Zrenjanin

Koordinate: 45°23′N 20°22′E / 45.383°N 20.367°E / 45.383; 20.367
Izvor: Wikipedija
Zrenjanin

Зрењанин Nagybecskerek Zreňanin Becicherecul Mare

Slike grada
Slike grada
Slike grada
Zastava Zrenjanina
Zastava
Grb Zrenjanina
Grb
Koordinate: 45°23′N 20°22′E / 45.383°N 20.367°E / 45.383; 20.367
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Srednjobanatski upravni okrug
Vlast
 - Gradonačelnik Simo Salapura (SNS)
Površina
 - Metropolitansko područje 1324,0 km²
Visina 76 m
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 76,511[1]
 - Metropolitansko područje 120,709[1]
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 23000
Pozivni broj +381 (0)23
Gradovi prijatelji Békéscsaba , Arad, Temišvar
Službena stranica www.zrenjanin.rs
Zemljovid
Zrenjanin Зрењанин Nagybecskerek Zreňanin Becicherecul Mare na zemljovidu Srbije
Zrenjanin Зрењанин Nagybecskerek Zreňanin Becicherecul Mare
Zrenjanin

Зрењанин Nagybecskerek Zreňanin

Becicherecul Mare

Zrenjanin (srp. Зрењанин, mađ. Nagybecskerek, slk. Zreňanin, rum. Becicherecul Mare, njem. Großbetschkerek) treći je najveći grad Vojvodine po broju stanovnika, sjedište Srednjobanatskog upravnog okruga i značajan industrijski i kulturni centar Banata.

Nalazi se na obali rijeke Begej, a centar grada i mjesto nekadašnje Bečkerečke tvrđave u blizini su četiriju umjetnih jezera koja su prije bila dijelovi toka Begeja. Ranije je grad bio sjedište Torontalske županije. Službeni jezici u Zrenjaninu su srpski, mađarski, slovački i rumunski.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Ime[uredi | uredi kôd]

Prvobitno ime grada bilo je Bečkerek, sve dok 1769. god. nije dobio status trgovišta i time i ime Veliki Bečkerek, čime se stvorila razlika između ovoga grada i sela Malog Bečkereka. Naziv Bečkerek i do danas se zadržao među brojnim lokalnim stanovništvom, a rabe ga i na teritoriju cijele pokrajine. Doslovni prijevodi imena Veliki Bečkerek su i zvanični nazivi grada na mađarskom, rumunjskom i njemačkom jeziku.

Godine 1935. je grad preimenovan u Petrovgrad, kako se zvao svega do 1946. godine, kad je dobio naziv Zrenjanin po narodnom heroju Žarku Zrenjaninu Uči.

Kronologija[uredi | uredi kôd]

Zrenjanin se spominje 1326. godine kao selo podignuto na tri otoka rijeke Begej. Kasnije je bila podignuta i tvrđava, a mjesto su naselili Srbi, Nijemci, Rumunji, Talijani, Francuzi, pa čak i Katalonci ("Nova Barcelona"). Veliki Bečkerek, stari naziv mjesta, postao je trgovačko središte 1769. godine. Grad je 1807. doživio katastrofalni požar. Godine 1859. osnovana je kod Melenaca Banja Rusanda. U doba Kraljevine Jugoslavije, 1935. godine, dobiva ime Petrovgrad. U narodnooslobodilačkom ratu, iz ovoga kraja je sedam narodnih heroja poginulo u borbi, a oko 10.000 rodoljuba bilo je u logorima i zatvorima - 2.500 ih je streljano. Oslobođen je 2. listopada 1944., a 1946. godine dobiva naziv Zrenjanin - po narodnom heroju Žarku Zrenjaninu - Uči. Godine 1955. kod Zrenjanina je formiran posebni rezervat prirode Carska bara.

