Zrenjanin

Koordinate: 45°23′N 20°22′E / 45.383°N 20.367°E / 45.383; 20.367
Izvor: Wikipedija
Zrenjanin
Зрењанин/Zrenjanin
Slike grada
Slike grada
Zastava Zrenjanina
Zastava
Grb Zrenjanina
Grb
Koordinate: 45°23′N 20°22′E / 45.383°N 20.367°E / 45.383; 20.367
Država Flag of Serbia.svg Srbija
Pokrajina Flag of Vojvodina.svg Vojvodina
Okrug Srednjobanatski upravni okrug
Vlast
 - Gradonačelnik Čedomir Janjić (SNS)
Površina
 - Metropolitansko područje 1324,0 km²
Visina 76 m
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 76,511[1]
 - Metropolitansko područje 120,709[1]
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 23000
Pozivni broj +381 (0)23
Gradovi prijatelji Békéscsaba , Arad, Temišvar
Službena stranica www.zrenjanin.rs
Zemljovid
Zrenjanin na karti Srbija
Zrenjanin
Zrenjanin

Zrenjanin (mađ. Nagybecskerek, slk. Zreňanin, rum. Becicherecul Mare, njem. Großbetschkerek) jedan je od najvećih gradova u Srbiji, treći najveći grad u Vojvodini poslije Novog Sada i Subotice, najveći grad u Banatu te sjedište Srednjobanatskog upravnog okruga, kao i značajan industrijski i kulturni centar. Po površini teritorija koji mu administrativno pripada (1.326 km²), najveći je grad u AP Vojvodini i drugi u Republici Srbiji. Nalazi se na obali rijeke Begej i centar grada, kao mjesto nekadašnje Bečkerečke tvrđave u blizini su četiriju umjetnih jezera koja su prije bila dijelovi toka Begeja. Ranije je grad bio sjedište Torontalske županije. Jezici koji su u službenoj uportrebi u Zrenjaninu su srpski, mađarski, slovački i rumunjski.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Zrenjanin se spominje 1326. godine kao selo podignuto na tri otoka rijeke Begej. Kasnije je bila podignuta i tvrđava, a mjesto su naselili Srbi, Nijemci, Rumunji, Talijani, Francuzi, pa čak i Katalonci ("Nova Barcelona"). Veliki Bečkerek, stari naziv mjesta, postao je trgovačko središte 1769. godine. Grad je 1807. doživio katastrofalni požar. Godine 1859. osnovana je kod Melenaca Banja Rusanda. U doba Kraljevine Jugoslavije, 1935. godine, dobiva ime Petrovgrad. U narodnooslobodilačkom ratu, iz ovoga kraja je sedam narodnih heroja poginulo u borbi, a oko 10.000 rodoljuba bilo je u logorima i zatvorima - 2.500 ih je streljano. Oslobođen je 2. listopada 1944., a 1946. godine dobiva naziv Zrenjanin - po narodnom heroju Žarku Zrenjaninu - Uči. Godine 1955. kod Zrenjanina je formiran posebni rezervat prirode Carska bara.

Od raspada Jugoslavije Zrenjanin je kao cijela Vojvodina osjetio pogubne posjledice centralizacije Srbije. Gospodarstvo se urušilo tijekom nesretnih devedesetih godina, zbog rata, sankcija, izgubljenih tržišta. Loše privatizacije još su više opustošile vojvođansku i zrenjaninsku privredu. Vojvođanska privreda, nekad moćna, danas je skromnih rezultata, s prepolovljenim brojem radnika. Grad Zrenjanin nije ostao izoliran. Posljedice ekonomskog sloma samljele su i njega. Broj uništenih poduzeća raste. Stroga centralizacija u Srbiji osobito je oslabila potencijale gradova u Vojvodini, ali i drugim krajevima Srbije, jer se državna vlast ponaša kao da svi problemi pogađaju samo Beograd. Od grada koji je 1989. bio na vrhu liste u SFRJ, 2014. je po prosječnim zaradama 8% ispod prosjeka Srbije. Dok je 1989. prosječna plaća u Zrenjaninu bila 20% veća od one u Beogradu, 2014. je beogradska plaća 35% viša od zrenjaninske.[2]

31. kolovoza 2003. godine, Zrenjanin je pogodilo strahovito i nezapamćeno nevrijeme koje je nanijelo ogromnu materijalnu štetu. Od 2003. voda iz vodovoda u Zrenjaninu nije ispravna za piće zbog povećane količine arsena. Prema medijima, do 2011. godine nije napravljeno ni jedno istraživanje o tome koliko zagađena zrenjaninska voda utječe na zdravlje ljudi, premda ju koristi svakodnevno oko tri četvrtine stanovnika grada.[3]

Travnja 2013. osnovana je prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu. Nakon dvije godine priprema i dogovora na razini stranke, osnovana je mjesna organizacija DSHV.[4] 4. studenoga iste godine osnovana je mjesna kulturna udruga Hrvata.[5]

Općina Zrenjanin[uredi | uredi kôd]

U općini se nalaze naseljena mesta: Melenci, Taraš, Jankov Most, Elemir, Klek, Aradac, Banatski Despotovac, Knićanin, Lazarevo, Botoš, Lukićevo, Ečka, Lukino Selo, Mihajlovo, Tomaševac, Stajićevo, Orlovat, Čenta, Farkaždin, Perlez i Belo Blato.

