Zvonimir Kulundžić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zvonimir Kulundžić
Zvonimir Kulundžić
Zvonimir Kulundžić, 1988. godine.
Pseudonim(i) Focije[1]
Rođenje 16. siječnja 1911., Osijek, Hrvatska
Smrt 27. prosinca 1994., Zagreb, Hrvatska
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje publicist, književnik, povjesničar
Portal o životopisima

Zvonimir Kulundžić (Osijek, 16. siječnja 1911. - Zagreb, 27. prosinca 1994.), bio je hrvatski publicist, književnik, književni kritičar, bibliolog i povjesničar.

Životopis

Zvonimir Kulundžić rodio se 1911. godine Osijeku u obitelji poštanskog činovnika i lokalnog političara, pravaša a kasnije zajedničara, Ferde Stražimira Kulundžića. Otac Zvonimira Kulundžića bio je i sam pisac pjesama, basni i mnogobrojnih političkih članaka i satira i iza sebe je ostavio osamdeset pjesama objavljujući ih u zadarskoj Hrvatskoj, karlovačkom Ljiljanu, zagrebačkom Trnu, zagrebačkoj Nadi, novosadskom Bršljanu, subotičkom Nevenu, slavonskobrodskoj Posavskoj Hrvatskoj i drugim tadašnjim časopisima i listovima.[2] Sestra Zvonimira Kulundžića, Nada Kulundžić (udata Štark), bila je hrvatska komunistkinja i ubijena je u Logoru Stara Gradiška 1945. godine[2] a kasnije je proglašena Narodnim herojem u bivšoj Jugoslaviji i po njoj je nazvana tvornica čokoladnih i slastičarskih proizvoda u Zemunu, Nada Štark (sadašnji Soko Štark).[3][4]

Zvonimir Kulundžić djetinjstvo i mladost proveo je u Osijeku gdje je završio pučku školu i gimnaziju. U rodnom gradu počeo je pisati još kao srednjoškolac, početkom 1930-ih. Za svoje dramske tekstove dobio je dobre kritike okarakterizirane kao djela "snažne bezobzirnosti u otkrivanju negativnih društvenih relacija".[5] Novinarstvom se počeo baviti 1933. godine i tijekom godina surađivao je u mnogim listovima i časopisima kao što su Hrvatsko pravo, Danica, Dom i škola, Studentske novine.[5] Godine 1934. zaposlio se kao korektor i administrator tvorničkog lista Borovo u tvornici obuće "Bata" i tu je radio do sredine 1935. godine kada je morao napustiti taj posao.[5]

Godine 1936. pokrenuo je vlastiti tjedni list Hrvatski narodni glas koji je izašao u samo četiri broja, ne mogavši bez ičije potpore opstati.[2] Od 1937. do 1941. godine službovao je u Ministarstvu pošta i u državnoj tiskari u Beogradu.[1] Godine 1944. priključio se partizanima, u Drugu proletersku diviziju, a potom je od 1945. godine u Beogradu radio u Centralnom odboru Jedinstvenih sindikata Jugoslavije.[5] Nakon što je utemeljio nakladni odjel u Centralnom odboru Jedinstvenih sindikata Jugoslavije, uređivao je njegova izdanja do 1947. godine.[1] Taj posao glavnoga urednika obavljao je sve do kraja 1947. godine kada je otišao raditi u Zagreb, u Nakladni zavod Hrvatske.[5] Potom je deset godina radio kao novinar i urednik u Zagrebu, od 1948. do 1958. godine, a zatim postao je profesionalni publicist.[1]

Objavio je brojne opsežne studije o poznatim hrvatskim osobnostima (npr. Stjepan i Antun Radić, Eugen Kvaternik, Mihovil Pavlek Miškina, Slavko Kolar, Miroslav Krleža), te o hrvatskoj kulturi i historiografiji. Predmetu je prilazio činjenično, nekad emocionalno. Potaknuo je mnoga hrvatska kulturološka i politička pitanja i polemike. Uredio je Sabrana književna djela Mihovila Pavleka Miškine (1968., u 4 knjige), Slavka Kolara (1970. i 1971., u 6 knjiga), te izabrana djela Stjepana Radića, pod naslovom Politički spisi (1971.), koja sadrže Radićevu autobiografiju, članke, govore i rasprave.