Od raspada Jugoslavije Zrenjanin je kao cijela Vojvodina osjetio pogubne posjledice centralizacije Srbije. Gospodarstvo se urušilo tijekom nesretnih devedesetih godina, zbog rata, sankcija, izgubljenih tržišta. Loše privatizacije još su više opustošile vojvođansku i zrenjaninsku privredu. Vojvođanska privreda, nekad moćna, danas je skromnih rezultata, s prepolovljenim brojem radnika. Grad Zrenjanin nije ostao izoliran. Posljedice ekonomskog sloma samljele su i njega. Broj uništenih poduzeća raste. Stroga centralizacija u Srbiji osobito je oslabila potencijale gradova u Vojvodini, ali i drugim krajevima Srbije, jer se državna vlast ponaša kao da svi problemi pogađaju samo Beograd. Od grada koji je 1989. bio na vrhu liste u SFRJ, 2014. je po prosječnim zaradama 8% ispod prosjeka Srbije. Dok je 1989. prosječna plaća u Zrenjaninu bila 20% veća od one u Beogradu, 2014. je beogradska plaća 35% viša od zrenjaninske.[2]

31. kolovoza 2003. godine, Zrenjanin je pogodilo strahovito i nezapamćeno nevrijeme koje je nanijelo ogromnu materijalnu štetu. Od 2003. voda iz vodovoda u Zrenjaninu nije ispravna za piće zbog povećane količine arsena. Prema medijima, do 2011. godine nije napravljeno ni jedno istraživanje o tome koliko zagađena zrenjaninska voda utječe na zdravlje ljudi, premda ju koristi svakodnevno oko tri četvrtine stanovnika grada.[3]

Travnja 2013. osnovana je prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu. Nakon dvije godine priprema i dogovora na razini stranke, osnovana je mjesna organizacija DSHV.[4] 4. studenoga iste godine osnovana je mjesna kulturna udruga Hrvata.[5]

Općina Zrenjanin[uredi | uredi kôd]

U općini se nalaze naseljena mesta: Melenci, Taraš, Jankov Most, Elemir, Klek, Aradac, Banatski Despotovac, Knićanin, Lazarevo, Botoš, Lukićevo, Ečka, Lukino Selo, Mihajlovo, Tomaševac, Stajićevo, Orlovat, Čenta, Farkaždin, Perlez i Belo Blato.

Gradska naselja[uredi | uredi kôd]

Zeleno Polje, Centar, Gradnulica, 4. Jul, Dolja, Budžak, Mala Amerika, Bagljaš, Mužlja, Mužljanska kolonija, Putnikovo, Bagljaš, Berbersko, Livade, Crni Šor, Plinara, Duvanika.

Rijeka Begej

Kultura[uredi | uredi kôd]

Narodni muzej

Sve do njihovog nasilnog iseljavanja neposredno nakon Drugog svjetskog rata, ovaj grad je bio kulturno središte Švaba u Vojvodini i cijeloj Jugoslaviji. Ipak, i danas Zrenjanin nastavlja igrati važnu ulogu u kulturnom životu regije.

Institucije[uredi | uredi kôd]

U gradu i okolini nalazi se dosta kulturno-istorijskih spomenika i poznatih institucija: Narodni muzej, istorijski arhiv, Gradska narodna biblioteka „Žarko Zrenjanin”, Umjetnička kolonija Ečka s galerijom, Kulturni centar, amatersko kazalište „Madách” na mađarskom jeziku, kao i Narodno kazalište „Toša Jovanović”, koje je prema popularnoj legendi nastalo tako što je u vrijeme Austro-ugarske jedan imućan Bečkerečanin preuredio žitni magacin u kazalište kako bi doveo jednu glumicu iz Pešte, u koju se zaljubio, u svoj grad. Danas Narodno kazalište ima najrazvijeniju lutkarsku scenu u Srbiji.

Umjetnost[uredi | uredi kôd]

Banatsko udruženje književnika svake godine dodijeljuje nagradu „Najbolje iz Banata” 27. siječnja. Časopis za književnost i umjetnost „NaTron” je nekad izlazio mjesečno. Sada izlaze na srpskom jeziku listovi: „Zrenjanin” (tjedno), „Ulaznica” (kvartalno) i „Zavičajac” (godišnje). Postoji i osnovna i srednja glazbena škola „Josif Marinković”, kao i aktivna rok scena.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Danas grad obiluje obrazovnim ustanovama koje privlače učenike iz cijele zemlje. Grad ima deset osnovnih škola (općina 27), sedam srednjih škola, jednu osnovnu i srednju školu za učenike sa smetnjama u razvoju, jednu osnovnu i srednju glazbenu školu, jednu visoku školu, jedan fakultet, kao i tri đačka i jedan studentski dom.

