Zvonko Kusić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zvonko Kusić
Akademik Zvonko Kusic.jpeg
Akademik Zvonko Kusić 2012. godine
Rođenje 14. lipnja 1946.
Zagreb
Državljanstvo hrvatsko
Polje onkologija, nuklearna medicina
Institucija Poliklinika "Aviva"

Zvonko Kusić (Zagreb, 14. lipnja 1946.), predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, redoviti profesor onkologije i nuklearne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dugogodišnji predstojnik Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice". Predsjednik Upravnog vijeća poliklinike "Aviva".

Životopis[uredi VE | uredi]

Akademik, prof. dr. sc. Zvonko Kusić, rođen 14. lipnja 1946. g. u Zagrebu, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) od 1992. g., redoviti član HAZU od 2000. g., tajnik Razreda za medicinske znanosti i član Predsjedništva HAZU od 2004. g. do 2010.g. Predsjednik HAZU od 2011.g. Liječnik, diplomirao i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, specijalist nuklearne medicine te specijalist radioterapije. Predsjednik je Upravnog vijeća poliklinike "Aviva". Bio je predstojnik Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu, redoviti profesor onkologije i nuklearne medicine u trajnom zvanju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, pročelnik Katedre za kliničku onkologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Stručno usavršavanje i gostujući profesor: Guy's Hospital, London, Michigan University, Ann Arbor, Cornell University, New York, Cincinnati Medical Center, National Institute of Health, Bethesda, USA. Pohađao: M. S. Course in Nuclear Medicine, London, American Thyroid Association Postgraduate Program, New York i Mayo Clinic Endocrine Course.

Inicijator je osnivanja i predsjednik Hrvatskoga društva za štitnjaču, voditelj Referentnog centra za bolesti štitnjače i predsjednik Komisije za suzbijanje gušavosti Ministarstva zdravstva od 1992. g. Inicijator je novoga Zakona o jodiranju soli 1996. g., što je dovelo do eliminacije gušavosti i drugih poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda od kojih je najvažnije zaostajanje u psihomotornom razvoju, što je od neprocjenjivog značenja za svaku populaciju. Time se je Hrvatska uvrstila među države koje su najuspješnije riješile ovaj važan javnozdravstveni problem, što je međunarodno priznato od strane International Council for Control of Iodine Deficiency Disorders (ICCIDD).

Član je Nacionalnog zdravstvenog vijeća, Područnog vijeća za biomedicinske znanosti Ministarstva znanosti i tehnologije, Povjerenstva za nuklearnu medicinu i Povjerenstva za onkologiju i radioterapiju Ministarstva zdravstva, Upravnog odbora Hrvatskoga onkološkog društva i US-Croatian Oncology Task Force.

Bio je pomoćnik, zamjenik i ravnatelj Kliničke bolnice »Sestre milosrdnice« u Zagrebu. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu bio je prodekan i dekan. Bio je: savjetnik Ministarstva zdravstva, predsjednik Područnog vijeća za biomedicinske znanosti Ministarstva znanosti, član Matičnog povjerenstva Rektorskog zbora, član Upravnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Upravnoga vijeća Klinike za tumore, predsjednik Upravnoga vijeća Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma "Vuk Vrhovac”, predsjednik Upravnoga vijeća Visoke zdravstvene škole, član Upravnoga vijeća Ustanove za hitnu medicinsku pomoć te potpredsjednik Upravnoga odbora Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske. Područje stručnog i znanstvenog rada mu je nuklearna medicina i onkologija, a uže područje etiologija, dijagnostika, liječenje i prevencija bolesti štitnjače, osobito malignih tumora. U tom području ostvario je trajnu i uspješnu suradnju s najprestižnijim medicinskim centrima i organizacijama te vodećim stručnjacima i znanstvenicima u svijetu (William Beierwaltes, David Becker, Eugen Saenger, Richard Benua, François Delange i dr.).

Rukovodio je Klinikom u kojoj djeluju četiri katedre i tri referentna centra Ministarstva zdravstva: za bolesti štitnjače, za melanom, te za imunodijagnostiku i imunoterapiju zloćudnih solidnih tumora.

Objavio je preko 800 stručnih i znanstvenih publikacija, od kojih je značajan dio indeksiran u tercijarnim publikacijama i citiran. Autor je ili urednik više stručnih i znanstvenih knjiga, enciklopedijskih izdanja i udžbenika. Bio je glavni istraživač niza domaćih i značajnih međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata (u suradnji s Department of Health and Human Services, Food and Drug Administration - FDA, USA, International Atomic Energy Agency - IAEA, European Organisation for Research and Treatment of Cancer - EORTC, UNICEF, ICCIDD i dr.) te mentor 24 obranjenih magisterija i doktorata. Bio je mentor u istraživačkom radu niza uglednih znanstvenika i stručnjaka koji su postali sveučilišni profesori i voditelji različitih zavoda i katedri. Održao je niz pozivnih predavanja na međunarodnim skupovima. Osnovao je jedno stručno društvo Hrvatskoga liječničkog zbora, inicijator osnivanja tri referentna centra Ministarstva zdravstva, jednog istraživačkog instituta i sudjelovao u osnivanju dviju katedra.

Član je brojnih stručnih i znanstvenih udruženja u zemlji i inozemstvu te predstavnik Hrvatske u International Council for Control of Iodine Deficiency Disorders. Od 1995. g. glavni je urednik međunarodno indeksiranoga časopisa Acta Clinica Croatica na engleskom jeziku (Medline i Science Citation Index Expended), glavni urednik Glasnika Hrvatskoga društva za štitnjaču, zamjenik glavnog urednika časopisa Libri Oncologici i član izdavačkog odbora The Thyroid Gland – Clinical and Experimental.

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

Dobio je odlikovanje Predsjednika Republike s Redom Danice hrvatske za osobite zasluge u znanosti, nagradu HAZU za doprinos od osobitog i trajnog značenja za Republiku Hrvatsku u području medicinskih znanosti, Državnu nagradu za znanost za životno djelo, Spomenicu domovinske zahvalnosti i Odlikovanje Reda hrvatskoga trolista.

Izvori[uredi VE | uredi]

HAZU 76 17 lipnja 2008.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Vidi dopusnicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]