Wikipedija:Kriteriji

Izvor: Wikipedija
Ovo je smjernica Wikipedije na hrvatskome jeziku.
Svi bi je suradnici trebali poštovati.
↱
Pravila i smjernice
Pet stupova Wikipedije · Zanemarite sva pravila · Budite odvažni!
Univerzalni kodeks ponašanja
sva pravila i smjernice

Na Wikipediji, značajnost ili relevantnost ispit je kojim se služe suradnici kako bi odlučili zaslužuje li određena tema zaseban članak.

Podatci na Wikipediji moraju biti provjerljivi i potkrijepljeni vjerodostojnim izvorima, a ako nije moguće pronaći kvalitetan izvor treće strane o nekoj temi, onda tema ne zaslužuje poseban članak. Wikipedijin koncept kriterija primjenjuje ovaj osnovni standard kako bi se izbjeglo neselektivno uključivanje tema. Utvrđivanje značaja ne mora obavezno ovisiti o čibenicima poput slave, značaja ili popularnosti – iako one mogu povećati prihvatljivost teme koji zadovoljava smjernice objašnjene u nastavku.

Pretpostavlja se da tema zaslužuje članak ako:

  1. Ispunjava smjernice značajnosti objašnjene u nastavku
  2. Nije isključena pod smjernicom »Što ne spada u Wikipediju«

Ovo nije garancija da će tema dobiti zaseban članak. Suradnici mogu spojiti ili grupirati dvije ili više povezanih tema u jedan članak. Za ključne smjernice koje se odnose na sadržaj, pročitajte Nepristrano gledište, Provjerljivost, Bez vlastitog istraživanja, Što ne spada u Wikipediju i Životopisi živih osoba.

Opće smjernice o značajnosti[uredi kôd]

↱

Ako je tema dobila značajnu pokrivenost u vjerodostojnim izvorima koji su neovisni od predmeta, pretpostavlja se da je prikladna za samostalni članak ili popis.

  • Značajna pokrivenost bavi se temom direktno i detaljno. Značajna pokrivenost je više od trivijalnog spomena, ali ne mora biti glavna tema izvornog materijala.
    • Knjiga o povijesti IBM-a autora Roberta Sobela je očigledno netrivijalno pisanje o povijesti IBM-a.
    • Izjava Martina Walkera, u novinskom članku o Billu Clintonu, da je »u srednjoj školi bio dio jazz sastava 'Tri Slijepa Miša'« je očigledno trivijalan spomen tog benda.
  • Vjerodostojnost znači da je za izvore potreban suradnički integritet kako bi se omogućila provjera značajnosti u vjerodostojnim izvorima. Dostupnost sekundarnih izvora koji pokrivaju predmet dobar je znak da je tema o kojoj se piše značajna.
  • Izvori[a] bi trebali biti sekundarni, jer oni pružaju najobjektivniji dokaz o značaju neke teme. Izvori se razlikuju po kvaliteti i koliko podrobno govore o temi, ali se očekuje da neka tema ima više izvora, a ne samo jedan. Izvori ne moraju biti dostupni na mreži ili samo na hrvatskome jeziku.
  • Nezavisno od predmeta isključuje radove nekoga tko je povezan s tim predmetom. Na primjer, oglašavanje, priopćenja za tisak, životopisi vlastitog života i web stranice predmeta ne smatraju se nezavisnima.
  • Pretpostavlja se znači da značajna pokrivenost vjerodostojnim izvorima stvara pretpostavku, ali ne jamči da predmet zaslužuje svoj članak. Detaljnija rasprava može dovesti do zaključka da tema zapravo ne bi trebala imati samostalan članak – možda zato što ne spada u Wikipediju, a posebno možda zato što Wikipedija nije zbirka informacija.

Uobičajene okolnosti[uredi kôd]

Samopromicanje i publicitet[uredi kôd]

Samo zato što je nešto objavljeno u pouzdanom izvoru nije dokaz da je predmet značajan. Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje. Vlastitim samopromidžbama, životopisima vlastita života, reklamama i plaćenim sadržajima nije mjesto u enciklopedijskim člancima.

Događaji[uredi kôd]

Wikipedija nije izvor neprovjerenih vijesti i/ili tračeva! Potrebno je više od svakodnevnih novinskih izvještaja o jednom događaju ili temi da bi se okarakteriziralo kao značajno izvještavanje o nekom predmetu. Na primjer, svakodnevno izvještavanje u novostima, kao što su priopćenja za javnost, priopćenja za tisak i tabloidi, ne mogu predstavljati značajno spominjanje nekog predmeta. Čak i veliki broj novinskih izvještaja koji ne pružaju kritičku analizu događaja ne smatraju se značajnim izvještavanjem.

Članci koji ne zadovoljavaju smjernice značajnosti[uredi kôd]

↱

Teme koje ne ispunjavaju ove kriterije ne mogu biti zadržane kao zasebni članci. Spajanje, s nekom temom koja je blisko povezana sa značajnim člancima ili popisima, je prioritet u slučaju kada članak ne zadovoljavaj kriterije, dok se teme koje nisu značajne obično brišu.

Dobronamjerno napisane članake, tj. sve što nije vandalizam, ne treba jednostavno brisati bez rasprave, vidi Wikipedija:Pravila brisanja.

Vidi još[uredi kôd]

Bilješke[uredi kôd]

  1. Uključujući, ali ne ograničavajući se na novine, knjige i elektroničke knjige, časopise, televizijske i radijske dokumentarce, izvještaje vladinih agencija i akademske časopise. U nedostatku višestrukih izvora, mora biti moguće provjeriti odražava li izvor nepristrano gledište, te je li vjerodostojan i ima li dovoljno detalja za sveobuhvatan članak.