Nuštar

Nuštar
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Vukovarsko-srijemska
Načelnik	Hrvoje Drinovac (HSP)
Površina	43,5 km2
Površina središta	16,3 km2
Koordinate	45°20′N 18°50′E / 45.33°N 18.84°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	4 861
– gustoća	112 st./km2
Urbano	3 132
– gustoća	298 st./km2
Poštanski broj	32221
	Nuštar Nuštar na zemljovidu Hrvatske

Nuštar je općina u Hrvatskoj.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Nuštar nalazi se u Vukovarsko-srijemskoj županiji između gradova Vinkovci i Vukovar. Općina Nuštar sastoji se od naselja Nuštar, Cerić i Marinci. Nuštar je najveće naselje.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine općina Nuštar ima 5862 stanovnika od čega je prema starosti najviše od 15-19 godina, a prema spolu ženski je brojniji s 3010 od ukupnog broja. Naselje Nuštar 2021. ima 3606 stanovnika, Cerić 1460, a Marinci 796 stanovnika.

Općina Nuštar: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	2158	2570	2523	2750	2962	3221	3099	3069	3660	4119	5185	5627	6097	6612	5862	5793	4861
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Vinkovci. U 1991. povećana pripajanjem dijela područja grada Vinkovci, u kojem je sadržan dio podataka do 1981. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Nuštar: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	821	991	943	1038	1208	1309	1289	1303	1636	2034	2811	3290	3755	4080	3606	3665	3132
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest[uredi | uredi kôd]

U Domovinskom ratu se tu dogodila velika tenkovska Bitka za Nuštar.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Poslovne zone "Sajmište" i "Dom"

Ukupna površina općine: 4 344 ha
Poljoprivredno zemljište: 3 608 ha
Šume: 270 ha
Ukupna površina zona: 17 ha
Udaljenost od autoceste: 23 km
Udaljenost od željezničke pruge: 2 km
Udaljenost od luke Vukovar: 13 km
Udaljenost od Zračne luke Osijek, Klisa: 33 km

Sustav pogodnosti za ulagače

Područje posebne državne skrbi – 1. kategorija
Oslobođenje 91 % komunalne naknade za industrijske djelatnosti i usluge (osim trgovačkih djelatnosti), standardna naknada je 11 kn na 1 m³, jednokratno
Komunalni doprinos: oslobođenje za prve dvije godine
Oslobođenje naknade za vodnu naknadu i spajanje na kanalizaciju

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Ivica Čuljak - Satan Panonski, hrv. punker
msgr. Đuro Hranić, hrv. rkt. svećenik, nadbiskup đakovačko-osječki
Đuro Šnajder, hrvatski književnik
Andrija Andabak, hrvatski vojnik
Željko Pavičić, hrvatski skladatelj i tekstopisac
Antun Ponoš, hrv. televizijski urednik i voditelj emisije "Kućni ljubimci"
Krunoslav Lesandrić, hrv. nogometni sudac i sudački instruktor
Marko Majstorović, hrv. rkt. svećenik, monsinjor, župnik

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Spomen obilježje poginulima i nestalim u Domovinskom ratu. (u centru Cerića)

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

OŠ Zrinskih (Nuštar) stranice škole Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. studenoga 2019. (Wayback Machine)
OŠ Zrinskih (Nuštar) Područna škola Cerić
OŠ Zrinskih (Nuštar) Područna škola Marinci

Kultura[uredi | uredi kôd]

HSKPD Seljačka sloga

Društvo s prekidima radi od 1936. godine. Njeguje pjesme, kola i običaje Nuštra: oljnog vatrogasnog društva Nuštra i radi do II. svj. rata. 1950. god. obnavlja se rad koji je pokrenuo pok. Miki Meštrović, društvo tada radi s kratkim prekidima a od 1967. .g neprekidno radi i ima oko 80 članova. U svojim nastupima prikazuju pjesmu i ples i običaje Nuštra: Ranče, Ciganka kolo, Tapše kolo, Naši šamac kopaju, Todora, Ide jesen, Tri livade nigdje lada nema, U livadi pod jasenom.Njeguju i prikazuju običaje: dolazak po mladu, raspremanje mlade, drugi dan svatova i pokladna povorka.

Ženska nošnja: najčešće je radna, a nosili su je u korizmi im za adventa. Vezenka je na redove, tkana i vezena najčešće u crnoj i crvenoj boji. Oplećak je heklani i oko rukava vezen. Marama je lapaskinja, pregača suknena, čarape štrikane sa sisicama ili na okanca, počne su heklane. Djevojke nose pletenicu kornjaču ili okruglu ukrašenu cvijećem i dukatima, s kudrom i skrajnicama. Udane žene nose crvenu šamiju pokrivenu bijelom šlingom, heklanom ili rasplitanom maramom.

Muška nošnja: košulja, gaće vezene ili rasplitane i priplitane, crni svileni prsluk ukrašen crvenim ili crnim šujtašem, bagom opanci, tkanica i kapa okićena cvijećem ili dukatom.