U velikom Kulundžićevom opusu ostaje znamenito postavljanje i dokazivanje teze kako je u Kosinju postojala tiskara u kojoj su se otiskivale hrvatske inkunabule, misali i brevijari. Po njoj je prva tiskana knjiga u Hrvata, Misal po zakonu rimskoga dvora, od 22. veljače 1483. godine, tiskana u Kosinju, u Lici. U svojoj knjizi Kosinj: kolijevka štamparstva slavenskog juga dao je mnoge tvrdnje čime je podrijetlo tiskanja prve hrvatske inkunabule svrstao upravo u Kosinj, odnosno Kosinjski Bakovac, malo mjesto kraj Perušića, u Lici. To je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom slavenskom jugu.[6]

Otkrio je i prvu prozu Marka Marulića na hrvatskome jeziku, stariju od njegove Judite, ustvari prijevod srednjovjekovnoga Kempenčeva djela De imitatione Christi i priredio ga je zajedno s Julijem Derossijem, te je objavljeno pod naslovom Od naslidovanja Isukarstova i od pogarjenja tašćin segasvitnjih: s latinskoga jezika preveo na hrvatski 20. lipnja 1500. Marko Marulić,[7] 1989. godine. Kulundžićeva bibliološka studija Knjiga o knjizi (1951.) jedno vrijeme bila je sveučilišnim udžbenikom.[8]

Zbog svoje polemičnosti, nemirenja s postojećim stanjem, nepodilaženja autoritetima i nadasve nedodvoravanju ljudima na vlasti nazvan je Quercus croaticus incorruptibilis et indelebilis (Hrvatski hrast, nepotkupljiv i neuništiv) i pod tom je metaforom uveden i u Hrvatskom političkom leksikonu Hrvoja Šošića.

Umro je u Zagrebu, 27. prosinca 1994. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.[9]

