Oštarije
| Oštarije | |
|---|---|
 | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Karlovačka |
| Općina/grad | Josipdol |
| Površina | 24,4 km2 [1] |
| Visina | 300 mnm |
| Koordinate | 45°13′30″N 15°16′34″E / 45.225°N 15.276°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 1300 [2] |
| – gustoća | 53 st./km2 |
| Odredišna pošta | 47300 Ogulin [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)47 |
| Autooznaka | OG |
  Oštarije Oštarije na zemljovidu Hrvatske | |
Oštarije su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Josipdol, Karlovačka županija. Smješteno je u Oštarijskom polju na visini od 318 do 320 metara i omeđeno brdima Stabarnica (372 metra), Veljun (615 metara), Krpel (511 metara) i Viničica (420 metara).
Najduži vodeni tok je Zagorska Mrežnica, 15 kilometara duga ponornica koja izvire kod Zagorja i ponire podno Krpela.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Područje Oštarija naseljeno je još od mlađeg kamenog doba, kasnije se na njemu od 9. do potkraj 2. st. pr. Kr. nalaze Japodi iza kojih su ostali na Vinogradišću, Krpelu, i Velikoj i Maloj Viničici ostaci utvrđenih naselja (gradina) među kojima se spominje i Metulum.
Naselje se spominje prvi puta u modruškom urbaru iz 1486. godine, a 1521. i 1531. pale ga Turci.
Dana 13. listopada 1991. JNA je nizom eksplozija razorila skladište kod Oštarija.
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Oštarije su mjesto s četiri mosta, od kojih je najpoznatiji kameni Marmontov most, koji nosi ime po upravitelju tadašnje Ilirske pokrajine, Napoleonovom maršalu Marmontu, izgrađenom preko sada suhog korita rijeke Zagorska Mrežnica.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Oštarije naseljava stanovništvo koje govori oštarskim dijalektom čakavsko-ikavskog govora za razliku od obližnjeg Ogulina gdje je raširen kajkavski dijalekt, te Josipdola gdje se uglavom koristi štokavski dijalekt. Glavnina ovog stanovništva su Božičevići, Juričići, Mihaljevići, Gračanini, Cindrići, Franjkovići, Bokulići, Grdići, Neralići, Pribanići, Prebegi, Mrvoši, Rendulići i drugi. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1407 stanovnika[4] te 482 obiteljskih kućanstava.[5]
| broj stanovnika | 2645 | 2307 | 2213 | 2323 | 2228 | 2071 | 1960 | 2090 | 1904 | 1964 | 1860 | 1867 | 1633 | 1557 | 1407 | 1444 | 1300 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Šport[uredi | uredi kôd]
- NK Oštarije, nogometni klub
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
- ↑ Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
Galerija[uredi | uredi kôd]
-
Kolodvor u Oštarijama -
DVD Oštarije
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
