Zrenjaninska biskupija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zrenjaninska biskupija
Dioecesis Zrenianensis
Logotip Zrenjaninske biskupije
Logotip Zrenjaninske biskupije
Područje
Država Srbija
Metropolija Beogradska
Statistika
Površina 9.387 km2
Katolici 83.000
Župe 40
Podatci
Obred Latinski
Osnovana 1923. godine kao "Apostolska administracija za Jugoslavenski Banat"
Promjena statusa 16. prosinca 1986. u biskupiju
Katedrala Katedrala sv. Ivana Nepomuka
Vodstvo
Papa Franjo
Biskup László Német
Ostalo
Službene stranice Zrenjaninska biskupija
Stanje od 13. srpnja 2015.

Zrenjaninska biskupija je jedna od teritorijalnih jedinica Katoličke Crkve u Srbiji. Nalazi u Banatu, autonomna pokrajina Vojvodina. Podređena je jedinica Beogradska nadbiskupije. Članica je Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda.

Sjedište Nadbiskupije je u Zrenjaninu, u kojemu se nalazi katedrala sv. Ivana Nepomuka iz 1889. godine Na čelu nadbiskupije danas je biskup László Német.

Povijest[uredi VE | uredi]

Zrenjaninska katedrala

Zrenjaninska biskupija je osnovana je 1923. godine. Osamostaljenje Zrenjaninske apostolske administrature nisu uzrokovale pastoralne potrebe, nego povijesne promjene. Teritorij Banata pripojen Kraljevini Jugoslaviji pokrivao je 9.387 km². U novoformiranoj administraturi tridesetih godina živjelo je 200.872 katolika. Zajednicu vjernika činili su pripadnici više naroda: gotovo 100.000 Nijemaca, nešto manje Mađara, a u manjem broju Bugari, Česi, Hrvati i Slovenci.

Na teritoriju koji je pripojen Jugoslaviji Sveta Stolica je Ivana Rafaela Rodića O.F.M. imenovala privremenim apostolskim administratorom 10. veljače 1923., a teritorij je nazvan Banatskom apostolskom administraturom. Novog apostolskog upravitelja Sveta Stolica je uskoro imenovala za beogradskog nadbiskupa, koji se tada iz Zrenjanina preselio u Beograd.

Kada je u studenom 1936. umirovljen, za njegovog nasljednika Sveta Stolica je beogradskim nadbiskupom imenovala Josipa Ujčića, te mu na upravljanje povjerila Banatsku apostolsku administraturu.

Nakon što je Drugi svjetski rat završen administraturu su pogodile nedaće. Skoro 10.000 njemačkih vjernika je moralo napustiti Banat. Komunistička vlast je srušila gotovo 20 crkava, još toliko molitvenih domova, preostale crkve i župne kuće su ostavljene na propast. Odlaskom vjernika Nijemaca, prisustvo Katoličke crkve na ovom teritoriju pretvoreno je u dijasporu.

Ostarjeli nadbiskup Ujčić je 1961. od Svete Stolice tražio koadjutora s pravom nasljeđivanja: tada je imenovan Gabrijel Bukatko, kojega je Sveta Stolica 17. srpnja 1961. imenovala banatskim apostolskim administratorom. Tri godine kasnije preminuo je nadbiskup Josip Ujčić.

Nadbiskup Gabrijel Bukatko deset je godina vršio nadpastirsku službu na teritoriju apostolske administrature. S obzirom na to da nije govorio mađarski jezik, a da su vjernici u većinom bili Mađari, Sveta Stolica je 22. prosinca 1971. imenovala mons. Tamása Junga za novog apostolskog administratora.

Dana 16. prosinca 1986. godine papa Ivan Pavao II. uzdigao je apostolsku administraturu na rang biskupije, odredivši mu za zaštitnika svetog Gerarda, župnu crkvu u Zrenjaninu za katedralu, i odredio konačne granice biskupije.

Za prvog biskupa Zrenjaninske biskupije 7. siječnja 1988. Ivan Pavao II. imenovao je Lászlóa Huzsvára. On je za biskupa zaređen 14. veljače 1988. godine.[1]

Ordinariji Zrenjaninske biskupije[uredi VE | uredi]

      biskup       apostolski administrator

Slika Ime i prezime U službi
Ivan Rafael Rodić.jpg Ivan Rafael Rodić, O.F.M. 1923.-1936.
Josip Ujčič 1929.jpg Josip Ujčić 1936.-1964.
Gabrijel Bukatko.jpg Gabrijel Bukatko 1964.-1972.
Jung Tamas.jpg Jung Tamás 1972.-1988.
Huzsvar-Laszlo.jpg Huzsvár László 1988.-2007.
Nemet 2009.jpg László Német, S.V.D. (2008.- trenutačno)

Uporaba hrvatskog jezika[uredi VE | uredi]

Kao jedini se jezik hrvatski jezik koristi u župama Opovo, Starčevo, Bela Crkva i Borča te u filijalama u Perlezu, Glogonju, Češkom Selu i Kruščici. Župe gdje se koriste dva jezika, hrvatski i mađarski su župe Pančevo, Ivanovo, Hrvatska Boka, Konak, Belo Blato, Zrenjanin i Vršac.[2].

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Istorija. www.catholic-zr.org (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  2. Hrvatska riječ, br. 279/2008. Zrenjaninska biskupija dobila novog biskupa, 18. srpnja 2008.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]