Djela

Knjige

  • 15 mjeseci kod Bat'e: što sam vidio, čuo i doživio kod Bate: sudbina ljudi na amerikanskoj vrpci: premien sistem, Biblioteka Problem Bata. Kolo I. Knjiga 1. (Urednik, izdavač i vlasnik Zvonimir Ku­lundžić. Osijek, Štampa A. Rott, Osijek, 1935.), (2. izdanje iste godine).[10]
  • Kako se korumpira javna riječ: Bata i naša štampa., Biblioteka Problem Bata. Kolo 1. Knjiga 2. (Urednik, vlas­nik i izdavač Zvonimir Kulundžić, Osijek, Štampa Petar Kes, Osijek, 1935).[10]
  • Papir, Beograd, 1947.
  • Kako izgleda naša zemlja, Zagreb, 1948. (dva izdanja)
  • Kroz istoriju pisanja, Zagreb, 1948.
  • Ljudski govor i jezici, Zagreb, 1949.
  • Prirodne sile mijenjaju lice Zemlje, Zagreb, 1950.
  • Ante Radić i klerikalci, Zagreb, 1951.
  • Knjiga o Knjizi, Zagreb, 1951. (2. iz osnove prerađeno i znatno prošireno izd. 1957.)
  • Razgovor neugodni naroda književnoga, Zagreb, 1952.
  • Kako je postala knjiga, Beograd, 1955.
  • Put do knjige, Zagreb, 1959.
  • Problem najstarije štamparije na slavenskom jugu: (Kosinj 1482-1493), Zagreb, 1959. (posebni otisak: Narodna knjižnica ; br. 1, 1959. Str. 21.-28.)
  • Kako nastanala knigata, Skoplje, 1960.
  • Kosinj: kolijevka štamparstva slavenskog juga, Zagreb, 1960.
  • Ljepota knjige: u opusu Ljube Babića, Zagreb, [1960?] (posebni otisak: Bulletin odjela VII. za likovne umjetnosti JAZU, 8(1960), br. 2 i 3. Str. 189.-196.)
  • Na ruševinama prve naše štamparije u Kosinju, Gospić, 1960. (posebni otisak: Lički kalendar ; god. 1961. Str. 113.-122.)
  • Egzotične knjige u našim muzejima i kolekcijama, Zagreb, 1961. (posebni otisak: Narodna knjižnica, str. 89.-103.)
  • Đačka trilogija, (Drame, napisane trideset godina ranije kao književni prvijenci) Osijek, 1962.
  • Atentat na Stjepana Radića i njegova prava pozadina, Zagreb, 1962. (posebni otisak iz tjednika Slobodni dom) 1
  • Kosinj i perspektive koje on otvara pred našom historiografijom, Gospić, 1964. (posebni otisak: Dostignuća: časopis za školstvo, prosvjetu i kulturu ; god. I, br. 2, 1964. Str. 11.-27.)
  • Atentat na Stjepana Radića, Zagreb, 1967.
  • Gutenberg und sein Werk im Slavischen Süden, Inauguralrede zur 500-Jahr-Feier von Gutenberg Tode, Mainz, 1964.
  • Mi sami protiv sebe, Osijek, 1964.
  • Dva priloga o Kosinju, Gospić, 1965. (posebni otisak: Dostignuće: časopis za školstvo, prosvjetu i kulturu ; god. II, br. 1-2, 1965., str. 23.-34.)
  • Problematika najstarijeg hrvatskog štamparstva, Rijeka, 1966.
  • Faktografija o Slavku Kolaru, Zadar, 1966. (posebni otisak iz časopisa Zadarska revija br. 6/1965. i br. 3/1966.)
  • Glagoljaška štamparija XV-XVI stoljeća Kosinj-Senj-Rijeka, Senj, 1966. (posebni otisak: Senjski zbornik II ; 1966. Str. 167.-304.)
  • Nekoliko neophodnih o Kosinju, Rijeka, 1966. (posebni otisak: Jadranski zbornik, Prilozi za povijest Istre, Rijeke, Hrv. primorja i Gor. kotara, sv. VI. Str. 419.-458.)
  • Zgodovina Knjige, Ljubljana, 1967.
  • Miškina: presjek kroz stvarnost hrvatskog sela od Khuena do Poglavnika, Koprivnica, 1968.
  • Politika i korupcija u Kraljevskoj Jugoslaviji, Zagreb, 1968.
  • Govor na svečanosti proglašenja "Godine Slavka Kolara", Zagreb, 1969. (posebni otisak: Agronomski glasnik ; god. XXXI, br. 8-9. Str. 615.-626.)
  • Tragedija hrvatske historiografije: o falsifikatorima, birokratima, negatorima, itd... itd... hrvatske povijesti, Zagreb, 1970., (2. pop. i proš. izd. 1970. 2)
  • Živi Radić, U povodu stote obljetnice rođenja Stjepana Radića, Zagreb, 1970. (tri izdanja)
  • Govor nad grobom Slavka Kolara prigodom svečanog sađenja breze u Zagrebu 1. prosinca 1969. godine, Zagreb, 1970. (posebni otisak: Agronomski glasnik ; br. 3/4, str. 241.-245.)
  • Yugoslavia, Hamburg, [1972?] (posebni otisak: The Book Trade of the World, sv. 1: Europe abd International Sections, 1972. Str. 523.-534.)
  • Tri priloga o Anti Kovačiću, Zagreb, 1973. (posebni otisak: Republika ; god. 39/1973., br. 10. Str. 1058.-1069.)
  • Politika in korupcija v Kraljevi Jugoslaviji, Ljubljana, 1973.
  • Gutenberg und sein Werk im slawischen Sueden = Gutenberg i njegovo djelo na Slavenskom jugu, Mainz, 1973.
  • Pronalazak izgubljenog djela Marka Marulića na hrvatskom jeziku starijeg od "Judite", Zagreb, 1976., (posebni otisak iz časopisa Republika, god. XLII, br. 6 - Zagreb, svibnja 1976.)
  • Slavko Kolar i njegovo vrijeme, Zagreb, 1977.
  • Ta rič hrvacka: starinska naša draga... ča zvoni kroz stolića, knjiga I, Zagreb 1977., knjiga II, Zagreb 1979.
  • Stjepan Radić, Povodom 50. obljetnice smrti, Zürich, 1978.
  • Problematika autografa Marka Marulića, Zagreb, 1979., (posebni otisak iz knjige Ta rič hrvacka,..., knj. 2 /1979., suautor Željko Sabol)
  • Stjepan Radić danas, Povodom 50. obljetnice smrti, München, 1980.
  • O Krležinoj religioznosti: odlomak iz oveće knjige u pripremi "Krleža bez auerole i fanfara", Zagreb, 1982. (posebni otisak: Marulić ; god. 15, br. 1, siječanj 1982. Str. 17.-44.)
  • 500. obljetnica Kosinjskog Misala - prve hrvatske tiskane knjige: 1483-1983, Zagreb, 1983.
  • Prepotencija i arogancija: još jedan žalosni prilog o antikosinjskoj raboti, Zagreb, 1984. (posebni otisak: Marulić, god. XVII, br. 1 i 3, siječanj i svibanj 1984. Str. 80.-90., 389.-406., 64. 3)
  • Stara hrvatska knjiga u svjetskom kontekstu, Zagreb, 1986.
  • Stjepan Radić und die kroatische Bauernpartei im Kampf für Freiheit und Demokratie, Zürich-Zagreb, 1988.
  • Tajne i kompleksi Miroslava Krleže: koje su ključ za razumijevanje pretežnog dijela njegova opusa, Ljubljana, 1988. i 1989.
  • Stjepan Radić i njegov republikanski ustav: u povodu šezdesete obljetnice smrti 8. kolovoza 1988., Zagreb, 1989. (2. izd. Azur Journal, Zagreb, 1991.)
  • Odgonetavanje "Zagonetke Rakovica": zaboravljeni hrvatski seljački tribun Petar Vrdoljak - prethodnik Stjepana Radića za pola stoljeća, Zagreb, 1994.

