Lov

Izvor: Wikipedija
Lovac na jelene u Finskoj

Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači. Obuhvaća traženje, promatranje, prebrojavanje, uzgoj, prihranjivanje, slijeđenje, odstrijel, hvatanje žive divljači, puštanje umjetno (u uzgajalištu) uzgojene divljači u lovišta.

Lovstvo je djelatnost koja obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači. U pradavnim se vremenima čovjek bavio lovom iz nužde, radi podmirenja potreba za mesom i krznom; s razvojem društva lov postaje zabava, vježba, sport i zanimanje. Lovstvo ima i gospodarsku važnost, a povezano je s ostalim gosp. djelatnostima, osobito poljoprivredom, šumarstvom i industrijom.

Povijest lova[uredi | uredi kôd]

Kameno doba[uredi | uredi kôd]
  • Starije kameno doba ili protolitik: lovac je nomad, lovi sjekirom, kopljem, klopkama i jamama
  • Srednje kameno doba ili miolitik: lovi se hvatanjem
  • Mlađe kameno doba ili neolitik: lov postaje sekundarni izvor hrane i privilegija
Brončano doba[uredi | uredi kôd]
Željezno doba[uredi | uredi kôd]
Antika[uredi | uredi kôd]
Srednji vijek[uredi | uredi kôd]
  • glavno oružje luk i strijela
  • veliki skupni lovovi kao predigra za ratne pohode
  • pojava prvih propisa
  • prva puška se pojavljuje u 14. stoljeću
  • potiskuju se klasični načini lova
Lovačka čeka služi za pojedinačni lov dočekom
Novi vijek[uredi | uredi kôd]
  • nestašica lovnih životinja
  • prekretnica godine 1848., uvode se zakonski propisi i zabrane
  • godine 1893. prvi Zakon o lovu u Hrvatskoj
  • uvode se pravila ponašanja

Načini lova[uredi | uredi kôd]

  • pojedinačni lov - lov dočekom, lov vabljenjem
  • skupni lov - lov prigonom, pogonom i ostali oblici skupnog lova
  • lov uz pomoć ptica grabljivica

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]