Osnovne škole u gradu Zrenjaninu[uredi | uredi kôd]

  • OŠ „Servo Mihalj” Zrenjanin – srpski i mađarski nastavni jezik
  • OŠ „Sonja Marinković” Zrenjanin – srpski i mađarski nastavni jezik
  • OŠ „Petar Petrović Njegoš” Zrenjanin – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Dr Jovan Cvijić” Zrenjanin – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Žarko Zrenjanin” Zrenjanin – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Dositej Obradović” Zrenjanin – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Đura Jakšić” Zrenjanin – srpski nastavni jezik
  • OŠ „2. oktobar” Zrenjanin – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Vuk Karadžić” Zrenjanin – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Jovan Jovanović Zmaj” Zrenjanin – srpski nastavni jezik

Srednje škole[uredi | uredi kôd]

  • Medicinska škola Zrenjanin – srpski i mađarski nastavni jezik
  • Zrenjaninska gimnazija – srpski i mađarski nastavni jezik
  • Elektrotehnička i građevinska škola „Nikola Tesla” Zrenjanin – srpski i mađarski nastavni jezik
  • Gospodarsko-trgovinska škola „Jovan Trajković” Zrenjanin – srpski i mađarski nastavni jezik
  • Tehnička škola Zrenjanin – srpski nastavni jezik
  • Kemijsko-prehrambena i tekstilna škola „Uroš Predić” Zrenjanin – srpski nastavni jezik
  • Srednja poljoprivredna škola Zrenjanin – srpski nastavni jezik

Posebne osnovne i srednje škole[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna i srednja škola za učenike sa smetnjama u razvoju „9. maj” Zrenjanin – srpski i mađarski nastavni jezik
  • Osnovna i srednja glazbena škola „Josif Marinković” Zrenjanin – srpski nastavni jezik

Visoke škole i fakulteti[uredi | uredi kôd]

  • Visoka tehnička škola strukovnih studija Zrenjanin – srpski nastavni jezik
  • Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin” Zrenjanin (Univerzitet u Novom Sadu) – srpski nastavni jezik

Učenički i studentski domovi[uredi | uredi kôd]

  • Dom učenika srednjih škola „Angelina Kojić – Gina”
  • Ženski internat „Szathmáry Karolina”
  • Muški internat „Emmausz”
  • Studentski dom „Mihajlo Predić dr Miša”

Ostale osnovne škole u Općini Zrenjanin[uredi | uredi kôd]

  • OŠ „Bratstvo jedinstvo” Belo Blato – srpski, mađarski i slovački nastavni jezik
  • OŠ „Bratstvo” Aradac – srpski i slovački nastavni jezik
  • OŠ „Dr Aleksandar Sabovljev” Ečka – srpski i rumunjski nastavni jezik
  • OŠ „Dr Boško Vrebalov” Melenci – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Branko Radićević” Čenta – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Slavko Rodić” Lazarevo – srpski nastavni jezik
  • OŠ „1. oktobar” Botoš – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Dositej Obradović” Farkaždin – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Svetozar Marković Toza” Elemir – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Petar Kočić” Banatski Despotovac – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Sveti Sava” Stajićevo – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Stevan Knićanin” Knićanin – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Jovan Dučić” Klek – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Đura Jakšić” Perlez – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Branko Ćopić” Lukićevo – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Mladost” Tomaševac – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Uroš Predić” Orlovat – srpski nastavni jezik
  • OŠ „Svetozar Marković Toza” Taraš – srpski nastavni jezik