Gramofonska ploča i kaseta

  • "Stjepan Radić 1871-1971" Autorov esej na ovitku ploče. Sadržaj: Govor Stjepan Radića na sudbonosnoj noćnoj sjednici Narodnog vijeća 24. XI. 1918., čita Zlatko Crnković; Hrvatska narodna molitva Josipa Canića i Stjepana Radića; Narodnom geniju Rudolfa Matza izvode Hrvatskia seljačka pjevačka društva Sljeme (Šestine) i Podgorac (Gračani) i Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Prigorec (Markuševac), dirigent Mirko Cajner; Tužaljka za Stjepanom Radićem (narodna) izvode seljanke Marta Matanović i Manda Mikić; Pogibija Radić Stipana (narodna) izvodi na guslama Zvonko Nuić. Urednik Zvonimir Kulundžić, Jugoton LPY-V-865, Stereo mono (Zagreb, 1971.)[11].
  • Kompaktna kaseta "Stjepan Radić 1871-1991", istoga sadržaja kao i na gramofonskoj ploči iz 1971. godine plus Dodatak (Popevka za ljubav, instrumentalna, Stipice Kalogjere i Vilibalda Čakleca) objavljena je 1990. godine povodom 120. obljetnice rođenja Stjepana Radića (Jugoton MC-6-S 3026936.)[12].

