-21bisD.

Izgradnja novog putničkog terminala[uredi VE | uredi]

Unutrašnjost staroga putničkog terminala
  • Dana 2. kolovoza 2007. postignut je dogovor između predsjednika hrvatske Vlade i zagrebačkog gradonačelnika da će Vlada i Grad Zagreb sufinancirati izgradnju novog putničkog terminala u zagrebačkoj zračnoj luci. Novi terminal na oko 65.600 m2 mogao bi primiti 3,3 milijuna putnika godišnje. Putnička zgrada imala bi u početku 11 avio-mostova.
  • Dana 11. travnja 2012. francuskom konzorciju ZAIC (Zagreb Airport International Company), kojeg čine Uprava Aeroports de Paris, francuska građevinska tvrtka Bouygues Batiment International i hrvatska građevinska tvrtka Viadukt d.d, dana je koncesija u trajanju od 30 godina za izgradnju novog putničkog terminala te upravljanje i korištenje zračne luke. [4]
  • Dana 5. prosinca 2013. konzorcij ZAIC, točnije, od njega osnovana tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb d.d. preuzela je upravljačka prava i započela s vođenjem poslovanja u Zračnoj luci „Franjo Tuđman”, [5] a nekoliko mjeseci kasnije započela je izgradnja novog terminala koji bi trebao biti izgrađen do kraja 2016. godine, dok bi u operativnoj funkciji trebao biti najkasnije u ožujku 2017. godine.

Statistika prometa[uredi VE | uredi]

Godina Slijetanja Masa tereta Putnika Robe (t) Pošte (t)
2006. 20.442 732.985 1.582.713 21.670 1.332
2007. 21.625 789.708 1.992.455 11.151 1.197
2008. 22.271 857.977 2.192.453 10.849 1.117
2009. 20.342 833.004 2.062.242 10.065 1.166
2010. 19.906 802.203 2.071.561 8.156 1.230
2011. 21.180 829.288 2.319.098 8.111 1.339
2012. 19.527 794.810 2.342.309 8.133 1.361
2013. 19.447 802.300 2.300.231 7.699 1.507
2014. 19.174 827.496 2.430.971 8.855
2015.[6] 19.927 880.269 2.587.798 9.225
2016. 20.398 2.766.087 10.074

Tvrtke i odredišta[uredi VE | uredi]

tvrtka odredišta
Aeroflot Moskva-Šeremetjevo
Air Europa sezonski čarter: Zaragoza
Air France Pariz-Charles de Gaulle
Air Malta sezonski čarter: Malta
Air Serbia Beograd
Air Transat sezonski: Toronto-Pearson
Austrian Airlines Beč
British Airways London-Heathrow
Brussels Airlines Bruxelles
Croatia Airlines AmsterdamBruxellesKopenhagenDubrovnikFrankfurt na MajniLondon-HeathrowMünchenPariz-Charles de GaullePulaRim-FiumicinoSarajevoSkoplje, SplitBečZadarZürich

sezonski: AntalyaAtenaBarcelona, Brač, Bukurešt (od 19. svibnja 2017.), Helsinki (od 21. svibnja 2017.), Lisabon, Milan-Malpensa, Oslo-Gardermoen (od 21. svibnja 2017.), Prag, Priština, Saint Petersburg, Stockholm-Arlanda (od 19. svibnja 2017.), Tel Aviv-Ben Gurion

Czech Airlines Prag
Emirates Dubai (od 1. lipnja 2017.)
Eurowings Düsseldorf (od 31. listopada 2017.)
Eurowings
upravlja Air Berlin
Köln/Bonn, Düsseldorf (od 31. listopada 2017.), Stuttgart
Eurowings
upravlja Germanwings
Berlin-Tegel, Köln/Bonn, Stuttgart

sezonski: Hamburg

Iberia sezonski: Madrid
Iberia
upravlja Air Nostrum
sezonski čarter: Málaga, Valencia
KLM Amsterdam
Korean Air sezonski čarter: Seul-Incheon
LOT Varšava-Chopin
Lufthansa Regional
upravlja Lufthansa CityLine
Frankfurt na Majni, München
Monarch Airlines London-Gatwick (od 28. travnja 2017.), Manchester (od 29. travnja 2017.)
Norwegian Air Shuttle Stockholm-Arlanda (od 10. lipnja 2017.)

sezonski: Kopenhagen

Onur Air sezonski čarter: Antalya
Qatar Airways Doha
Qeshm Airlines sezonski čarter: Teheran-Imam Homeini
Sun d'Or
upravlja El Al
sezonski: Tel Aviv-Ben Gurion
Swiss
upravlja Swiss Global Air Lines
sezonski: Zürich
Trade Air
upravlja AIS Airlines
OsijekRijeka
Tunisair sezonski čarter: Monastir
Turkish Airlines Istanbul-Atatürk
Vueling sezonski: Barcelona
Wings of Lebanon sezonski čarter: Beirut

Cargo[uredi VE | uredi]

tvrtka odredišta
MNG Airlines Istanbul-Atatürk, Pariz-Charles de Gaulle
Solinair Bergamo, LjubljanaSarajevo, Venecija-Tessera
Trade Air LjubljanaSarajevo
Qatar Airways Cargo Doha
UPS Airlines
upravlja ASL Airlines Switzerland
Köln/Bonn, Ljubljana

Vidi još[uredi VE | uredi]

Galerija slika[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Zračna luka „Franjo Tuđman”

Izvori[uredi VE | uredi]