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Zrenjanin je značajan industrijski centar Banata i Vojvodine. U Zrenjaninu su industrija tekstila, tepiha, duhana, kemijska industrija, građevinsko-industrijski kombinat, brodogradilište na Begeju, a najveći je poljoprivredno-prehrambeni kombinat. U Zrenjaninu postoji termoelektrana-toplana. Na rijeci Begeju i Begejskom kanalu razvijen je ribolov. Poznata su i lovišta, a pored Melenaca je i banja Rusanda (osnovana 1859). Od 1996.u Zrenjaninu se održavaju Dani piva, a od 2000. međunarodni sajam poduzetništva, inovacija i kooperacija »Ino-Coop«. Prva ljekarna u Zrenjaninu osnovana je 1784. i zvala se "Kod Spasitelja". Prije toga spominje se ljekarna 1716. kad su u gradu boravile postrojbe Eugena Savojskoga. Veliku ulogu u zrenjaninskom ljekarništvu odigrao je Milivoj Moljac (1890. – 1979.) koji je 1919. u Bečkereku otvorio 6. po redu ljekarnu.[6] Od 2009. u Zrenjaninu se svake godine održava glazbeni festival elektronske glazbe Soundlovers, jedini te vrste u Banatu.[7] U Zrenjaninu je tvornica ulja Dijamant, kojoj je od 2005. godine većinski vlasnik hrvatski Agrokor Ivice Todorića, od kad se neprestano razvija i širi i danas je jedno od najuspješnijih poduzeća u Srbiji.[8] U Zrenjaninu djeluje nekoliko farmaceutskih kompanija: tvornica lijekova Jugoremedija, zatim Penfarma, farmaceutska kuća u vlasništvu malih dioiničara, a u pogonima smještenim u zrenjaninskoj industrijskoj zoni Bagljašu hrvatska farmaceutska kompanija PharmaS, vlasništvo Luke Rajića, u partnerstvu sa srpskim In med-om iz Beograda, pokrenula je tvornicu lijekova.[8][9]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Zrenjanin[10]
Popis Grad Sela Ukupno
1971. 129.837
1981. 139.300
1991. 134.252
2002. 132.051
2011. 76.511 46.851 123.362
Zgrada općine i spomenik kralju Petru I

Prema popisu stanovništva 2011. u Gradu Zrenjaninu, obuhvatno grad i seoska naselja, živjelo je 123.362 stanovnika.[10]

Također pogledajte[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b [1]
  2. Beograd na vodi, Zrenjanin u pustinji, Autonomija, Portal građanske VojvodineArhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2014. (Wayback Machine), autor pokrajinski poslanik LSV Aleksandar Marton, 23. siječnja 2014.
  3. Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. Зрењанинци осам година пију затровану воду. www.rts.rs. Pristupljeno 21. prosinca 2022.
  4. Prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu _ Arhiv tekstova _ Hrvatska RiječArhivirana inačica izvorne stranice od 8. travnja 2017. (Wayback Machine) Osnovana Mjesna organizacija DSHV-a u Zrenjaninu, 19. travnja 2013. (pristupljeno 7. travnja 2013.)
  5. Zavod za kulturu vojvođanskih HrvataArhivirana inačica izvorne stranice od 8. travnja 2017. (Wayback Machine) Hrvatsko kulturno udruženje „Antun Gustav Matoš“ – Zrenjanin, 1. prosinca 2015. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
  6. (srp.) Večernje novosti Slobodan Pašić: Moljac alhemičar sa Begeja , 9. kolovoza 2015. (pristupljeno 7. travnja 2017.)
  7. Radio-televizija Vojvodine Фестивал 'Soundlovers' у Зрењанину, 21. srpnja 2016. (pristupljeno 7. travnja 2017.)
  8. a b (srpski) Večernje novosti Sl. Pašić: Hrvat proizvodi lekove u Zrenjaninu , 27. studenoga 2011. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
  9. (srpski) Grad ZrenjaninArhivirana inačica izvorne stranice od 24. studenoga 2016. (Wayback Machine) PharmaS pokrenuo proizvodnju u novoj fabrici u Zrenjaninu , 20. studenoga 2012. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
  10. a b Grad ZrenjaninArhivirana inačica izvorne stranice od 24. studenoga 2016. (Wayback Machine) Struktura stanovništva (pristupljeno 24. studenoga 2016.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Nedovršeni članak Zrenjanin koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.