Gradska naselja[uredi | uredi kôd]

Zeleno Polje, Centar, Gradnulica, 4. Jul, Dolja, Budžak, Mala Amerika, Bagljaš, Mužlja, Mužljanska kolonija, Putnikovo, Bagljaš, Berbersko, Livade, Crni Šor, Plinara, Duvanika.

Rijeka Begej

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Zrenjanin[6]
Popis Grad Sela Ukupno
1971. 129.837
1981. 139.300
1991. 134.252
2002. 132.051
2011. 76.511 46.851 123.362
Zgrada općine i spomenik kralju Petru I.

Prema popisu stanovništva 2002. u gradu Zrenjaninu je živjelo 81.390 stanovnika.

Prema popisu stanovništva 2011. u Gradu Zrenjaninu, obuhvatno grad i seoska naselja, živjelo 123.362 stanovnika.[6]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Narodni muzej

U gradu i okolini ima dosta kulturno-povijesnih spomenika i poznatih institucija: narodni muzej, kazalište, povijesni arhiv, biblioteka, likovna kolinija u Ečki s Galerijom, Banatsko udruženje književnika i mnoge škole.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Zrenjanin je značajan industrijski centar Banata i Vojvodine. U Zrenjaninu su industrija tekstila, tepiha, duhana, kemijska industrija, građevinsko-industrijski kombinat, brodogradilište na Begeju, a najveći je poljoprivredno-prehrambeni kombinat. U Zrenjaninu postoji termoelektrana-toplana. Na rijeci Begeju i Begejskom kanalu razvijen je ribolov. Poznata su i lovišta, a pored Melenaca je i banja Rusanda (osnovana 1859). Od 1996.u Zrenjaninu se održavaju Dani piva, a od 2000. međunarodni sajam poduzetništva, inovacija i kooperacija »Ino-Coop«. Prva ljekarna u Zrenjaninu osnovana je 1784. i zvala se "Kod Spasitelja". Prije toga spominje se ljekarna 1716. kad su u gradu boravile postrojbe Eugena Savojskoga. Veliku ulogu u zrenjaninskom ljekarništvu odigrao je Milivoj Moljac (1890. – 1979.) koji je 1919. u Bečkereku otvorio 6. po redu ljekarnu.[7] Od 2009. u Zrenjaninu se svake godine održava glazbeni festival elektronske glazbe Soundlovers, jedini te vrste u Banatu.[8] U Zrenjaninu je tvornica ulja Dijamant, kojoj je od 2005. godine većinski vlasnik hrvatski Agrokor Ivice Todorića, od kad se neprestano razvija i širi i danas je jedno od najuspješnijih poduzeća u Srbiji.[9] U Zrenjaninu djeluje nekoliko farmaceutskih kompanija: tvornica lijekova Jugoremedija, zatim Penfarma, farmaceutska kuća u vlasništvu malih dioiničara, a u pogonima smještenim u zrenjaninskoj industrijskoj zoni Bagljašu hrvatska farmaceutska kompanija PharmaS, vlasništvo Luke Rajića, u partnerstvu sa srpskim In med-om iz Beograda, pokrenula je tvornicu lijekova.[9][10]

Gradska uprava[uredi | uredi kôd]

Trenutni gradonačelnik Zrenjanina je Simo Salapura iz SNS.

Također pogledajte[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b [1]
  2. Beograd na vodi, Zrenjanin u pustinji, Autonomija, Portal građanske Vojvodine, autor pokrajinski poslanik LSV Aleksandar Marton, 23. siječnja 2014.
  3. Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. Зрењанинци осам година пију затровану воду. www.rts.rs. Pristupljeno 21. prosinca 2022.
  4. Prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu _ Arhiv tekstova _ Hrvatska RiječInačica izvorne stranice arhivirana 8. travnja 2017. Osnovana Mjesna organizacija DSHV-a u Zrenjaninu, 19. travnja 2013. (pristupljeno 7. travnja 2013.)
  5. Zavod za kulturu vojvođanskih HrvataInačica izvorne stranice arhivirana 8. travnja 2017. Hrvatsko kulturno udruženje „Antun Gustav Matoš“ – Zrenjanin, 1. prosinca 2015. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
  6. a b Grad ZrenjaninInačica izvorne stranice arhivirana 24. studenoga 2016. Struktura stanovništva (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
  7. (srp.) Večernje novosti Slobodan Pašić: Moljac alhemičar sa Begeja , 9. kolovoza 2015. (pristupljeno 7. travnja 2017.)
  8. Radio-televizija Vojvodine Фестивал 'Soundlovers' у Зрењанину, 21. srpnja 2016. (pristupljeno 7. travnja 2017.)
  9. a b (srpski) Večernje novosti Sl. Pašić: Hrvat proizvodi lekove u Zrenjaninu , 27. studenoga 2011. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
  10. (srpski) Grad ZrenjaninInačica izvorne stranice arhivirana 24. studenoga 2016. PharmaS pokrenuo proizvodnju u novoj fabrici u Zrenjaninu , 20. studenoga 2012. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]



Geographylogo.svg Nedovršeni članak Zrenjanin koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.