Epigram

DIVERZANT
Kad u povijesti
naknadno bomba eksplodira
barut je od
Kulundžić Zvonimira.
Fadil Hadžić, (Zoran Zec)
Hrvatski Olimp, Zagreb, 1971., str. 122.

Poveznice

Bilješke

  1. 1 Anopistografsko (tj. tiskano samo s jedne strane) izdanje u 100 primjeraka, izvan prodaje. Ova rasprava objavljivana je u tjedniku Slobodni dom (godište LX br. 32) od 6. kolovoza 1959. godine do (godište LXIII br. 1) 1. siječnja 1962. godine.[13]
  2. 2 Uz ovo izdanje tiskan je i posebni otisak (Razgovor neugodni o tragediji hrvatske historiografije, stranice 409.-528., s dodatnim predgovorom str. I-VIII, Zagreb, 1970., ) kako bi kupci prvoga izdanja mogli kupiti samo taj posebni otisak bez izlaganja dodatnom trošku kupnjom cijeloga 2. izdanja.[14]
  3. 3 "Dodatak Post scriptum objavljen je u 50 primjeraka, nije se nalazio u prodaji već je bio namijenjen nacionalnim knjižnicama i znanstvenim ustanovama. Sadrži i: Post scriptum (64 str. u kseroks-kopijama)".[15]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Kulundžić, Zvonimir, Josipa Franjčić (2013.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 3. kolovoza 2019.
  2. 2,0 2,1 2,2 Miroslav Vaupotić, Quercus croaticus. O životu i djelu Zvonimira Kulundžića., str. 654., u: Zvonimir Kulundžić, Ta rič hrvacka, starinska naša draga... ča zvoni kroz stolića, vl. naklada, Zagreb, 1977., knjiga I.
  3. (srp.) Soko Štark - Istorija: Opširnija verzija, str. 7.Inačica izvorne stranice arhivirana 19. listopada 2018., preuzeto 27. listopada 2018.
  4. (srp.) Soko Štark, superbrands.rs, preuzeto 19. travnja 2017.
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 Kulundžić, Zvonimir, hr.cultural-opposition.eu, pristupljeno 15. listopada 2019.
  6. Bićanić, Nikola. Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića // Crkva u svijetu, sv. 23, br. 2. (1988.), str. 185.-190. (Hrčak), str. 188.:
    "Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, editio priceps, Misal po običaju Rimske kurije 1483. godine."
  7. Od naslidovanja Isukarstova i od pogarjenja tašćin segasvitnjih / s latinskoga jezika preveo na hrvatski 20. lipnja 1500. Marko Marulić ; priredili Zvonimir Kulundžić i Julije Derossi, katalog.kgz.hr, pristupljeno 15. listopada 2019.
  8. D. Celing, Intelektualac bez dlake na jeziku u nezgodna vremena, Glas Slavonije, 4. travnja, 2019., pristupljeno 15. listopada 2019.
  9. Gradska groblja Zagreb - K, gradskagroblja.hr, pristupljeno 15. listopada 2019.
  10. 10,0 10,1 Essekiana: Kulundžić, Zvonimir, preuzeto 8. svibnja 2011.
  11. Various ‎– Stjepan Radić 1871-1971, discogs.com, pristupljeno 15. listopada 2019. (engl.)
  12. Various ‎– Stjepan Radić 1871-1991, discogs.com, pristupljeno 15. listopada 2019. (engl.)
  13. Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića i njegova prava pozadina, Zagreb, 1962. Unutarnja stranica korica i unutarnja stranica naslovnice.
  14. Zvonimir Kulundžić, Razgovor neugodni o tragediji hrvatske historiografije, Zagreb, 1970., str. V.
  15. Prepotencija i arogancija : još jedan žalosni prilog o antikosinjskoj raboti ; Zvonimir Kulundžić, katalog.kgz.hr, pristupljeno 15. listopada 2019.

Vanjske poveznice